DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1895 str. 42 <-- 42 --> PDF |
— 260 — U zadnjem trogođištu 1890., 1891. i 1892. prodano je i posječeno je u Slavoniji raznih, većinom pako hrastovik šuma u ukupnoj vriednosti od 13,853.980 for i to u godini 1890. za 4,668.031 for., u godini 1891. za 3,792.872 for., i u godini 1892. za 5,494.077 for. Na izradbi ovih ogromnih šum. sastojina participirali su u god. 1890. 24 domaća i 39 stranih, a u god. 1891. 21 domaći i 39 stranih, a god. 1892. 29 domaćih i 41 strani poduzetnik. Da je broj stranih poduzetnika, kako se iz gornjih podataka vidi veći, nego li domadih, razjasnjuje se t´me, žto izradba šuma i trgovina sa hrastovom gradjom zahtjeva velike novčane glavnice, a malo ima domaćih poduzetnika, koji takovom glavnicom razpolažu. Po gore rečenom izviešću od 15.000 do 20 000 radnika, koji u slavonskih žumah svake godine rade, bilo je jedva 20"/^ domaćih i to ponajviše takovih, koji nuzgređne poslove obavljaju. Na parnih pilah povoljniji je taj razmjer, jer od 40C0 u svih pilanah poslujućih ranika bilo je 70´´/o domaćih radnika. Mi ćemo u budućem broju „Šum. lista" dalje priobćiti opet samo one zanimive podatke iz spomenutog izviešća osječke trgovačke-obrtničke komore, koje se samo šumarstva tiču, buduć su ovakovi podatci potrebiti, imenito onim našim šumarom, koji se bave sa sakupljanjem statističkih podataka o prometu sa šum. proizvodi ili koje u obće zanima to znati. Različite viesti. Uspjeh izpita za samostalno vođjenje šumskoga gospodarenja, koji je obđržavan počam od 22. do 27. travnja u maloj saborskoj dvorani. Izpitno povjerenstvo sastojalo se je od sliedećih članova p. n. gg. Mije Vrbanića, kr. zemalj. šum. nadzornika kao predsjednika, Roberta Fischbacha, kr. zem. nadzornika, Ivana Partaša, kr. profesora šumarstva, te Josipa Kozarca, kr. državnog nađšumara, koji je podjedno fungirao kao perovodja. Izpitu podvrgoše se sliedeći kandidati: Julio Bonel , šumar bisk. djakovač, vlastelinstva; Stjepan vitez Csikoš , šumasski vježbenik križevačke imovne obćine ; Nikola Dembić, kot. urb. šumar, Milan Gjureković. kr. žup. šumar, vježbenik, Franjo Jindra , šum. pristav vlastelinstva bizovačkog; Drag. Matizović , šum. pristav slunjske imov. obćine; Nikola Plesa , kr. žup. šum. vježbenik; Bart. Pleško , šum. vježbenik; Milan Skorić , šum. pristav petrovaradinske imov. obćine; Teodor Solarić , šum. pristav križevačke imovne obćine; Bog. Svoboda , šum. vježbenik i Mil. Žibrat, kot. urb. šumar. 22. travnja dobiše kandidati na pismeno m izpitu slieđeća pitanja: 1. Koju narođno-gospodarstvenu važnost imaju hrastove šume u našoj domovini? Kako uspjeva hrastova šuma u ravnici, a kako u gorju ; kojom obhodnjom se gospodari, kako se pomladjuje, kada se počima proredjivati i koji je najshodniji način proredjivaja ? 2. Sto vam je poznato o proizvodnji i o đimensijah željezničkih podvala; koja im je trajnost i od česa ista ovisi? koju svrhu ima impregnacija drva, čim se impregnira, na koje načine, te kakovim uspjehom kod pojedinih vrsti drveća? koliko stoji impregniranje ? 3. Kojim je bolestim izvržen hrast u mladosti, a kojim u starijoj dobi ; koji su uzroci tim bolestim, te kojimi sređstvi može šumar istim na put stati? kako se prepriečuje trulež izrađjenog gotovog drva u obće ? koji su zareznici mlađjem, a koji doraslom hrastu najpogibeljniji? Neka se opiše škodljivost „Liparis dispara", te obranbeua sredstva proti njemu. 4. Neka se opišu načini niveliranje brežuljastoga terraina i kako se pri tomu opredjeljuju razalice ? |
| ŠUMARSKI LIST 6/1895 str. 43 <-- 43 --> PDF |
— 261 — ^ 5. Neka urb. imovna obdina želi od susjednoga vlastelinstva sbog arondacije svoga posjeda kupiti 45 rali 60 godiš, hrastika. Kod 100 godišnje obhodnje dala bi ta šuma po rali 130 m^, popriečna ciena po 1 m* bila bi 5.^ for., a još bi se mogla nakon 20 godina prorediti, pak bi drvo od prorede po rali donielo koristi od 100 for., koju gospodarstvenu ili prihodnu vriednost ima ta šuma po rali do sada, uzev, da zemljište vrieđi 40 for., a godišnji troškovi za upravu, porez i čuvanje 70 novč. po rali. Šumski kamatnjak S.g´^g ? 6. Koji načini uredjenja šuma i izračunavanja prihoda zgodni su za uredjenje omanje občinske šume, koja se sbog toga, što stoji na strmom gorskom obronku, samo prebornom sječom sječi smije ? onaj način, koji je kao najshodniji priznan, neka se potanje opiše, a ostali samo spomenu. Poslie dovršenog pismenog i ustmenog izpita zaključilo je povjerenstvo svoje uredovanje, ocjeniv uspjeh pismenog i ustmenog izpita dotičnih kandidata. Prema posljedku tog ocjenjivanja proglašena su četir i kandidata dobro , a osmorica kandidata dovoljno osposoljenima za samostalno vodjenje šumskoga gospodarstva, đočim je jedan kandidat reprobiran po drugi put na 6 mjeseci, te će predložen biti, da mu se iznimno dozvoli po treći put podvrći se izpitu. Obzirom na uspjeh izpita, može se posljedak ovih izpita u obće povoljnim smatrati. 28. travnja prije podne predao je predsjednik povjerenstva p. n. g. Mijo Vrbanić u ime visoke kr. hrv.-slav. zemaljske vlade izpitanim kandidatom svjedočbe, osloviv mlade aprobirane šumare prikladnim pozdravom, želeći im dobar uspjeh u dalnjem praktičnom životu uz prijateljsku opomenu, da ni u buduće neodmare knjigu šumaricu. Prvi strukovni okružni šumari u Srbiji. Njeki naš prijatelj dopisnik i član hrv.-slav. šumarskoga družtva priobcio nam je, da su ukazom srbskoga kralja Aleksadra I. od 25. veljače t. g. imenovani prvi put pravi strukovnjaci za šumsku upravu u kraljevini Srbiji i to: p. n. gg. Milan Obradovi ć (rodom iz naše Like) kao okružni šumar III. razr. za okrug kruševački, Jovan A Bukova l kao okružni šumar IV. razr. za okrug užički, Milan M. Jovanovi ć kao okružni šumar IV. razr. za okrug požarevački, Adolf Krajn e kao okružni šumar IV. razr. za okrug kragujevački i Franc P o ge l kao okružni šumar IV. razr. za okrug rudnički. Mi se iskreno radujemo, da je" tim imenovanjem pravi h strukovnjaka u kraljevini Srbiji veliki napredak za promicanje razumnog šumarstva učinjen, pa želimo, da si imenovani stručnjaci nastoje osvjetlati lice u svakom pogledu, imenito neka nastoje svojim poStenjen sačuvati ugled šumara i izvan kraljevine Srbije, te opravdati svojim znanjem i marom onu nepobitnu istinu, da bez pravih šumara neima napredka u šumugojstvu, ako nije ono u njihovih rukuh. Zaštitne boje i oponos u živontinjstvu. U sjednici jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti od 4. svibnja te godine čitao je pravi član I. Torbar svoju raz pravu pod gore spomenutim nadpisom, pa ćemo ovdje u kratkom sadržaju ovu zani mivu razpravu priobćiti, jer će ona zanimati ne samo prirodoslovca, nego i svakoga šumara, koji je ljubitelj prirodoslovnih nauka. Ciela ova razprava biti će objelodanjena u „Radu", časopisu iste akademije, gdje će se moći u cjelosti čitati. Ulazeći u raz pravu spominje akademik, kako različite životinje osobito kralježnjaci, imaju u borbi za obstanak različite organe, kojima se brane, dočim druge, ne imajući takovih branila, moraju se poslužiti drugim sredstvima, kako da opasnostima izbjegnu. Medju ovakova obranbena sredstva spadaju i boje, koje se zato zovu zaštine boje i oponos (mimikra) Ove pojave bijahu i starim proučavaoeima prirode poznate, ali isu tek novije doba uz teoriju evolucije, prirodne i spolne selekcije važnost dobile. Razpravlja o bojah životinja prema okolišu, u kojem živu. Ako se životinja pro učava jednostrano bez obzira na okoliš, doći će se na krive zaključke, kao što je došao Buffon, ocjenjujući tako jednostrano životinju Ijevnica. Veći dio životinja zadrži s malim |