DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6/1895 str. 47 <-- 47 --> PDF |
^ — 265 umjetne, kovačke radnje (medju njimi zanimivi izložci pođkivačke škole), limarski i kotlarlarski posao, radnje oko talenja mjedi, kalajsanje, nožarske i brusilaSke radnje, ručno oruđje od kovina, predmeti od kovina za crkvenu porabu, ostali predmeti od kovina : ostruge, kopče, češagije i t. đ. te proizvodi domaćega zvonolievarstva. Županija sriemsko na izložbi. Pod predsjedničtvom kr. velikog župana Ervina pl. C s e h a, držao je izložbeni odbor za županiju sriemsk u dne 27. ožujka t. g. svoju sjednicu, kojoj prisustvovaše mnogi članovi odbora. U žup. izložbeni odbor imenovana su sliedeča gospoda: Petar pl. Jurkovič, podpredsjednikom, članovima: Panta Barjaktarovič, trgovac u Zemunu; Viktor Brunšmit, trgovac u Županji; dr. Dragutin Grčid, kr. javni biljež. u Sidu; Aladar Horvat, posjednik u Mitrovici; Mirko pl. Hidegbeti, veleposjednik u Bogdanovcima; SI. pl. Niemčič, šumarnik i narodni zastupnik u Vinkovcima ; Svetislav Nikolajevič, trgovac u Goluboima ; Franjo Mallin, posjednik u Petrovaradinu; Alfređ Markus, posjednik u Nikincima; Bernhard Oberson, trgovac u Vukovaru; Mitrofan Pavlovič, iguman u Bešenovu; Mirko Purgar, ravnatelj vlastelinstva u B,umi; Makso Prokić, šumarnik u Mitrovici; Glišo Rakic, mjernik u Dobanoveima ; Mavro Retjh, nadzornik vlastelinstva u Vukovaru; Jovan Simeonović-Čakić, gr. zastupnik u Karlovcima; Kristo Simunović, posjednik u Kuzminu; Marko Samšalovič, trgovac u Iloku; Eobert Thurmajer, župnik u Sotinu ; Svetozar Veselinovid, posjednik n Vinkovcih. Sjednicu otvorio je kr. veliki župan Ervin pl. C s e h kao predsjednik odbora, te srdačno pozdravio prisutne članove. Diljem svojega govora naglasi predsjednik, kako ga veseli, da su gospoda u toli velikom broju odazvali se njegovom pozivu. Ta mnogobrojna prisustnost zasvjedočuje živi interes, i pruža jamstvo, da <5e si županija sriemska i ovom zgodom osvjetlati lice. Kraljevina Hrvatska i Slavonija imati ce priliku, da pakaže svietu svoj kulturni i materijalni napredak, a medjn prvima od poseetrimah naših županijah nek se takmi naša ponosna županija sriemska. Osvjedočen, da je sabiranje izložaka povjereno izkušanim, a k tomu i požrtvovanim rukama, nedvoji ni časa, da <5e sriemska županija na tisu(?godišnjoj izložbi biti zastupana onako, kako joj to dolikuje i kako to svi prijatelji njenog napredka žele. Ovaj srdačni pozdrav našao je odziva u burnom i živahnom odobravanju kod prisutnih članova, a zatim se je prešlo na dnevni red. Zatim su priobčeni dopisi zemaljskog izložbenog odbora kraljevinah Hrvatske i Slavonije, te je zaključeno, da se umoli zemaljski izložbeni odbor, da izhodi posvemašnji oprost od mjestarine. Kod priobdenja programa o podjelbi skupinab izložbenog odbora umoli predsjednik prisutne članove, da osobiti trud ulože oko sabiranja starinah i raznih spomenika iz prošlosti našega naroda, kakovih de se nadi u eriemskoj županiji ne samo liep broj, ved i takovih, koji su od osobite historijske važnosti. Da de pako te spomenice i starine svom pomnjom sačuvani ostati i izložiteljem neoštedeni povradene biti, pruža jamstvo odredba preuzvišenoga gospodina bana, da se za historijsku izložbu sagradi poseban paviljon od željeza, u kojem de ovi predmeti uz najvedu opreznost i pažnju u zatvorenih ormarih sa staklenimi okvirima pohranjeni biti. Županija sriemska izložiti će starine svoje iz arhiva, nadalje razno oružje, oklope iz Trenkove dobe, te razne sačuvane inkvizitorne sprave. Predsjednik priobduje nadalje, da se je na vede poduzetnike i industrijalce nepoposredno obratio sa zamolbom, da kod izložbe u što vedem broju sudjeljuju, te su se već mnoge poznate velike tvrdke pozivu tom odazvale. Kako je županija sriemska pred stranim svietom ved na glasu svojim žitarfcami, vinom i sriemskom šljivovicom, zakljudeno je, da se ovom prigodom stranom svietu pokažu i predoče razni obrtni i industrijalni produkti, pa da se uz izloženje prvih osobita pažnja i potonjim posveti, a pri tom da se no zaboravi na krasne proizvode domaćeg obrta i industrije. Nastavit de se. |