DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5/1895 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 177 — Pojedina dolazeća stabla od preko 80 cm. debljine ostavljena su za medjutitnni užitak, pošto su i onako truležna bila. Za svaki razred debljine izračunao se iz bliježke broj stabala, sbroj temeljnica istih i promjer uzor-stabala odieljeno za svaku od dvajuh glavnih vrsti drveća i to ponajprije za cielu pokusnu plohu, a onda za 1 ha. 3. Visina drveća. Pošto je visina pojedinog drveća u prebornoj šumi osobito ovisna o tome, jeli stablo jako ili slabo zastrto i potisnuto bilo, to se nesmije visina stabla samo iz malo izmjera ustanoviti, pošto bi nam to često dalo krive rezultate. Ako se pak na nekoj stojbini uzimaju odulje pokusne plohe, a na ovih mjere visina i prsna debljina svih stabala, onda ćemo dobiti kod dovoljnog broja izmjera posve uporabive prosječne brojke. Taj smo račin i mi upoiabili, pa pošto je kakvoća samoga tla jasno opredielila 2 dobrote, to su analogno ovima pokazali se i za sastojine dva razreda dobrote, koje smo uvrstili u II. i III. dobrotu, pošto se na nekojih osobito povoljnih, ali prostorom malenih mjestih za jelu još I. dobrota pokazala. Visinu stabala stavljamo u razmjer sa promjerom u prsnoj visini, a ne sa starosti drveća i to s razloga, kojega ćemo posije spomenuti. Kad smo prenesh promjere na osieč (abscisa), a visine prenesli kao porednice (ordinate), tad smo dobili krivulje, koje pokazuju za jelu prilično stalan smjer i to vrlo plosnatog luka, dočim se rast u visinu kod bukve prilično raienja. Za poslidnju vrst vriedno je spomenuti i tu okolnost, da bukva do 40 cm. debljine občenito nadmašuje jelu u prirastu visine (moguće uslied veće gibkosti vrška), dočim iza ove debljine za jelom zaostaje, ako se stavi na slobodan prostor. 4. Oblični brojevi deblovine. Već se je i prije zgodno primjetilo, a pokazalo se i našom izmjerom, da su stabla u prebornoj šumi uzrasla više švigasta (svršita, abholzige), nego što ona u jednoličnih sastojinah. Ali još više nego to, što se promjer stabla prema gore razmjerno naglo umanjuje, upliva na obični broj deblovine jaka nabuhlost korienja (Wurzelanlauf), koju dobije drveće kod sve većeg prirasta debljine. To vriedi osobito za jelu, kod koje pada oblični broj kod 80 cm. promjera na 030. U ostalnm pokazuje nam krivulja obličnih brojeva deblovine, uzeta za promjere u prsnoj visini plosnati luk, koji je izbočen prema abscisnoj osi. Naša iztraživanja odnose se samo na stabla sa preko 35 cm promjera, dočim su se uzeli za slabije drveće oblični brojevi iz bavarskih skrižaljka drvne gromade. 5. Skrižaljka drvne gromade. Posljedci iztraživanja stabalnih visina i obličnih brojeva omugućili su sastavak skrižaljka, koje nam odmah pokazuju deblovinu za pojedine promjere stabla u prsnoj visini. Pošto su skrižaljke pružile podlogu za proračunanje prirasta, to ćemo ovdje pokazati brojke, koje su dobivene za II. razred dobrote. |