DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1895 str. 3 <-- 3 --> PDF |
mMtiWkm^ Br. 5. u ZAGREBU, 1. svibnja 189B. God. XIX. Uvrstbina oglasa: za 1 stranicu 8 for.; za ´/a stranice 4 for.; za Va stranice 2 for. 70 novo.; za V4 stranice 2 for. — Za višekratno uvrštenje primjerena popustbina. Kako da se provede uredjenje u prebornoj šumi?=^ Njemački napisao šumarnik L. Hufnagl. Posve je umjestno nazvao nedavno neki izvjestitelj ovoga lista prebornu šumu pascorkom uredjenja. Jer sve teorije i sve nauke o uredjenju šuma, kao i proračunavanja vriednosti odnose se skoro izkljucivo na šume, koje se sastoje iz manje ili više istovrstnih i jednakostarih sastojina. jPoznati načini uredjenja prihoda nalaze svoj teoretički temelj i praktičnu uporabu ponajviše u zakonih rasta jednakostarih sastojina. Ta zar nije teorija kroz desetgodišta smatrala prebornu šumu kao zastarjeli i samo u iznimnom slučaju opravdani sastojinski oblik i preporučala kao osobito potrebito, da se preborna šuma, koja malen prihod nosi, pretvori u šumu, u kojoj će dobni razredi, odnosno redovi godišnjih razreda jedan do drugog poredani biti. Zato i vidimo, da prvi pregaoci na polju uredjenja šuma nijesu svoja iztraživanja u tom pogledu pretegnuli na prebornu šumu, pošto se ovakovoj vrsti uzgoja nije htjela nikakova pažnja posvetiti. Vjernu sliku tog nemara, kojeg si je u ovo vrieme strukovna znanost kriva, pokazuje nam istovremena literatura. Doeim se je o čistoj i oplodnoj sječi pisalo u velikih i mnogih svezcih naučnih knjiga, dočim su se njima posvećivali mnogi i dugi članci i razprave u raznih stručnih listovih, morala se preborna šuma zadovoljiti sa nekoHko redaka. Pa i ovo malo redaka nije bilo drugo, nego teoretičko prenašanje onih zakona, koji vriede za visoku šumu umitanu sa čistom sječom. Pa neima niti ništa jednostavnijeg, nego reći: Prebornu šumu možemo si pomisliti kao udruženje svih dobnih razreda medjusobno na jednoj površini, a samo je neznatna razlika, da dobni razredi prostorno odieljeni nisu; unatoč tomu može se postaviti neko razmjerje dobnih razreda, izračunati etat kao i kod čiste sječe i t. d. Teoretički je ovo pitanje vrlo jednostavno, ali zato nije u praksi. Pa i tko će moći razne pojedine starosti drveća u prebornoj šumi ocieniti ili izmjerom izračunati? Kako će poznati šumar onaj red godišnjih razreda, koji je za sječu zreo, kako će on taj red razpoznati od mladjega? Pitanje o uredjenju *„Osterreicliische Vierteljaliresschrift", Jahrg. 1892. Heft IV. |