DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1895 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— 229 — Sekcija D) sa sjedištem u Villahu za Korušku, Kranjsku, Primorje, Tirol Vararlberg ; Sekcija E) sa sjedištem u Zadru za Dalmaciju. Godine 1890. premješteno je sjedište sekcije B iz Landskrona u Konigiche Weinberge. Zakonom od 14. travnja 1891. povišen je državni melioracijom fond od godišnjih 500.000 for. na 750.000 for. i to za vrieme od 1892. do ukljućivo 1894. Koncem g. 1893. brojio je šumarsko tehnički odsjek za zagradjivanje bujica sliedeće osoblje; 5 šumarskih nadpovjerenika, 2 šum.-nadzorna povjerenika, 15 šum.-nadzornih pristava, 11 šumarskih asistenta, 8 šumarskih vježbenika, 6 šum.-tehničkih dnevničara. Iz karakteristike bujica i sistema njihovog zagradjivanja vadimo ukratko sliedeće: Glavni uslov kod izbora načina zagradjivanja jest točno poznavanje bitnosti i djelovanja dotične bujice. Najvažnije svojstvo bujica jest, da one brzo narastu, valjajuć velikom brzinom silnu množinu vode i kamenja. One nabuje ponajviše uslied izvanrednih meteorskih oborina, a dosta puta i uslied brzog otapanja sniega i ledenjaka. Ovo su dogodjaji, koji se periodično pojavljuju i sa kojima se doduše računsti mora, ali kojih djelovanje ponajviše ovisi o stanovitih odnošajih u području oborina, a osobito o kulturnom stanju istoga. Poznato je, da kulturi pripada važna zadaća kod zagradjivanja bujica. Ako se pogoršaju kulturni odnošaji u području oborina, onda ne samo da su ove mnogo veće, nego se i brže slievaju, a time su i opasnije. Važno je takodjer svojstvo bujica, da one nose silno kamenje, koje se nalazi u koritu potoka, i koje je postalo ih uslied istrošivanja, ili erosijom ili pako odronjivanjem. Iztrošivanje neovisi samo o geognoškom sastvu kamenja, nego takodjer i 0 podneblju, visini, ekspoziciji, a osobito o pokrovu tla. Glede geognoškog sastava kamenja primjećuje se, da se kristalinično masivno kamenje, a osobito granit, polagano iztroši, za tim sliedi kristalični škiljevac, a osobito rulja. Lako se troše sedimenti, kao glineni škriljevac i pješčano kamenje, a u visinah bez vegetacije takodjer i vapnenac. Obći klimatski odnošaji takodjer uphvaju na iztrošivanje. Mnoge oborine, vjetrovi, oluje i tuče, kao i brzo mienjanje toplote izpod i iznad ništice pospješuju iztrošivanje. Upliv klimatskih odnošaja ovisi ponajviše o visini i ekspoziciji. Glede visine dokazano je, da se predjel (regijona), koji dolazi odmah iza medje vječitoga sniega, najviše troši, jer ovdje neima vegetacije, koja bi štitila i jer je ovdje mienjanje toplote izpod i iznad ništice najčešće. U ovoj regijoni prikupljaju se bujice. |