DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1895 str. 34     <-- 34 -->        PDF

- 204 —
A pošto je upravljajući odbor u svojoj sjednici od 1. rujna 1894. pod toč. 25.
zaključio, da se dužnici utuže, to predlaže tajnik obzirom na to, da su njeki Slanovi
jedan dio duga podmirili, te se je nadati, da će i ostatak uplatiti, da se samo
oni članovi sudbeno utuže, koji na račun svoga staroga duga baš ništa uplatili nisu.


Nadalje predlaže, da se odpišu dugovine sliededim članovom I. razreda, jer neima
izgleda, da bi se ođ istih družtvene tražbine utjerati mogle;


Ivanu Stojanovidu sa 13 for. 60 novC, Mani Branu sa 20 for., Eugenu Dobijašu
sa 15 for., Ivanu Felderbaru sa 15 for,, Jovanu Jekidu sa 15 for., Dragutinu Kafti
sa 30 for.


Upravljajući odbor usvaja predlog tajnika.


Točka 17. Predsjednik priobduje, da je u zemaljskom proračunu za g. 1895. uvrštena
podpora za lirv.-slav. šumarsko družtvo u iznosu od 600 fr., mjesto dosadanjih 400 fr.,
a da je nade, da de i pojedine imovne obdine povisiti svoju pripomoć, što ju družtvu
godimice pružaju, a tim i podidi družtveni prihod u god. 1895.


Upravljajudi odbor uzima izjavu predsjednika na ugodno znanje.


Točka 18 G. odbornik Dragutin Laksar stavlja slieđedi predlog:


Obzirom na to, što po sadanjoj tekstaciji §. 14. zakona od 22. siečnja 1894.
kojim se uredjuje šumsko-tehnička služba kod političke uprave u kraljevinah Hrvatskoj
i Slavoniji, mogu slušatelji domaćega šumarskoga zavoda u Križevcih polučiti za vrieme
od 10 godina, od kako je ovaj zakon u kriepost stupio, samo službovno mjesto u


X. dnevnom razredu, a nakon toga se u obće u Z3malj3ku službu primati neće, neka
se stvori zaključak, da se šumarsko družtvo predstavkom obrati na vis. kr. zemalj.
vladu sa zamolbom, da bi vis. kr. zemalj. vlada ovaj §. zakona preinačila tamo, da
slušatelji križevačkog zavoda mogu za vrieme od 10 godina, ođ kako je zakon u
kriepost stupio, polučiti u zemaljskoj službi ne samo mjesto u X,, nego i u viših
dnevnih razedih.
Nakon kratke zazprave zaključuje se, da g. odbornik Laksar u sliedecoj odborskoj
sjednici podnese u tom pogledu svoj pismeni i obrazloženi predlog, nakon česa de se
konačno odluka stvoriti.


Pošto bje tim dnevni red ove sjednice izcrpljen, bude ista zaključena i nazočni
zapisnik u sjednici od 24. ožujka 1895. pročitan, ovjerovljen i podpisan.


Zakoni i normativne naredbe.


šumske i poljske štete medju potajno razdieljenim zadrugarima. Odpis
kr. hrv.-slav.-dalm. zemaljske vlade, odjela za unutarnje poslove ođ 10. ožujka 1895.
br. 55.092. upravljen na sve kr. županijske oblasti i gradska poglavarstva.


„Ponovno se dogodilo, da su kr. zemalj. ovoj vladi, odjelu za unutarnje poslove,
stigli putem predstavaka i pritužba razpravni spisi, iz kojih proizlazi, da obd. poglavaratva
i kr. kotarske oblasti prosudjuju dogodivše se medju potajno podieljenim zadrugarima
na razdieljenim medju njima parcelama poljske ili šumske štete po §. 26.


27. i 28. z. o. z. i §. 16. prov. naredbe k z. o. z , uzimajući ih u razpravu kao
zadružne razmirice.
S razloga, što niti zadružni zakon niti provedbena k njemu naredba ne ustanovljuju,
da bi spomenuti gore prekršaji spadali medju zadružne razmirice, kako to
uz prekršaje kudnoga zapta odredjuju za uvriede poštenja i laglje tjelesne povriede i
smetanje posjeda; — s razloga, što subsumiranje poljske ili šumske štete pod pojam
zadružne razmirice svakako bi prije svega predmnievalo zajedničko gospodarenje i kudanstvo,
dotično posjedovne zajedinstvo, česa kod potajno podieljenih zadruga glede
podieljenoga dobra ne ima, a za tim s razloga, što se pod zadružne razmirice mogu
samo takovi prekršaji u smislu zadr. zakona subsumirati, koji se ne proganjaju ureda
radi, već samo ua zahtjev kudegospodara ili zadrugara, dočim se poljske ili šumske