DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6/1895 str. 44 <-- 44 --> PDF |
— 262 promjenama ciele godine istu boju, đo6im ju druge prema godišnjim dobama mienjaju, — Obzirnije se govori o hermelinu i sjevernih životinja. Jasnije se opažaju zaštitne boje kod ptica, osobito galinacea, a u nižem životinjstvu najviše kod inselcta, te se navodi mnogo primjera od kornjaša, leptira, pravokrilaca i dr. — Zatim raspravlja akademik o upozorni h bojah , kojima se životinje zaklanjaju za druge iste boje, koje su posebnim svojstvima proti nepriateljima zaštićene. Tumači se oponos, te se kako o protektivnom, tako agresivnom navode obilati primjeri iz razreda kornjaša, opnokrilaca, dvokrilaca, leptira i pravokrilaca. Iza navedenih tolikih primjera prelazi akademik na samo tumačenje nauke na okoliš, upozornih boja i oponosa obzirom na svrhu, postanak i razvitak onili znakova i obilježja, na kojima se osnivaju ove pojave, iztaknuv potežkode, na koje nailaze oni, koji hode da samo na osnovu prirodne i spolne selekcije ove pojave protumače. Ne stoji jedan od glavnih oponašanja, da bude od oponašanih vrsti više, nego oponašajudih, jer mnogi fakti dokazuju protivno. Nijesu izpravni niti zaključci, gdje se čovječje funkcije prenašaju na životinje, đočim se po osjećanju ugodnoga ili neugodnoga mirisa, ili iz estetičkoga ukusa ljudi zaključuje na ista osjećanja kod životinja. Ima slučajeva, gdje u tumačenju pojava, na pr. oponosa, fantazija zamjenjuje fakte. Boje raznih životinja, koje hoće da protumače po prirodnom i spolnom izboru, dolaze u mnogih slučajih do uroka, koji su od spomenutih selekcija neodvisni, kao što su: razni pigmenti, hrana, vlaga, svjetlo. Pak i medju biljem ima oponašanja: euphorbie, kaktusi, koje ne može protumačiti prirodnom niti selekcijom. Trijezni proučavaoci, zaključuje akademik svoju razpravu, prirode i njezinih pojava drže, da se ove tri pojave, nauk životinja na okoliš, upozorne boje i oponos, ne mogu protumačiti mekaničkim shvadenjem i jedinim djelovanjem materijalnih sila, niti samim djelovanjem selekcija. Veli sami m djelovanjem selekcija; jer buduć da živojinje stoje pod uplivom i sudjelovanjem spo- Ijašnjega svieta, može biti i jest promjena u organičnom svietu, koje su pod onim uplivom izvedene. Nu ovaj upliv spoljašnjega svieta nemože prekoračiti stanovite medje označene onim „agencijama", onim silama, koje upravljaju promjenama organičkoga svieta. Ako bi čovjek prema svojim silama i mogao označiti negativne medje, kojih priroda u izvadjanju svojih pojava prekoračiti ne može, ne može označiti pozitivnih, unutar kojih prirodne sile djelovati mogu. Ako su čovjeku sile napram svekolikom obsegtt prirode tako ograničene, da ju u cielosti ne može shvatiti, a ono ipak može razabrati, da u njoj ima pojava i fakata, pokazujući kao učinci nedvojbene uzroke i sile, koje u stanovite predvidjene svrhe po stanovitim, prema tim svrhama telički spojenim zakonima djeluju, sile, koje mora da budu, ako nama u suštini i nepoznate, bitno različite od mrtve materije, od mekaničkoga svieta. Zato će se, kako češće spomenuti englezki prirodoslovac i filozov Mivart veli, svakako nastojanje izjaloviti, kojim bi se htjelo pojave živućega svieta protumačiti mekaničnim djelovanjem bez bitno različitih vitalnih sila, jer bi se takovim nastojanjem išlo zatim, da se gotovo nemogućnost dokaže". Viesti zemaljskog izložbenog odbora=^. Komunikacije, brodarstvo i mornarstvo na izložbi. U posebnom odjelu kra- Ijevinah Hrvatske i Slavonije na budimpeštanskoj izložbi god. 1896. biti će komunikacije, brodarstvo i mornarstvo izloženo u IX. skupini. Prikazati će se javn e cest e i put e vi, materije za radnju istih, sustavi ovih gradnjah, strojevi i orudja za uzdržavanje i gradnju cestah, nacrti javnih cestah i putevah, prometna sredstva za odpremu osobah i tereta ; nadalje regulacija riekah i kanalah, materija za vodograđje * Pod ovim nađpisom prioboene viesti pretiskuju se u „Šum. listu" doslovc e onim pravopisom, kakovim su pisane u „Viesti" predsjedničtva zemalj. izložbenog odbora za sudjelovanje Hrvatske i Slavonije na tisudgodišnjoj izložbi kraljevine Ugarske. TJredničtvo. |