DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1895 str. 43     <-- 43 -->        PDF

— 261 —


^
5. Neka urb. imovna obdina želi od susjednoga vlastelinstva sbog arondacije svoga
posjeda kupiti 45 rali 60 godiš, hrastika. Kod 100 godišnje obhodnje dala bi ta šuma
po rali 130 m^, popriečna ciena po 1 m* bila bi 5.^ for., a još bi se mogla nakon
20 godina prorediti, pak bi drvo od prorede po rali donielo koristi od 100 for., koju
gospodarstvenu ili prihodnu vriednost ima ta šuma po rali do sada, uzev, da zemljište
vrieđi 40 for., a godišnji troškovi za upravu, porez i čuvanje 70 novč. po rali. Šumski
kamatnjak S.g´^g ?
6. Koji načini uredjenja šuma i izračunavanja prihoda zgodni su za uredjenje
omanje občinske šume, koja se sbog toga, što stoji na strmom gorskom obronku, samo
prebornom sječom sječi smije ? onaj način, koji je kao najshodniji priznan, neka se potanje
opiše, a ostali samo spomenu.
Poslie dovršenog pismenog i ustmenog izpita zaključilo je povjerenstvo svoje uredovanje,
ocjeniv uspjeh pismenog i ustmenog izpita dotičnih kandidata.


Prema posljedku tog ocjenjivanja proglašena su četir i kandidata dobro , a
osmorica kandidata dovoljno osposoljenima za samostalno vodjenje šumskoga
gospodarstva, đočim je jedan kandidat reprobiran po drugi put na 6 mjeseci, te
će predložen biti, da mu se iznimno dozvoli po treći put podvrći se izpitu.


Obzirom na uspjeh izpita, može se posljedak ovih izpita u obće povoljnim smatrati.


28. travnja prije podne predao je predsjednik povjerenstva p. n. g. Mijo Vrbanić
u ime visoke kr. hrv.-slav. zemaljske vlade izpitanim kandidatom svjedočbe, osloviv
mlade aprobirane šumare prikladnim pozdravom, želeći im dobar uspjeh u dalnjem
praktičnom životu uz prijateljsku opomenu, da ni u buduće neodmare knjigu šumaricu.
Prvi strukovni okružni šumari u Srbiji. Njeki naš prijatelj dopisnik i član
hrv.-slav. šumarskoga družtva priobcio nam je, da su ukazom srbskoga kralja Aleksadra
I. od 25. veljače t. g. imenovani prvi put pravi strukovnjaci za šumsku upravu
u kraljevini Srbiji i to: p. n. gg. Milan Obradovi ć (rodom iz naše Like) kao
okružni šumar III. razr. za okrug kruševački, Jovan A Bukova l kao okružni šumar


IV. razr. za okrug užički, Milan M. Jovanovi ć kao okružni šumar IV. razr. za
okrug požarevački, Adolf Krajn e kao okružni šumar IV. razr. za okrug kragujevački
i Franc P o ge l kao okružni šumar IV. razr. za okrug rudnički.
Mi se iskreno radujemo, da je" tim imenovanjem pravi h strukovnjaka u kraljevini
Srbiji veliki napredak za promicanje razumnog šumarstva učinjen, pa želimo,
da si imenovani stručnjaci nastoje osvjetlati lice u svakom pogledu, imenito neka
nastoje svojim poStenjen sačuvati ugled šumara i izvan kraljevine Srbije, te opravdati
svojim znanjem i marom onu nepobitnu istinu, da bez pravih šumara neima napredka
u šumugojstvu, ako nije ono u njihovih rukuh.


Zaštitne boje i oponos u živontinjstvu. U sjednici jugoslavenske akademije


znanosti i umjetnosti od 4. svibnja te godine čitao je pravi član I. Torbar svoju raz


pravu pod gore spomenutim nadpisom, pa ćemo ovdje u kratkom sadržaju ovu zani


mivu razpravu priobćiti, jer će ona zanimati ne samo prirodoslovca, nego i svakoga


šumara, koji je ljubitelj prirodoslovnih nauka. Ciela ova razprava biti će objelodanjena


u „Radu", časopisu iste akademije, gdje će se moći u cjelosti čitati. Ulazeći u raz


pravu spominje akademik, kako različite životinje osobito kralježnjaci, imaju u borbi


za obstanak različite organe, kojima se brane, dočim druge, ne imajući takovih branila,


moraju se poslužiti drugim sredstvima, kako da opasnostima izbjegnu. Medju ovakova


obranbena sredstva spadaju i boje, koje se zato zovu zaštine boje i oponos (mimikra)


Ove pojave bijahu i starim proučavaoeima prirode poznate, ali isu tek novije doba uz


teoriju evolucije, prirodne i spolne selekcije važnost dobile.


Razpravlja o bojah životinja prema okolišu, u kojem živu. Ako se životinja pro


učava jednostrano bez obzira na okoliš, doći će se na krive zaključke, kao što je došao


Buffon, ocjenjujući tako jednostrano životinju Ijevnica. Veći dio životinja zadrži s malim