DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1895 str. 6 <-- 6 --> PDF |
— 176 jedno razložiti postupak, kako su se upotrebili ovi posljedci iztraživauja za gospodarstvenu osnovu. A). Posljedci taksatornih predradnja. 1. Vrstuzgoja . Klimatički odnošaji, kako smo ili prije spomenuli, uvjetuju uspievanje preborne šume u njezinom tipičkom obliku. Mi nalazimo ovdje u istinu sve dobne razrede na jednoj površini sakupljene, pa ako i jesu mladji razredi u svojem razvoju spriečeni pritiskom i zastorom starijeg i brže rastućeg drveća, to oni ne pogibaju, pošto im množtvo vlage i razsutog svjetla uzdržaje životni TM. Čovječja ruka neznatno je promjenila ovaj praoblik šume, pošto je trgovac tražio samo najjača, a potom naravno i najstarija stabla. Sastojinu sačinjavaju sliedeće vrsti drveća: jela sa 43´´/o, smreka sa S"/,, i bukva sa 52"/^ sveukupne drvne gromade. Ove vrsti drveća dolaze najviše pomješane, pa samo stojbinske krajnosti diele listnjače od četinjača, čim više proviruje goli kamen, tim manje nalazimo bukvu, a tim više smreku tako, da se na krševitom tlu često nalazi jedino posljednja vrst drveća. Naprotiv gubi Ee četinjasto drveće na ilovastom tlu, gdje neima kamena, pa vidimo, kako je na ovakovom tlu izmedju bukovog drveća porasla visoka i gusta paprat. 2. Izmjera drvne gromade. Kako ćemo poslie opaziti, u ovoj je prebornoj šumi slabo zastupano drveće preko 15 cm. promjera u prsnoj visini; obzirom na ovu osebnost odustalo se od običajnog četvornog oblika pokusnih ploha, pa su se uzele pokusne plohe u obliku pruga. Radi malene razlike sastojine nije bilo potrebito obično izlučivanje istih pa se je morala uzeti pokusna ploha za cieli odjel, dakle za popriečno 45 ha. Nijedan pak oblik niti razdielenje pokusnih ploha nepokazuje nam tako točno srednji obrast, kao što prugasta pokusna ploha, koja se uzima od sljemena prema dolu. Najviše smo upotriebili u tu svrhu ponajprije i razdjelene crte i mjerili promjere lievo i desno do 10 m. sve drveće preko 15 cm. promjera u prsnoj visini; osim toga izkolčile su se prokutnice (diagonale) ili pak pravci kojeg drugog smjera, pa su se izmjerile na isti način pokusne plohe u širini od 20 m. Pošto je na 1 ha. došlo popriečno samo 322 kom. stabala označene debljine, to su stabla prilično riedko dolazila u duge stranice provokuta pokusnih ploha, a onaj, koji bilježi, zapamti lako takova stabla i posije izjednačenje preduzme. U pričuvniku o izmjeri bilo je razdielenje po vrsti drveća i drvne debljine od 2 do 2 cm. Kod izmjere izostavljala su se sva stabla izpod 15 cm. debljine, pa se sve drveće smatralo kao pomladak. Stabla iznad 15 cm. debljine u prsnoj visini bila su razdieljena u sliedeće razrede debljine: I. razred debljine sa stablima od 15 — 29 cm. debljine u prsnoj visini II an ^Q ´-´^´^´ n )1 j> » n 40 — 4y „ „ „ „ „ * ´ » >´ » » 11 5 U OU „ n ,1 n " |