DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1895 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— 231 — je glavno obilježje velika množina vode, koju oni nose. Glavna zadaća sastojati će se dakle u tom, da se što više sprieči brzo odtjecanje vode u području oborina. Osim obće karakteristike bujica i načina njihovog uztuka, opisane su tehnički potanko sve do sada izvedene radnje. Obilnomu tekstu pridodane su mnogobrojne i zaista krasne slike na 25 tablica. Djelo ovo i prikazuje se kao autentična, tehničkim detaljom opisana slika svega onoga, što se je ovih deset godina za umirenje bujica u,Austriji uradilo i postiglo. Preporučamo svakomu, da ovu publikaciju spomenutoga ministarstva pomnjivo čita i prouči. Nješto iz nauke o prirastu. Korien i lišće glavni su faktori, koji na razvoj biljke djeluju; prvi usiše hranu, dočim se ova u potonjem assimilira, pa se tako stvaraju za samu biljku nova gradiva. — Izuzev jednogodišnje biline mora se dosljedno tomu biljka od godine do godine povećati smjerom u visinu i debljinu ili medjusobnim djelovanjem obijuh ovih faktora povećava se ista na kubičnoj gromadi. Povećanje ovo, koje nije ništa drugo, nego posljedica fizioložkog djelovanja temeljnih organa bilne, zove se u šumarstvu prirastom. — Pojam ovaj dade se protegnuti na pojedino stablo kao i na čitavu sastojinu; u prvom slučaju nam istu označuje stabalni prirast, a u drugom slučaju prirast sastojine. Na svakom stablu ili pako sastojim uzsliede ove vrsti prirasta: I. Prirast na drvnoj gromadi ili prirast po kolikoći t. j . pomnožanje stabla eventualno sastojine na drvnoj gromadi. — Obzirom na dobu, u kojoj prirast ovaj uzsliedi, razlikujemo u šumarstvu: 1. Godišnji (ili tekući godišnji) prirast, t. j . pomnožanje drvne gromade, koja faktično u jednoj godini uzsliedi. — Ako na pr. ma drvnu gromadu njeke sastojine ili pako stabla u a godišnjoj starosti označuje, a ma-{- i takovu posije godinu dana, dakle u a -\- 1 godišuoj starosti, onda je godišnji prirast kolikoće z = ma + l — ma. 2. Razdobni ili periodični prirast, koji nam označuje, za koliko se je drvna gromada u razdobju stanovitog broja godina povećala. — Ako na pr. ma drvnu gromadu a godišnje, a ma+n takovu posije M, dakle u starosti od a + w godina, odnosno a + M godišnje sastojine označuje, onda je periodični prirast kolikoće Z=ma + n — ma. — Olina Z pokazuje nam u ovom slučaju za koliko se je drvna gromada ma n razdobju od n gobina pomnožala. 3. Ukupni dobni prirast (takodjer sumarni ili totalni prirast ) označuje nam, za koliko je njeko stablo, odnosno sastojina od svoga zametka pa sve do odgovarajuće joj starosti prirasla. Prema tomu označuje nam on i drvnu gromadu dotičnog stabla ili sastojine u rečenoj dobi. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1895 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— 232 — 4. Popriečni prirast jest kolićnik (guotient) izmeđju ukupnog dobnog prirasta i broja godina, u kojih je isti uzsliedio, pa po tom razlikujemo: a) Periodični popriečni prirast. b) Popriečni dobni prirast. Prvi pokazuje nam, za koliko njeko stablo eventualno sastojina popriečno u okviru stanovitoga broja godina prirasla, dočim nam potonji isto to obzirom na cielu njenu starost pokazuje. Kazali smo ad 2., da je Z=ma-\-n — ma, a po tom je periodični prirast —, što se dade i sa olinom´: — — izraziti, dočim nam ko ´^ n ´ n ličnici (quotienti): — i —´—^ popriečne dobne priraste označuju. Opredielivanje stanovite vrsti prirasta dade se protegnuti ili samo na pretežniju (predominirajuću) glavnu ili samo na podredjenu sastojinu ili pako na sbroj obijuh. Sve gore iztaknute vrsti prirasta protežu se samo na drvnu gromadu; nu iste se dadu svesti i u doticaj sa novčanom vriednosti, u čemu se tada očituje: II. Prirast po kakvodi ili kvantitativni prirast. Jači sortimenti drva posjeduju veću tehničku uporabivost, pa stoje po tom i u nješto većoj cieni od slabijih. S druge se strane prirast ovaj očituje i u tom, što jači sortimenti popriečno manje troškove kod obradjivanja prouzrokuju. Ako dovedemo prirast po kakvoći u savez sa prirastom po kolikoći, onda dobijemo ukupni prirast po vriednosti (Werthzuwachs), koji je tekar u novije doba nješto veću pozornost na sebe svratio. — Akoprem je on od vrlo zamašnoga značenja, to mu se ipak jošte niti danas posvuda dovoljno pažnje i važnosti neposvećuje. Označimo li drvnu gromadu njeke sastojine sa m i njenu odgovarajuću kvalitativnu brojku (cienu po kubičnoj jedinici) sa q, a drvnu gromadu ove sastojine posije n godina sa M i njenu odgovarajuću kvalitativnu brojku (cienu po kub. jedinici) sa Q to je onda: kvantitativni prirast = M — m. kvalitativni prirast = Q — q. Ukupni prirast po vriednosti = MQ — mq. (Prirasti: M — m, Q — q, MQ — mq jesu ujedno i periodični prirasti uz oznaku pripadajućih im imena, jer su u razdoblju od u godina uzsliedili). Osim prije navedenih vrsti prirasta imademo često posla i sa tako zvanim: III. Prirastom skupoće (Tlieuernngszuwachs), koji se očituje u dizanju i padanju drvnih ciena. — Najviše upliva imadu na ovaj prirast razni drvokonsumirajući obrti. — Označimo li cienu kub. jedinice drva sa Q, pa uzmimo da je bud s koga mu drago razloga ciena za P7O poskočila, onda povišica ciene Q P iznaša-rrr^, a uslied toga nastala nova ciena Q, što dade sa sliedećom jednačbom izraziti; |
| ŠUMARSKI LIST 6/1895 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— 233 — ´^^^ ^ +^00 ~ 100 -´^^´^P- Ako bi ali ciena drvetu za i>"/n P^l^i o^i^a bi bio: Uvaživ prirast skupoće bio bi ukupni prirast po vriednosti — ne kako e to sub. II.) sa MQ — mq označeno, nego MQ{i.Op) — mq u slučaju, kada bi se ciene drveta za p^´lg povisile, dočim bi se isti u protivnom slučaju sa.: MQ (1—9.0p) — mq označiti dao. Da se može sve do sad navedeno brojkami razjasniti, neka nam za to posluži sliedeći primjer: Uzmimo na pr. da njeka 100 godišnja hrastova sastojina I. stojbinske vrstuoće posjeduje po hkt. 527 ra^ drva, od kojih popriečno kubični metar po 5 for. stoji; u 120. godišnjoj dobi uvjetuje ova sastojina, da će imati 691 m* drva, od kojih će kubični metar popriečno u cieni od 6 for. stajati, to je sada: 1. kvantitativni prirast: a) Periodični = 691 — 527 = 164 m´ b) Ukupni dobni 100 godišnje sastojine = 527 m* Ukupni dobni 120 godišnje sastojine = 691 m^ c) Popriečni: . . 691—527 _ „ 3 a) Periodično popriečni = ST; — o´*^ m 20 P) Popriečni dobni: 527 Za 100 god. sastojinu = — 5´27 m^ 100 691 Za 120 god. sastojinu = -^ = 6-758 liJO 2. kvalitativni pri rast: a) Periodični =: 6 — 5 = 1. b) Ukupni dobni za 100 god. sastojinu = 5 Ukupni dobni za 120 god. sastojinu =^ 6. c) Popriečni: a) Periodično popriečni = —-^— = 005 P) Popriečni dobni: Za 100 god. sastojinu—jr-^ = 00 5 *´ " 100 ´ Za 120 god. sastojinu —^--i=. 005 8. Ukupni prirast po vriednosti za razdobje od 100—120 godina jednak je: 691 X 6 — 527 X 5 = 1511 for. Ako bi se ali uslied izgradnje željezničke pruge ciene 120 godišnjeg drveta popriečno za 8% povisile, onda bi prirast ovaj za rečeno razdobje iznašao 691 X 6 X 1-08 — 527 X 5 = 1842-68 for. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1895 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 234 — Ako bi pako prirast skupoće bud s kojega mu drago razloga negativnim smjerom djelovao, onda bi se ukupni prirast obzirom na vriednost sa sliedećim iznosom označiti dao: 691 X 6 (1 — 0-08) — 527 X 5 = 1179-32 for. Prije nego li predjemo na ustanovljivanje raznovrstnoga prirasta, držim da neće s gorega biti, ako se osvrnemo na obćeniti tok prirasta. Već smo spomenuli, da se svako stablo povećava smjerom visine i debljine ili medjusobnim djelovanjem ovih faktora na kubičnomu sadržaju. Prirast smjerom visine jest ko dsvih šumskih iz sjemena niklih biljaka u prvoj njihovoj mladosti vrlo slab; povisuje se zatim sve do srednje starosti stabla, stoji po tomu njeko vrieme na istomu nivou, dok napokon iza tako zvane muževne dobe nepočima sve to više nazadovati, te konačno posve prestane. Samo se po sebi razumjeva, da kod iste vrsti drva vrlo uplivaju na ovaj prirast klimatičko-sastojinski i stojbinski odnošaji, tlo i položaj, pa i gospodarstveni odnošaji, u kojih se je dotična sastojina nalazila. Kod razne vrsti drveća opaziti ćemo i razne priraste smjerom visine ; tako će na pr. visina smreke i jele u omjeru naprama svojoj starosti posve inake eksponente izpostaviti, nego li grab ili bukva. Izdanci iz panjeva pokazuju najveći prirast na visini u prvoj svojoj mladosti. Priležeća skrižaljka pokazuje nam tok prirasta na visini za omorikova stabla, uzraslih u normalnomu sklopu i to za 4 razne dobrote (bonitete). (Označena je uviek samo srednja visina u odgovarajućoj starosti, a nipošto maksimalna). Dobrota I. Dobrota II. Dobrota III. Dobrota IV. Prirast Prirast Prirast Prirast CL, PM O M 10 010 0-07 0-50 0-05 0-40 0 04 3-40 0-34 220 1-50 0-15 100 0-10 20 0-22 01.5 2 00 01 0 1-40 0-(i7 5 90 0-59 3-80 2-80 0-28 2 20 0-22 pq 30 03 4 0-23 4-80 0-16 3-60 0-12 4´80 0-48 4-00 8-20 0-32 2-50 0-25 40 0-38 0-27 8-00 0-20 6-10 0 15 3-80 0´38 2-30 3-00 0-30 2-00 0-20 50 0-38 0-26 1100 0-22 8-10 0-16 3-00 0´30 3-80|0 2-40 02 4 2-00 0-20 60 0-37 0 28 13 40 0 27 1010 0-21 300 0-30 3-00 0 2 00 0 20 2-00 0 20 70 0-36 0´28 15-40 0-22 12-10 0-17 3 00 0-30 2-20 2-00 0-20 01 0 80 0-35 0-28 17-40 0-22 13-in i-oo 0-1 fi 2 00 0 20: 2-00 1-40 01 4 0-07 90 0-34 0-27 18-80 0-21 070 015 13-80 2-00 0 20 1-90 I-00 0-10 0 08 100 0-32 0 26 19-80 0-^0 0 80 015 1-00 14-60 20 0 0-20 0-70 0-07 0-09 110 0-31 0´24 2050 019 090 014 I 15-50 1-10 01 1 1-10 0 0-50 0-05 0-05 120 0-29 0-23 21-00 0-18 0-50 0-13 1600 |
| ŠUMARSKI LIST 6/1895 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 235 — Prirast u debljinu jest takodjer u prvoj mladosti vrlo slab, pa se tekar u kasnijoj dobi sa starošću stabla povisuje. Prirast ovaj uvjetuje prirast po ploštini, koji stoji u prilično posrednom omjeru sa množinom lišća, što ga dotično drvo ima, i to u svakomu dielu stabla naprama iznad istog se nalazeće množine lišća Zato je isti kod bezgranatog debla skoro u svih dielovih približno jednak, pa pada znatno u krošnji. Rečeno neima se protezati na absolutnu širinu pojedinih godova, nego na njihovu površinu. Užji godovi u nižjih stabalnih čestih tvore mnogo veći okrug, nego li oni gornjih dielova debla mnogo širjih godova, nu mogu ali jedni i drugi istu površinu imati čak i kod velike diferencije absolutnih njihovih širini. Površine bo kružnih vienaca odnose se kao diferencije četvorina odnosnih radiusa, kojima je obodna medja jstih uvjetovana, što se vrlo lasno dokazati dade. Ako narišemo, odnosno opišemo sa radiusi r i B obodne medje manjega kružnoga vienca, a sa r, i -B, takove većeg kružnog vienca, onda je: Površina manjeg kružnog vienca = iž* u — r^-n; =TC[R^— r^) = g. većeg , „ =i?,´^7u- r,´^7c=: 7. (i?, «-»,«)= G=. iz česa se dade sliedeći razmjer razviti: G .g = ´K{R^ ´^— rj^):TC{R^— r^) iz česa opet sliedi: Diferencija absolutnih širina godova u nižjih i višjih slojevih debla dade se upotriebiti kod ustanovljivanja takozvanoga prirasta na obUku (Formzuwachs), koji uvjetuje rastenje (uzpon) obličnoga broja. Prirast na debljini može još znatno dugo iza takozvane muževne dobe stabla napredovati, a utrnjuje pako sa životom stabla. Osamce rastuće drvo ima mnogo nižju u krošnju razvijajuću se duljinu, nego li ono, koje je u sklopljenoj sastojini uzraslo, s toga je i deblo ovakovog stabla kraće ili više nepravilno od potonjeg, pa uslied toga za razne tehničke svrhe manje sposobno. Prirast je ali takovoga stabla obzirom na drvnu gromadu mnogo veći od onog u pravilnoj sastojini uzrasloga. Padanje prirasta biva kod osamce rastućega drva sa obumiranjem dolnjih graaa. U prvoj mladosti, dok nije još sastojina sklopljena, posjeduje prirast njezin onaj tok, koji se kod pojedince rastućeg stabla opaziti dade. Kad ali sastojina postigne sklop, onda je krošnja u postranom razvijanju zapriečena, uslied česa se prirast na visini znatno pojača, dočim se prirast na debljini umanji. Pojedino stablo u sastojini ima takodjer mnogo manji prirast obzirom na drvnu gromadu, nego li osamljeno, a inače pod istimi okolnosti rastuće drvo, a to sliedi odatle, što je množina lišća kod prvoga znatno manja. Kvantitativni prirast ciele sastojine računa se po svoti prirasta pojedinih članova ili po produktu prirasta pojedinog stabla i broja drveća u istoj se nalazećeg. Odtud sliedi, da neima najveći prirast u prednavedenom smislu ona sastojina, u kojoj pojedino stablo takav posjeduje, jer drugi glavni faktor, naime broj stabala, ima mjerodavni upliv u tom pogledu. Tako ima primjerice njeka sastojina 100 stabala, od kojih svakogodišnji prirast na množini od 0 02 m* posjeduje; uslied vrlo |
| ŠUMARSKI LIST 6/1895 str. 18 <-- 18 --> PDF |
— 236 — jake prorede ili progalnog sjeka bude broj stabala na 60 reduciran, đoćim će se prirast pojedinog drveća na 0-03 m´ povisiti, te će prirast sastojine ali od 100 X 0-02 = 2-00 ms na 60 X 0-03 = 1 80 m» pasti. Množina lišća mjerodavna je takodjer i po tekući godišnji prirast sastojine, koji neodvisi samo kako smo jur vidjeli, o množini lišća pojedinog đrveta, nego i o broju stabala. Koji broj stabala, odnosno koja razdaljenost izmedju istih uvjetuje na stanovitoj površini obzirom na vrst drva i stojbinske odnošaje najveći prirast na drvnoj gromadi, neda se pozitivno kazati, pošto još nijesu mnienja strukovnjaka u tom pogledu jednaka. Padanje prirasta obzirom na drvnu gromadu mnogo je intenzivnije kod sastojine, nego kod izolirano rastućega drveta. U sastojini, kad se jednom sklopi, ne samo da obumiru dolnji djelovi krošnje i pojedine grane, koje su duž debla podieljene, nego i cieli samostalni individui, koji se bore za obstanak, usHed rastenja susjednih jačih stabala bivaju potišteni, pa tada uslied pomanjkanja nuždnog svietla nedvojbeno i podleći moraju. Borba za obstanak, koja medju stablima nastane, smanjuje znatno prirast na debljini kao i na kubičnoj gromadi. — Šumar ima dakle u takovom slučaju pravodobno proredu provesti i to još mnogo prije, nego što se potištena stabla sušiti započmu, pa će ukloniv borbu ovu — ako baš u stanovitih slučajevih i nepovisio on time prirast sastojine, barem zapriečiti naglo padanje istoga ili ga njeko vrieme na istomu nivou uzdržati. 0 toku kvantitativnog prirasta naročito pako o kulminaciji istog, jesu mnienja još dosta nesuglasna, a poglavito s tog razloga, što svaka vrst drva,svaka siojbina, svaka različnost rukovanja sa sastojinom mora razne rezultate iznieti. Još problematičniji tok ovoga prirasta jest kod podredjene sastojine. Netreba ni dokazivati posebice, da najveći popriečni prirast nemože istodobno sa najvećim godišnjim prirastom uzsliediti. — Usuprot se potonji već dulje vremena nalazi u padanju, dočim prvi još uviek pozitivnim smjerom na. preduje. — Naročito pako mora popriečni dobni prirast tako dugo pozitivnim smjerom napredovati, dok god se tekući godišnji prirast još uviek iznad njega nalazi, a prvi će svoju kulminaciju postići tada, kad postane jednak potonjemu. To vriedi za dohodak kako glavne (Ertrag des Hauptbestandes), tako i podredjene sastojine (Ertrag des Zwischenbestandes), kao takodjer i za ukupni dohodak (Gesammtbetrag) t. j . za sbroj glavnog i podredjenog užitka. Doba kulminacije popriečnog prirasta može samo za mali broj godinš, diferirati i to naprama tomu, dali samo glavni ili ukupni, naime glavni i podredjeni dohodak zajedno u račun stavili. Kada bi nizovi popriečnih prirasta glavne i podredjene sastojine paralelno tekli, onda bi popriečni prirast obzirom na ukupni dohodak sa isto takovim glavnog užitka istodobno svoju kulminaciju postići morao. Popriečni ali dobni prirast podredjenoga dohodka postigne običuo nješto prije svoju kulminaciju, nego li onaj za glavni dohodak, pa se stoga mora to isto i u popriečnom dobnom prirastu ukupnog dohodka očitovati. Navjerovatnije jest, da pojedino stablo vladajućeg razreda postizava svoj najveći tekući prirast prije najvećeg popriečnog |
| ŠUMARSKI LIST 6/1895 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— 237 — prirasta tekar iza nastupivše takozvane muževne dobe (Mannbarkeit). Slično biva i sa cielom sastojinom, koje se broj stabala ipak postepeno umanjuje. Vjerojatno je takodjer, da najveći godišnji prirast na drvnoj gromadi uzsliedi za vrieme znatnoga još prirasta u visinu. Opredjelivanje prirasta. I. Na pojedinom stablu. 1. Prirast na visini. Ako se stablo tako nizko kod zemlje podsječe, da prorez još i preko jednogodišnje biljke prolazi, onda se dade točnim brojenjem godova počam od srčanice u smjeru polumjera ustanoviti starost dotičnoga drveta. — Da se pako samo brojenje olakoti, ima se potez, eventualno razsjek, nješto koso naprama osi debla voditi, a odrezna ploha gladko oblanjati i sa jodovom tinkturom namazati, da se godovi bolje viditi mogu. Ako sada V visinu V odnosno duljinu, a S starost oborenoga stabla označuje, onda nam čestnik === o daje popriečni dobni prirast na visini. Ako hoćemo prirast na visini za pojedina razdoblja izračunati, onda nam valja dotično stablo u više odjelaka (sekcija) razdieliti i u razdielnih točkah okomito na os debla prepiliti. Čim su manje ove sekcije (trupčići), tim ćemo točniji resultat postići. Valja nadalje spomenuti, da nije od potrebe, da su ove sekcije jednake, dapače biti će shodnije, ako na mjestih, o kojih mislimo, da je rastenje smjerom u visinu znatno napredovalo, iste nješto dulje opredielimo, nego li na mjestih, o kojih smo protivnog mnienja. Kod svakoga proreza stabla broje se odmah i godovi, te se podjedno mjeri i udaljenost od istog do odrezne plohe na panju, kao i do susjednog nižjega proreza. Razlika izmedjn broja godova njekoga prozeza i ukupne starosti dotičnog stabla označuje nam broj godina, što no ga je stablo trebalo, da je do visine rečenoga proreza naraslo Razlika godova dvajuh proreza u povoljnoj kojoj visini označuje nam broj godina, što ga je upitno stablo trebalo za postignuće visine uzduž duljine izrezanog trupca. Uzmimo primjera radi, da smo na njekom oborenom stablu starost S ustanovili i isto stablo u 6 sekcijah razdielili, kao što to lik 1. pokazuje, onda nam oline : a, p, đ, v, I, i h označuju duljine dotičnih sekcijah, a S, a, b, c, m, n broj godova na pojedinom prorezu. I. I. im. c »T jt_J: % L-" ] I t i i I likl. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1895 str. 20 <-- 20 --> PDF |
— 238 — Popnečm dobni prirast na vismi = U prvih S—a godina polučilo je dotično stablo visinu od 9 matara, u prvih S—b godina od 9-j-p, a u prvih S — c godina 9-{-đ-^p. JJ S — a godina priraslo je dotično stablo za q metara u visinu, u razdobju od S — a do S — b godina za q metara, a u razdobju od S — b do S — c godina za d metara i t. d. U prvih S—a godina priraslo je odnosno stablo za q metara u visinu, u drugih a — b godina za p metara, a u trećih a — c godina za đ metara i t. d. Iz ovih olina dadu se sada proračunati popriečni na visinu odnoseći se periodični prirasti djehtbom dotičnog razdoblja. Tim smo vidili, kako se dade prirast smjerom visine za pojedina razdoblja ustanoviti, nu razdoblja ova zavise o slučajnom broju godova, preko kojih je prorez prošao. Ako imademo prirast u ovom smislu za razdoblje stanovitog broja godina ustanoviti, onda se poslužujemo interpolacijami, od kojih je najobičnija arithmetička ili pako grafična. Arithmetičku interpolaciju razjasniti će najbolje sliedeći primjer: Grore navedenim načinom ustanovljeno je, da je njeko borovo stablo u 86 godišnjoj starosti visinu od 26-90 met. a u starosti od 74 godine takovu od 2498 met. imalo; pita se sada, koju visinu je posjedovalo ovo stablo u 80. godini? U starosti od 80 godina imalo je upitno stablo visinu ol: 24-98-^^´^IZu^^ X (80-74) = 2594 met. ili pako: 26-90 —^^^^4 ^ X (86 - 80) = 25-94 met. ob — 74 Grafična interpolacija obavlja se pako na sliedeći način: Povuće se jedna horizontalna crta, koju razdielimo u jednake godinam odgovarajuće djelove, odnosno odsjeke, pa se na svih tako dobivenih točkah uzvise okomice. Pošto su visine za pojedina razdoblja ustanovljene, prenašaju se potonje na prije spomenute osovnice analognim redom u pomanjenomu mjerilu, pa se tako dobivene krajne točke označe, te se onda odgovarajućom krivuljom spoje. Tako dobivena krivulja predstavlja nam tok prirasta kroz sva razdoblja, pa se samo po sebi razumjeva, da možemo sada šestilom i odgovarajućim uma, njenim mjerilom očitati visinu, koja se nalazi u stanovitoj izmedju povoljnih dvijuh starostih ležećoj godini. Lik 2. pokazuje nam takovu jednu krivulju, koja označuje tok prirasta na visini za borovo stablo za sva razdoblja od 0—120 godina. (Stablo ovo uzraslo je u sastojini I. stojbinske dobrote). |
| ŠUMARSKI LIST 6/1895 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 239 o^zjcac: lik.S. 2. Prirast na debljini. Ako imamo opredieliti prirast na debljini, onda nije probitačno, da isti na odreznoj plohi na panju ustanovljujemo, nego ćemo mnogo shodnije učiniti, ako si dademo jednu ploču od stabla u prsnoj visini ili pako u V20 ciele duljine stabla izrezati. Ploča ova ima se gladko oblanjati, da bude skmo brojenje i mjerenje uslied toga olakoćeno. Samim brojenjem godova ima se započeti počam od vanjskog najmladjeg kolobara u razdoblju od 5—5 ili od 10—10 godina, te se imadu ovim odgovarajući godovi označiti i to najbolje sa šiljasto zaoštrenom olovkom. Pomoćju facetiranoga mjerila dade se sada neposrednim mjerenjem očitati promjer za odgovarajuću starost. Razlika dvajuh različitim starostim odgovarajućih promjera daje nam prirast u debljinu za odnosno razdoblje — eventualno prirast za broj godina, što no ga razlika starosti označuje. Samo mjerenje promjera ima se u više različitih smjerova obaviti i to naprama tomu, dali se manje ili više oblici dotičnimi godovi oraedjašenih polygona od oblika kruga udaljuju, pa se ima tada srednji aritmetički promjer u dalnje računanje uzeti. Ovako ustanovljenim promjerom ima se još za razne starosti izkustvom ustanovljena debljina kore pridodati, te će nam tada ovi promjeri pokazati, kakav je promjer stablo u odnosnoj starosti (sa korom zajedno) imalo. Ako izmjerimo širinu posliednjih X godova na više mjesta u milimetrih, pa smo tim mjerenjem dobili vriednosti: s^ — s^ — s^ , . . . Sn i — Sn^ onda Sj+«a+S3 -\- Sn—, -\-Sn je srednja aritmetička širina (s «) ss^^ a prirast u debljinu posliednjih X godina jednak je: 2 — (s, + Sa-f S3 .... -1- sn-i + s« ) =: 2 Ss. Istim načinom možemo pronaći prirast u debljinu za posliednjih 2X^3X i t. d. godina. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1895 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 240 — Označimo li prirast u debljinu za posliednjih X godina sa đ^ a onaj za 2 X godina sa đ^; nadalje za 3 X godina sa c^g i t. d., a starost odrezne plohe pako sa S, to nam onda: đ^—d^ označuje prirast na debljini, koji je uzsliedio izmedju S—2X i S—X godina, a popriečni periodični prirast na debljini za razdoblje ovo hioU-=:—^-=r^—đg—đ^, te označuje prirast, koji je izmedju -A. S — 3X i izmedju 8 — 3X godina smjerom debljine uzsliedio; đočim bi raz doblju ovomu popriečni prirast u istomu smislu jednak bio ^ " i t. d. 3. Prirast na kružnoj ploštini. Ako sub 2. navedenim promjerom ustanovimo kružne ploštine, onda se dade iz dvijuh takovih različitim starostim odgovarajućih razlika ovaj prirast za dotično razdobje ustanoviti. Ako je aritmetički, srednji promjer odrezne plohe S godina stare sa D označen, a isto takav promjer, kakav je prije n godina bio sa đ, onda je sadanjoj starosti odgovarajuća kružna ploština = —-— = G. Prije n godina pako posjedovala je ova ploha površinu od —-— = g te je dakle prirast na kružnoj površini uzsliedio u posliednjih n godina u količini Periodični popriečni prirast na ploštini za razdoblje od u godina = dočim je dobni popriečni prirast u ovomu smislu = ^ . S Kačunanje samo vrlo je olakoćeno, ako imademo pri ruci skrižaljke kružnih ploština, koje se u svakom šumarskom koledaru nalaze, jer netrebamo ništa drugo, nego ustanovljenim srednjim promjerom očitati odgovarajuće površine. Uzmimo na pr. da smo na njekoj 92 godišnjoj plohi stabla (u prsnoj visini) ustanovili mjerenjem sadanje promjere: 76 %,, 75´5 i 74 %i, a prije 20 godina pako da su promjeri ovi mjerili samo 56, 55 i 54-5 %i, to je onda sadanji 76-4-75-5 + 74 225-5 „,,„,.,. , j srednji promjer = =—-—=7o-16%i ih samo na 1 deci1 r,r r> «/ j ^t- . r,^ j. Y 56 + 55-1- 54-5 malu = 75-2 %i, dočim je isti prije 20 godina iznašao ~ = ^^1^=55-16 ili 55-2 %». Promjeru od 75-2 % odgovarajuća kružna ploha = 4441-5 %^ „ „ 55-2%, „ , „ ^ 2393-1 %,« a — g pako= 2048-4´^´^ Sada nam ovi brojevi kažu: a) da je upitna odrezna ploha stabla u 92 godini prirasla za 4441-5 %i* b) da je ista u starosti od 92 — 20 godina, dakle u starosti |od 72 godine imala površinu od 2393-1 %,^. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1895 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— 241 — c) da se je ođrezna ploha u posliednjih 20 godina za 2048-4 %t* povećala. Popriečni dobni prirast po površini obzirom na starost od 92 godine 4441-5 jednak je —-^— = 48-276 %,^, docim isti obzirom na starost od 72 godine iznaša -^ — = 33-237 -^^ Periodični popriečni prirast izmedju starostih od 72 do 92 godine, dakle 2048-4 za razdoblje od 20 godina jednak je—^r-— = 102-42 102-42102-420 00 %^, doči dočidočim mm j jje ee postota postotapostotak kk = %t^, LtKj 2048-4 X 100 2048-5 X 5 prirasta po površini za ovo razdoqlje jednak ^Z^^l x 20 ~ 2393-1 = 4-279<´/„. Eačunanje površina može se posve izbjeći, ako uporabimo polarni planimetar od Amslera ili Starkea, s kojima valja samo medje dotičnih kružnih vienaca obići 4. Prirast na kubičnom sadržaju. Opredielivanje prirasta na kub. sadržaju dade se na više načina izvesti i to: a) Po moć ju obličnih brojeva. Na temelju ustanovljene kružne ploštine (u prsnoj visini) za stanovitu starost, kao i njoj odgovarajuće visine dade se pomoću obličnih brojeva ustanoviti dotični kubični sadržaj. Oblični broj se dade na ležećem stablu lako ustanoviti"; nu to vriedi samo za onu starost, koju dotično stablo ima. Stoga se imaju oblični brojevi za nižje starosti na drugih mladjih stablih opredieliti, a onaj prvi, koga smo na samom stablu analizom ustanovili, služi nam samo kao njeko podporište u cielom računu, pa nam služi za rektificiranje drugih (obličnih brojeva) obzirom na oboreno stablo. Često se može uporabom obličnih brojevš. i bez da stablo analizujemo do prilično dobrih resultata doći, ako se naime želi prirast na takovih stablih opredieliti, kod kojih je prirast u visinu već utrnuo ili barem znatno oslabio ili koja su za skoro sječenje opredieljena. Želimo li dakle prirast na takovih stablih opredieliti, onda trebamo samo na stojećem stablu (najbolje u prsnoj visini) debljinu zadanom razdoblju odgovarajućeg broja godova sa Preslerovim svrdlom na više izvrtanih mjestah izmjeriti i ustanoviti srednju širinu istih. Ovako ustanovljena srednja širina za stanoviti broj godova ima se sa 2 pomnožiti i jednostavno od promjera stabla (bez kore dakako) odbiti. Na temelju tako ustanovljenih dvajuh promjeri u istoj visini i pomoćju odgovarajućih obličnih brojeva dade se ustanoviti sadašnji kubični sadržaj, kao takodjer i onaj, koga je stablo prije razdobljem zadanog broja godina imalo. Razlika ovih dvajuh kubičnih iznosa daje nam prirast po kubičnoj gromadi za zadnje gore spomenuto razdoblje. Mjesto obličnih brojeva dadu se s uspjehom upotrebiti bavarske skrižaljke drvnih gromada, koje sadržavaju kub. sadržaj odgovarajućemu promjeru i visini (Ove skrižaljke nalaze se otisnute u hrvatskom šumarskom koledaru od gosp. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1895 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 242 — Vrbanića), pa nam mogu posao znatno olakotiti. Slično ustanovljenje prirasta na kubičnoj gromadi često je upravo potrebito u svih takovih sastojinah, koje su skoro za sječnju namienjene, jer je dosta jednostavno, pa niti nezahtjeva toliko troška i vremena, kao što prije navedena anahza. Nu kod ovog, kao i kod svakog drugog načina imamo za pokusna stabla izabrati onakova, koja su u normalnom sklopu uzrasla, a podnipošto takova, koja su razmjerno prama drugima u sastojini nalazećim se stablima bila odviše potištena ili pako osamljena. Ako smo ovim načinom opredielili prirast za više srednjih stabala, odgovarajućih stanovitom razredu debljine i visine, onda možemo iz ovih zaključiti na prirast cielog dotičnog razreda. Ako pako istim načinom ustanovimo prirast za više razreda, onda možemo iz potonjih na prirast odnosne sastojine zaključiti. Ovaj način opredjeljivanja prirasta za sastojinu može se samo za kratkarazdoblja sa približnom vriednosti upotrebljivati. b) Razdjeljivanjem u sekcije. a) U svrhu ustanovljenja prirasta za razdoblja u skoku od stanovitog broja godina kroz cielu starost njekoga stabla ima se isto čim moguće bliže tla podpiliti i oboriti. Oboreno stablo ima se ponajprije oklaštriti i čisto okresati, a onda se isto u dugačke odjelke od 1—3 met. razdieli i to naprama tomu, koju točnost u opredieljenju samog kubičnog sadržaja kao i prirasta polučiti želimo. Duljina svakog odjelka ima se točno izmjeriti i posebice ubilježiti, pa se ponajprije poznatim načinom u taksatorne svrhe opredieli sadanji kubični sadržaj, koji će nam kao kantrola kod svršetka cieloga posla služiti. Nakon toga imadu se u diobenih točkah svakog odjelka čim moguće tanje ploče izpiliti, a dotični rezovi imadu se u posve okomitom smjeru na os debla voditi. — Isto tako ima se snimiti odrezna ploha na panju. Ploče ove imadu se kod kuće posve gladko oblanjati, za da se samo brojenje olakoti. Na svakoj se ploči onda povuku tanko zaoštrenom olovkom 2—3 ili više promjera, koji se svi u srčanici križati imadu, pa se tada na temelju ovih opredieli srednji aritmetički promjer. Broj promjera, koji se na svakoj ploči nacrtati ima, zavisi 0 obliku iste i o točnosti, koju sama radnja zahtjeva Cpošto dotična ploča nije nikada posve pravilnog kružnog oblika). Nakon toga se na nacrtanih promjerih počam od vanjskog najmladjeg kolobara odbraja sve 5 po 5 godova, koji se imadu sa tanko zaoštrenom olovkom označiti, a njihova širina pomoćju mjerila ustanoviti. Ovakovom predradnjom dade se sada ustanoviti tok prirasta sub 1. 2. i 3. označen za razdoblje u skoku od 5—5 godina. Na svakoj ploči ima se debljina kore takodjer izmjeriti i posebno ubiježiti. Ista dade se za različite starosti dotičnog drveta direktnim mjerenjem na pojedinih izrezanih pločah ustanoviti, a vriedi za starost, koju broj godova dotične ploče označuje. Sada sliedi mjerenje promjera (bez kore^ na pojedinih pločah i to onih promjera, kakovi su sada i kakovi su prije 5, 10, 15, 20. i t. d. godina bili. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1895 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 243 — Ovako opredieljenim promjerom imađe se sada debljina odnosnoj starosti odgovarajuća kora u dvostrukom iznosu pridodati, a onda novo ustanovljenim promjerom valja u skrižaljkah, koje su u tu svrhu opredieljene, potražiti odgovarajuće kružne ploštine. Pošto smo ovim načinom za svaki odjelak (sekciju) gornju i dolnju temeljnicu u skoku od 5—5 godina ustanovili, valja za podlogu dalnjemu računu uzeti aritmetičku sredinu istih. Ako sada tako dobivene kružne površine za svaki odjelak posebice u tu svrhu prikladno sastavljenoj skrižaljki porazdielimo i iste sa duljinom odnosnog odjelka pomnožimo, onda dobijemo kub. sadržaj, kakav je faktično sada i kakav je isti prije 5, 10, 15, 20 i t. d. godina bio. Sbroj svih odjelaka pokazuje nam konačno sadanji kubični sadržaj, kao takodjer i onaj, koga je dotično stablo prije 5, 10, 15, 20 i t. d. godina imalo. Da se uzmogne granjevina i kiće u pravom iznosu k deblovini u pojedinoj odgovarajućoj starosti pridodati, ima se gore naznačena analiza i na jače grane protegnuti, dočim se kod slabijih grana opredieli samo starost istih i njihov kubični sadržaj, a takovi su podatci za račun dovoljni. Za gore naznačeno mjerenje preporuča se facetirano ravnalo (lineal) od žute mjedi, koje je cielom svojom duljinom u milimetre i polovice istih razdieljen, pa se može uporabom lupe direktno mjerenje preduzeti. Spomenuti ću još, da nije baš od potrebe, da se u diobenih točkah odjelaka, kao takodjer ni na odreznoj plohi na panju gore spomenute ploče izrežu, jer se iste mogu i iz sredine svakog pojedinog odjelka izpiliti, a tim odpasti će aritmetičko ustanovljenje, odnosno proračunavanje srednjih kružnih površina, dočim se kubiranje po Smalianovoj metodi pretvara u Huberovu metodu. P) Pribrajanje prirasta na kubičnom sadržaju zadnjih godina upotrebljava se obično onda, kad se već tekući godišnji prirast nalazi u padanju. U tu svrhu razdieli se stablo, kako je to sub. a) označeno, u ođjelke od 1—3 mt. dugačke ; svaki se odjelak u sredini prepili, pa se po tom na poznati način u taksatorne svrhe opredieli sadanji kubični sadržaj stabla K, a podjedno se sadanji srednji promjeri svakog odjelka posebice ubilježe. Zatim se na svakoj prorezini izmjeri srednja širina zadnjih n godina — eventulno godovS,, te se ista sa 2 pomnoži, a proizvod ovaj od sadanjeg srednjeg promjera dotičnog proreza odbije. K ovom manjemu promjeru potraži se napokon kružna ploština, koja pomnožena sa duljinom odnosnog odjelka, naznačuje kubični sadržaj njezin, kakav je bio prije n godina. U sbroju svih odjelaka mora se dosljedno tomu očitovati i sadanji kubični sadržaj stabla K, kao takodjer i onaj Je, koja je isto prije n godina imalo (ft = kubičnom sadržaju stabla prije n godina). Periodični je sada popriečni pirast za razdoblje od n godina = — y) Uračunanje prirasta na kubičnom sadržaju iz debljine zadnjih n godina upotrebljuje se, ako tekući godišnji prirast niti ne raste, a niti ne pada. Stablo se u tu svrhu kao i pod P) naznačenim načinom podieli u odjelke, od kojih se |
| ŠUMARSKI LIST 6/1895 str. 26 <-- 26 --> PDF |
244 — svaki u sredini prepili, a pođjedno se i srednji promjeri ustanove, te se svaki posebice ubilježi. Izmjeri se zatim na svakoj prorezini širina posliednih n godova, koja se sa 2 pomnoži, od sadanjeg promjera odbije, a jednom k istomu pribroji. Iz ovako ustanovljenog većeg i manjeg promjera kao i duljine dotičnog odjelka dade se na kubični sadržaj svakog na poseb zaključiti. Sbrajanjem svih odjelaka pronadje se drvna gromada stabla, kakova je bila prije n godina i kakova će posije n godina biti, a popriečni periodični prirast za razdoblje od 2 n godina = —~—~ ako nam E^ naznačuje drvnu gromadu, kakova će posije n, a \ drvnu gromadu stabla, kakova je prije n godina bila. c) Po Preslerovom načinu. Od oborenoga stabla odpili se h metara dugački vršak (lik 3.), pa se brojenjem godovS, na plohi prorezom dobivenoj njegova starost ustanovi. Uzmimo, da ta starost u ovom slučaju n godina iznaša. Vrška lišeno deblo ima se u sredini prepiliti, a na ovako dobivenoj plohi ustanoviti sadanji srednji promjer D, dočim je onaj, koja je upitna ploha prije n godina imala zi d. Ako E duljinu vrška lišenog debla naznačuje, onda je sadanji kubični sadržaj istoga = H., dočim je takav prije n godina izražen sa olinom d= H. Prirast na kubičnoj gromadi posliednjih n godina iznosi dakle na samom vrška lišenom deblu: ^^^^:=^L3S^ lik 3. D´^T. H -^ H=^ H {B^—d^) = 0-7854H{B´^-d\ a periodični popriečni prirast istoga je = ti (B^ — d´^) za razdoblje od n godina. Ako bismo ovom metodom htjeli prirast cieloga stabla znati, onda bi morali još na h metara dugačkom vršku srednji promjer p izmjeriti. Prirast po količini cieloga stabla iznašao bi tada u kubičnoj gromadi za posliednjih n godina. ^H-´r^h-^.R^´^iB-H+p´h-d-H]-´l[{B^-d^)Hpn]^ 0-1^4. [{B"—d´).H^p´hl |
| ŠUMARSKI LIST 6/1895 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 245 — dočim bi periodični popriečni prirast cieloga stabla obzirom na razdoblje od n godina iznašao: Svi gore navedeni promjeri mjere se obično bez kore, ali se može potonja prvim obzirom na dotičnu starost u odgovarajućoj vriednosti odnosno debljini pridodati. d) Pomoćju popriečnog dobnog prirasta. Ovaj način može se sa sigurnošću upotrebiti kod stabala, koja su za skoru sječnju odpredieljena i u slučaju, ako se neradi o velikom razdoblju. Ako X drvnu gromadu, a S starost njekoga stabla naznačuje, onda je po priečni dobni prirast na drvnoj gromadi = -^ o Prije n godina imalo je dotično stablo starost od iS — M godina, a njegova drvna gromada iznašala je (S — n) -— o u razdoblju od n godina povećao se je dakle periodični prirast u količini (quantumu) od ^ — (S — n) -^ Periodično popriečni prirast, koji je približno jednak tekućem godišnjem prirastu iznaša za razdoblje ovo: — K— (S — n)-— Posije n godina imati će dotično stablo starost od S -|-M god. a njegova drvna gromada izpostaviti će se uporabom popriečnog dobnog prirasta sa {S -\ w) -^ ; u razdoblju od budućih n godina uzsliediti će prirast na drvnoj gromadi u S količini od (S-\-n)--=, —K, iz koje se oline dade lasno pronaći periodični popriečni prirast za upitno razdoblje, a taj je jednak: i [(«+») I-3:] Da se popriečni dobni prirast u slične svrhe za prevelika razdoblja podnipošto upotrebiti nesmije, sliedi odatle, što prvi nije kroz sva razdoblja njeke starosti jednak. Pomoćju izkustva pronadjenih postotaka prirasta- Ako p postotak prirasta, a K kubični sadržaj njekoga stabla naznačuje, onda Ep je tekući godišnji prirast na drvnoj godišnjoj gromadi = -j^ = E.Oop. Periodični prirast za n godišnje razdoblje jednak je: n.K. 0-op. Izkustvom pronadjeni postotci prirasta smiju se upotrebiti samo za prolačunavanje umnožavanja tjelesnine onakovog stabla, koje je jednako staro kao ono, za koje su takovi postotci ustanovljeni, kao takodjer i za onakova stabla, koja su za skoro sječenje poredieljena. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1895 str. 28 <-- 28 --> PDF |
_ 246 — II. Na sastojim. Opredjeljivanje prirasta u ovom slučaju može se protegnuti na pojedine pokusne plohe ili pako na čitavu sastojinu, a to prema tomu, kakovu točnost postići želimo. U prvom i drugom slučaju razvrstaju se na odnosnoj ploštini nalazeća se stabla u razrede po debljinah i po visinah, pa se za svaki takav razred pronadje 2 ili 3, a u njekojih slučajevih i više pokusnih stabala, koja se oboriti imadu, te se njihov prirast opredieli pojedince, kako je to sub. I. za pojedino stablo naznačeno. Hrpanje (grupiranje) u pojedine razrede debljina, kao i opredielenje pokusnih stabala najbolje se obavlja, odnosno ustanovljuje po metodi Drautovoj, Urichovoj ili po metodi Roberta Hartiga, dočim ćemo uporabom ovih metoda moći podjedno najtočnije ustanoviti i kubični sadržaj ciele sastojine, eventualno pokusnih ploha obzirom na razne sortimente. Često udovoljava pako samo razdielenje stabala u razrede po debljinah, pa se za svaki takov razred poznatim načinom pronadju 2—3 pokusna stabla, koja se obore i analizuju. Ako smo po kojoj god mu drago metodi opredielili prirast za ustanovljenih više srednjih ili pokusnih stabala, odgovarajućih stanovitom razredu debljina, a u slučaju i visina, onda možemo iz ovih na prirast cieloga dotičnoga razreda zaključiti., Ako pako istim načinom ustanovimo prirast za više u sastojini, eventualno u pokusnoj plohi nalazećih se razreda, onda možemo iz prvih na prirast potonje zaključiti. Uporaba obličnih brojeva i Preslerovog svrdla nezahtjeva, kako je to sub. I. 4. a) naznačeno, da se pokusna stabla obore. Tom prigodom neka mi bude dozvoljeno iztaknuti, da se je barem u sklopljenih crnogoričnih šumah pokazalo dovoljno točnim ustanovljenje prirasta po količini pomoćju Preslerovoga svrdla. Doduše dobit ćemo mnogo točnije resultate onda, ako svakomu razredu po debljini i visini odgovarajući broj pokusnih stabala oborimo, pa na temelju točnog kubiciranja i analize potonjih na prirast sastojine zaključimo; nu valja i to uvažiti, da ćemo svrsi shodniji i bolji rezultat polučiti, ako na pr. na 16 stojećih stabala pomoćju Preslerovoga svrdla prirast ustanovimo i na temelju ovih na prirast sastojine zaključimo, nego ako samo jedno ili dva stabla oborimo, pa ova sa svom mogućom matematičkom točnošću obračunamo. Do sad razmatrasmo, kako se opredieljuje već uzsliedivši prirast; nu često imamo ustanoviti i takav prirast po kolikoći, koji će tekar imati nastati. Ovo se pako neda nikako matematičkom točnošću ustanoviti, pošto ima vrlo mnogo faktora, koji na isti uplivaju. Osim klimatičkih, stojbinskih i sastojinskih odnošaja uplivaju na isti još i tlo, položaj, kao takodjer i gospodarstveni odnošaji, u kojih će se sastojina u buduće nalaziti. Usuprot tomu imademo ipak takovih podloga, na temelju kojih možemo približnom točnošću u praktičke svrhe na istu zaključiti. Ponajprije imademo obćeniti tok prirasta na oku držati obzirom na to, što je on u početku vrlo malen, dočim se pomnožanje njegovo u visini sa |
| ŠUMARSKI LIST 6/1895 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 247 umnažanjem stabla uzduž duljine karakteriše, nakom česa nastane doba, u kojoj na jednom te istom mjestu stoji, dok napokon ne nastane stagnacija. Prem smjerom duljine iza toga još napreduje, ipak napokom oslabi ili čak posve prestane. Kod ciele sastojine posve je inaki prirast, nego što je kod pojedinog drveta, jer broj stabala kod prve, kao takodjer i njezin sklop sačinjavaju na prirast pretežito uplivajući faktor. Kod mladih sastojina, gdje je još malena drvna gromada, dade se na budući prirast najlaglje pomoćju mjestnih izkustvenih skrižaljka prihoda zaključiti ili pako prispodabljanjem iste sa starijom sastojinom od jednake dobrote pronaći. U višjoj starosti sastojine, naročito u razdoblju, u kojem je prirast u visinu znatno oslabio, nalazimo već takovu drvnu gromadu, u kojoj možemo naći dosta sjegurne podatke za opredielenje budućeg prirasta. Ako u tom slučaju neimamo pri ruci skrižaljke prihoda ili je pako bud s koga mu dragoga razloga nećemo rabiti, onda ćemo se poslužiti sa analističkim opredielenjem. Sastojinu razdieliti ćemo, kako smo jur spomenuli, u razrede po debljinah i visinah, pa za svaki takav razred pronaći ćemo po dva ili više pokusnih stabala, koje ćemo točno analizovati i na temelju tim načinom zadobivenih rezultata na budući prirast prve (sastojine) zaključiti. Kod toga nesmije se ipak s vida pustiti slieđeće : 1. Opredjeljenje već uzsliedivšeg prirasta po kolikoći u tu svrhu nesmije se podnipošto vezati na premalena, a niti na prevelika razdoblja. Isto se dakle nesmije ograničiti na razdoblja, koja su manja od 6 godina, jer bi inače rodovitost pojedinih godina mogla odviše na rezultat uplivati, a potonji nebi tada svrsi odgovarao Iznad 10—12 godina smije se samo ondje posegnuti, gdje je posliednja proreda izazvala znatnu promjenu u prirastu po kolikoći, ili gdje se ćešće sječnja obavlja kao na pr. kod nadstojnog drveća u srednjem uzgoju, gdje se dapače mora i za cielu obhođnju natrag posegnuti. 2. Kod izbora za analizu opredjeljenog stabla ima se osobito paziti na njegov položaj i na posebna njegova svojstva tako, da ono u svemu srednjemu stablu odgovara. Tako napr. neće odgovarati ono stablo, koje je suviše osamljeno ili pako potišteno uzraslo. 3. Ima se u obzir uzeti na sklop krošnja i broj stabala nalazećih se na stanovitoj površini. (Izuzev naravno potištena stabla). 4. Uzsliedivši jur i ovim načinom opredjeljeni prirast nesmije podnipošto služiti podlogom računu, kojim se ustanovljuje takav za znatan broj godina obuhvaćajuće razdoblje, nego se ima rektificirati prvi, prispodabljajući ga sa prirastom starijih sličnih sastojina. U mnogo slučajeva nije dovoljan popriečni dobni prirast za ustanovljenje buduće drvne gromade, odnosno budućeg umnoživanja sastojine obzirom na kubični iznos. Naročito nam pako može prvi povoljne rezultate pružiti onda, ako je sastojina postigla svoj najveći popriečni prirast, dakle u dobi, u kojoj je potonji jednak tekućemu godišnjemu prirastu. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1895 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 248 Popriečni dobni prirast mienja se najmanje od svih drugih vrstih prirasta za cielo vrieme života njeke sastojine, pa se stoga može isti za kratka razdoblja sa sigurnošću upotrebiti za ustanovljenje buduće dryne gromade. Ako sravnimo popriečni dobni prirast sa periodičnim prirastom, pa ako iztražujemo na posljednjem njegov tok, u komu se nalazi, onda se dade prvi obzirom na to izpraviti, pa će onda kao takav približno povoljne rezultate za skoro sječi se imajuće sastojine dati. Najtežje je opredieliti budući prirast kod nepravilnih i nepođpunih sastojina, gdje na isti takovi faktori djeluju, koji se nedadu brojkama označiti. Opredjelenje prirasta ima se često protegnuti i na takove sastojine, koje se u sječnji nalaze, ter koje se imadu u stanovitoj periodi — dakle u njekom stalnom broju godina posječi. U najviše takovih slučajeva udovoljuje posve jednostavni način, da se naime tekući godišnji prirast (za dotičnu starost) za polovicu periode računa. Ako se primjerice ima 100 godišnja hrastova šuma od 40 ha. velika u 10 godinah posječi, pa ako njezina sadanja drvna gromada iznaša po ba 527 m´, dakle po cieloj površini 527 X 40 = 21080 m^, te ako ova šuma nebi nikakovog više prirasta imala, onda bi godišnji užitak ili etat iznašao 21080 ——— = 2108 m*. Iztraživanjem stastojine ustanovljeno je ali, da ima tekući godišnji prirast od 8"2 m´ po ha, dakle po cieloj površini 8´2 X 4=0 = 328 m*; za polovicu periode iznašao bi dakle ovaj prirast 328 X 5 = 1640 m´ ,a godišnji užitak bio bi po tomu tada — = 2272 m´ (Uporabom popriečnog ´527 ,, ... , u- .*. ! 21080+ -r7^X 40X5 dobnog prirasta izpostavio bi se taj užitak sa lOO = 10 2213-4 m´´). Ako bi mi sada u prvoj polovici dotične periode, dakle u prvih 5 godina manje, nego polovicu drvne zalihe posjekli, onda bi nastala pozitivna pogrieška, koja bi još veća nastati mogla, ako bi htjeli dotičnu površinu oplodnom sječom posječi, jer bi se tada na svih susjednih stablih prirast uslied izvedene prozračne i progalne sječe znatno povisio. Isto tako je moguća i negativna pogrješka, ako naime u prvoj polovici dotične periode posječemo više od polovice sveukupne drvne gromade. Opredjelenje po kolikoći ima vrlo važnu svrhu, pošto ga svaka metoda o uredjenju dohodka kao računarskom podlogom zahtjeva, samo što naravno jedna manju, a druga veću točnost iziskuje. Dapače i kombinirano razdobno uredjenje dohodka (DascombinirteFachwerk), koje opredjeljuje etat samo za jedno ili najviše za dvie periode, mora ako i ne drugo, a to barem u odredjenih sječinah prirast za odgovarajuće razdoblje ustanoviti. Samo se po sebi razumjeva, da se u tom slučaju radi onda o tekućem godišnjem, a ne o popriečnom dobnom prirastu. Opredjelenje drvnoga prirasta svih sastojina stanovite gospodarstvene cieli (Betriebsklasse), bilo specialnim |
| ŠUMARSKI LIST 6/1895 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 249 — ustanovljivanjem u svakoj pojedinoj sastojini ili pako sumarnim proračunavanjem iz ukupne površine zahtjevaju dohodak sve za cielu obhodnju ustanovljujuće metode isto tako, kao i one, kod kojih ukupni prirast naznačuje glavni faktor oblička za dohodak (Regelungsformel). Najjednostavniji način upotrebljuje dakako kamaralna taksacija i njoj slične metode, kod kojih treba znati samo popriečni prirast, sto no ga sastojine u sječivoj dobi (Haubarkeits-Durchschnittzuwachs) imaju i koji se u račun stavlja bilo faktično onako, kako zaista postoji, — naime bio to pravi prirast Cwirklicher Zuwachs) ili pako ovaj i normalni prirast. Druge Hjekoje metode, kojima se dohodak pomoćju normalne drvne zalihe ustanovljuje (kao na pr. Hundeshagenova), računaju sa tekućim godišnjim prirastom, pa trebaju stoga neobhodno nuždno porabu izkustvenih skrižaljka prihoda, iz kojih se potonji lasnoopredieli,čimjejednočbonitiranjesastojinapreduzeto. Sva pako sumarna računanja prirasta znatno se olakote, ako se pojedine sastojinske površine u njekoj gospodarstvenoj cieli na jednu te istu dobrotu reduciraju. Nadalje za uredjenje dohodka (Materialertragsregelung) mjerodavan je samo prirast glavne sastojine, stoga se mora ovaj razlučiti od prirasta podredjene sastojine. Budući prirast podredjene sastojine dade se najlaglje pomoćju dobrih mjestnih skrižaljka prihoda ustanoviti; posve točno ustanovljenje potonjega na vehka razdoblja osobito niti je potrebito, a niti moguće. S gledištafinancijalno-gospodarstvenog zaslužuje postotak prirasta po kolikoći osobito uvažeuje u svih za sječnju neizvjestnih sastojinah, pošto najglavniji faktor uputnoga postotka (Weiserprozent) sačinjava. Čim manje njeka sastojina uvjetuje proizvadjanje gradjevnog i tvorivog drva, tim će pretežniji biti postotak ovoga prirasta na sjecivu dozrielost iste. (Svržit de se.) Naputak, koji se izdaje na temelju zaključka konferencialne sjednice, obdržavane dne 17. i 18. ožujka 1895. glede priredbe i sakupljivanja predmeta, koje će izložiti na zemaljskoj izložbi kraljevine Ugarske godine 1896. u Budimpešti imovne obdine bivše vojne krajine. A) Uzgoj šuma. a) Pođpuna sbirka sjemenja od svih vrsti drveća i grmlja u području imovne obdine. (U škatuljicah iz drva 10 cm. dugačke, 8 cm. široke i 5 cm. visoke, koje će se složiti (25 kom.) u jednu veliku škatulju, koja je pokrivena staklom. Skatulje dati će se priugotoviti na račun imovnih obćina po kr. zemaljskoj vladi. Dotično sjeme valja u vredieah kr. zemaljskoj vladi priposlati čim prije uz naznaku imena (latinskog i hrvatskog) zatim mjesta i položaja; b) Po-ipuna sbirk a pupoljak a (u mjesecu prosincu sabrati) od svih vrsti drveća 1 grmlja. Šibice imadu biti 25 cm. dugačke, te se imadu prikopčati na dva |