DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1895 str. 48 <-- 48 --> PDF |
— 266 — Sitnice. Prvo gulenje plute (šugora) u franeezkih šumah plutača. U francezkih šumah za proizvađjanje plute guli se kora sa stabla plutaka prvi put onda, kad je takovo neguljeno stablo postiglo debljinu debla od 35 — 40 em., a obično kad je 20—30 god. staro. Kora se guli u visini, koja je tri put veća, nego što je promjer debla i to podam od 1 met. visine nad zemljom. Takovu visinu, u kojoj se kora guli, postizava stablo polagano, a ne u prvoj godini. U državnih šumah sjeklo se je do sad za proizvađjanje plute sječimice (sječa za sječom), nu opazili su, da ovakav način šumarenja ima više mana, proiztičućih iz individualnosti pojedinih stabala. Danas ejeku takove šume plutače prebornom sječom. Kora se guli sa istog stabla opet nakon 6 godina, a vješt radnik može na dan oguliti 30 stabala. Upliv oduzimanja terpentina na smolovito drveće. Nedavno učinjeni su pokusi u odjelu za šumarstvo u sjedinjenih američkih država kod ministarstva za poljodjelstvo, da se ustanovi upliv oduzimanja terpentina na jelovo drvo. U tu svrhu pokušalo se je to na 32 kom različitih, stranom smolovitih, stranom na nesmolovitih stabala đugoiglastih jela iz više predjela. Ovi pokusi dokazali su nedvojbeno, da drvo od spomenute vrsti jele nije ništa trpilo ualied oduzimanja terpentina, odnosno ovakovo oduzimanje trpentina nije ni najmanje uplivalo na drvo niti u lučbenom, niti u mekaničkom pogledu. Kod lučbenih analiza od smolovitog i nesmolovitog drveća u svrhu pronalaza upliva oduzimanjem terpentina na lučbeni sastav đrveta dokazano je, da smolovite sastavine strži (Kernholz) nijesu baš ništa trpile, pošto smola u strži nije tekuća, nego je tvrđa, te je sav terpentin izcurio samo iz bjeljevine (Splintholz). Iz izviešda poljodjelstvenog odjela razabire se, da su drveča, koja su jedno do drugoga stajala i u istih okolnostih uzrasla, imala nejednaku količinu smolovite sađžiue. Da posljedcih ovih pokusa nebuđu možda u protuslovju sa izkustvom, posjetio je njeki vještak „terpetinske nasade´ i pilane u predjelu, gdje smolovite jele uspjevaju. Po njegovom očitovanju nije mogao ondje nitko potvrditi, da bi bio mogao opaziti kakovu razliku po izgledu izmeđju smolovitih i izmedjn nesmolovitih jela, prem kupci traže izrično samo nesmolovito drvo, te đa po izkustvu stečenom u pređjelih, u kojih se smolovita drveda i obaraju i izradjuju, nestoji ona tvrdnja, da je smolovito drvo lošije od nesmolovitog drveta. Biljke i drveće u narodnom gatanju glede rodnosti godine. Naš narod gata po biljkah i drvedu, kako de roditi godina t. j . da li će stanovita godina biti plodna ili neplodna. Zanimati će to naše šumare, pa demo o tom ovdje njekoliko primjera navesti, nebi li se višegodišnjim motrenjem saznati dalo, da li se ovo narodno gatanje obistinjuje. Ako dobro resi lieska i crna joha, onda će dobro roditi pšenica, a ako ne resaju, onda neće. Ako kukurjek u proljeću plodom urodi, onda de biti mnogo kukuruza, a ako kukurjek u proljeću neima ploda, onda de i kukuruz slabo uroditi. Ako glog dobro cvjeta, onda de uroditi proja i heljda. Ako kupina urodi, onda de biti dosta i heljde. Ako grab dobro resi, onda de dobro uroditi i raž, a ako grab malo resi, onda de i raži slabo biti. Phellodendron amurense ili japanski plutak. U knjizi pod nadpisom; „Aus deu Waldungen Japans" preporuča dr. Mayer, da se ova vrst drveća kuša sa |