DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 6/1895 str. 42     <-- 42 -->        PDF

— 260 —


U zadnjem trogođištu 1890., 1891. i 1892. prodano je i posječeno je u Slavoniji
raznih, većinom pako hrastovik šuma u ukupnoj vriednosti od 13,853.980 for i to
u godini 1890. za 4,668.031 for., u godini 1891. za 3,792.872 for., i u godini
1892. za 5,494.077 for.


Na izradbi ovih ogromnih šum. sastojina participirali su u god. 1890. 24 domaća
i 39 stranih, a u god. 1891. 21 domaći i 39 stranih, a god. 1892. 29 domaćih i
41 strani poduzetnik.


Da je broj stranih poduzetnika, kako se iz gornjih podataka vidi veći, nego li
domadih, razjasnjuje se t´me, žto izradba šuma i trgovina sa hrastovom gradjom zahtjeva
velike novčane glavnice, a malo ima domaćih poduzetnika, koji takovom glavnicom razpolažu.


Po gore rečenom izviešću od 15.000 do 20 000 radnika, koji u slavonskih žumah
svake godine rade, bilo je jedva 20"/^ domaćih i to ponajviše takovih, koji nuzgređne
poslove obavljaju. Na parnih pilah povoljniji je taj razmjer, jer od 40C0 u svih pilanah
poslujućih ranika bilo je 70´´/o domaćih radnika.


Mi ćemo u budućem broju „Šum. lista" dalje priobćiti opet samo one zanimive
podatke iz spomenutog izviešća osječke trgovačke-obrtničke komore, koje se samo šumarstva
tiču, buduć su ovakovi podatci potrebiti, imenito onim našim šumarom, koji se
bave sa sakupljanjem statističkih podataka o prometu sa šum. proizvodi ili koje u obće
zanima to znati.


Različite viesti.


Uspjeh izpita za samostalno vođjenje šumskoga gospodarenja, koji je
obđržavan počam od 22. do 27. travnja u maloj saborskoj dvorani.


Izpitno povjerenstvo sastojalo se je od sliedećih članova p. n. gg. Mije
Vrbanića, kr. zemalj. šum. nadzornika kao predsjednika, Roberta Fischbacha, kr. zem.
nadzornika, Ivana Partaša, kr. profesora šumarstva, te Josipa Kozarca, kr. državnog
nađšumara, koji je podjedno fungirao kao perovodja.


Izpitu podvrgoše se sliedeći kandidati: Julio Bonel , šumar bisk. djakovač,
vlastelinstva; Stjepan vitez Csikoš , šumasski vježbenik križevačke imovne obćine ;
Nikola Dembić, kot. urb. šumar, Milan Gjureković. kr. žup. šumar, vježbenik,
Franjo Jindra , šum. pristav vlastelinstva bizovačkog; Drag. Matizović , šum.
pristav slunjske imov. obćine; Nikola Plesa , kr. žup. šum. vježbenik; Bart. Pleško ,
šum. vježbenik; Milan Skorić , šum. pristav petrovaradinske imov. obćine; Teodor
Solarić , šum. pristav križevačke imovne obćine; Bog. Svoboda , šum. vježbenik i
Mil. Žibrat, kot. urb. šumar.


22. travnja dobiše kandidati na pismeno m izpitu slieđeća pitanja:
1. Koju narođno-gospodarstvenu važnost imaju hrastove šume u našoj domovini?
Kako uspjeva hrastova šuma u ravnici, a kako u gorju ; kojom obhodnjom se gospodari,
kako se pomladjuje, kada se počima proredjivati i koji je najshodniji način proredjivaja ?
2. Sto vam je poznato o proizvodnji i o đimensijah željezničkih podvala; koja
im je trajnost i od česa ista ovisi? koju svrhu ima impregnacija drva, čim se impregnira,
na koje načine, te kakovim uspjehom kod pojedinih vrsti drveća? koliko stoji
impregniranje ?
3. Kojim je bolestim izvržen hrast u mladosti, a kojim u starijoj dobi ; koji su
uzroci tim bolestim, te kojimi sređstvi može šumar istim na put stati? kako se prepriečuje
trulež izrađjenog gotovog drva u obće ? koji su zareznici mlađjem, a koji doraslom
hrastu najpogibeljniji? Neka se opiše škodljivost „Liparis dispara", te obranbeua
sredstva proti njemu.
4. Neka se opišu načini niveliranje brežuljastoga terraina i kako se pri tomu
opredjeljuju razalice ?