DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1895 str. 44 <-- 44 --> PDF |
— 214 — Na svakoj prijavnici označena je skupina, za koju prijavnica valja. Kako se prijavnica izpunjuje"? Tko želi kakav svoj proizvod ili kakov pređmed od historićke vrieđnosti izložiti, neka to prijavi dotičnom županijskom ili zemaljskom izložbenom odboru na prijavnici, koja valja za skupinu, u koju spada dotični predmet. Skrižaljke prijavnice imadu se sve točno i jasno izpuniti i to: imeprezime izložitelja, njegovo prebivalište i zadnja posta, koliko mu je po prilici potrebno prostora u četvornih metrih, valja dalje naznačiti, izlaže li u vlastitom ormaru, ako da, ima ovaj ormar ukusno biti uredjen, ima naznačiti, da li 6e svoje izložke sam namjestiti, pa ako da, ima doći pravodobno u izložbenu sgrađu i prijaviti se nadzirajudem organu zemaljskog izložbenog odbora. Osobito je važno, da se točno naznači, kako se ima razpolagatl sa izložci posije izložbe. Konačno ima se sastaviti točan popis svib izložakah spadajudih u dotičnu skupinu, te naznačiti njihovu osjegurateljnu vrieđnost i prodajnu cienu. Svaki izložitelj ima napisati za svaku skupinu dvi e prijavnice. Jednu ima do konca travja , odnosno ako prijavljuje poljske proizvode, vino, rakiju itđ. do konca kolovoz a 1895 — županijskom izložbenom odboru, a drugu prirdžati i priložiti predmetu, što de ga izložiti. Svi izložci moraju se priposlati do 1. veljače 1896. Kotar virovitički na izložbi. Pod pređsjeđničtvom kr. kot. predstojnika Janka pl. L a b a s a sastao se je izložbeni odbor virovitičkog kotara nedavno u sjednicu, na kojoj se je razpravljalo o sudjelovanju ovoga kotara na budimpeštanskoj izložbi god. 1896. Poziv na sudjelovanje našao je veoma živa odziva, te se je već u toj prvoj sjednici prijavilo preko 40 izložiteljah iz obdina Virovitica, Suhopolje, Cabuna, Gradina, Spišic-Bukovica, a izložiti de obrtnih i gospodarskih proizvođah te raznih ođjelah, a stari cehovi svoje diplome u historičkom odjelu. Sitnice. Poljski rad u svrhu hranenja gajetela (fazana). Kod obrađjivanja zemljišta za hranenje gnjetela preporuča se sijanje kukuruza, ako se hoće, da se gnjetelom pribavi u kasno j jesen i dobra hraniva i njeka zabavica. Šumske čistine, odnosno oranice, ako se kukuruzom posiju, pružaju gnjetelom ugodno prebivalište, gdje se mogu po miloj voljici kretati, pozabaviti i nahraniti. Ondje, gdje podneblje dopušta, pametno de učiniti gojitelji gnjetela, ako pojedine u šumi nalazede se oranice ili čistine posiju kukuruzom, pa ako je tlo dobro i vlažno, može se takovo zemljište svake godine kukuruzom posijati, a da se netreba bojati nerodice. Sa kukuruzom može se u smjesi sijati suncokret i lan, jer gnjeteli vrlo rado zrnje (sjeme) od zoblju ovih vrsti raztlina. Može se u spomenutu svrhu posijati i sjeme od heljde, prosa, jara pšenica i ozimica. Ondje pako, gdje kukuruz i heljda ne raste, neka se za hranu gnjetela sije sjeme ođ koje mu drago gore spomenutih vrsti rastlina. Proso neka se posije samo onda, kad u proljedu neima više opasnosti od mrazova. Ali neka se proso ne sije ni tako kasno, da bi moglo u jeseni prije pozebsti, nego što će đozrieti. To vriedi i za za heljdu. Razumjeva se, da valja dotično zemljište dobro obraditi. Neprekidni red sijanja ove ili one vrsti sjemenja ravna se po nijestnih oduošajih. Ovo priobćujemo s toga, što se je i kod nas počelo sa odgojivanjem i timarenjem gnjetela u šumah, pa je dobro, da to gojitelji ove plemenite ptice znadu. Kako stojimo sa čistom sječom? * Od nekoUko godina ovamo opažamo vrlo živahan pokret i važan preokret na polju šumogojstva, izazvan s jedne strane uslieđ do * _G. pisac neka nam oprosti, što smo ovaj članoić ponješto upriličili prema jeziku, kojim piše všum. list", p"em srao umoljeni, da ga otisnemo onako, kako je pisaii. Mi nijesmo mogli podpuno zadovoljiti g. piscu s više razloga, ođ kojih je odlučujući taj, što se moramo držati onoga načina pisanja, kako ga je nSum, list" do sad poprimio. »Uredničtvo « |