DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1895 str. 48     <-- 48 -->        PDF

— 266 —
Sitnice.


Prvo gulenje plute (šugora) u franeezkih šumah plutača. U francezkih
šumah za proizvađjanje plute guli se kora sa stabla plutaka prvi put onda, kad je
takovo neguljeno stablo postiglo debljinu debla od 35 — 40 em., a obično kad je
20—30 god. staro. Kora se guli u visini, koja je tri put veća, nego što je promjer
debla i to podam od 1 met. visine nad zemljom. Takovu visinu, u kojoj se kora guli,
postizava stablo polagano, a ne u prvoj godini.


U državnih šumah sjeklo se je do sad za proizvađjanje plute sječimice (sječa za
sječom), nu opazili su, da ovakav način šumarenja ima više mana, proiztičućih iz
individualnosti pojedinih stabala.


Danas ejeku takove šume plutače prebornom sječom.
Kora se guli sa istog stabla opet nakon 6 godina, a vješt radnik može na dan
oguliti 30 stabala.


Upliv oduzimanja terpentina na smolovito drveće. Nedavno učinjeni su
pokusi u odjelu za šumarstvo u sjedinjenih američkih država kod ministarstva za poljodjelstvo,
da se ustanovi upliv oduzimanja terpentina na jelovo drvo. U tu svrhu pokušalo
se je to na 32 kom različitih, stranom smolovitih, stranom na nesmolovitih
stabala đugoiglastih jela iz više predjela.


Ovi pokusi dokazali su nedvojbeno, da drvo od spomenute vrsti jele nije ništa
trpilo ualied oduzimanja terpentina, odnosno ovakovo oduzimanje trpentina nije ni najmanje
uplivalo na drvo niti u lučbenom, niti u mekaničkom pogledu.


Kod lučbenih analiza od smolovitog i nesmolovitog drveća u svrhu pronalaza
upliva oduzimanjem terpentina na lučbeni sastav đrveta dokazano je, da smolovite sastavine
strži (Kernholz) nijesu baš ništa trpile, pošto smola u strži nije tekuća, nego
je tvrđa, te je sav terpentin izcurio samo iz bjeljevine (Splintholz).


Iz izviešda poljodjelstvenog odjela razabire se, da su drveča, koja su jedno do
drugoga stajala i u istih okolnostih uzrasla, imala nejednaku količinu smolovite sađžiue.


Da posljedcih ovih pokusa nebuđu možda u protuslovju sa izkustvom, posjetio
je njeki vještak „terpetinske nasade´ i pilane u predjelu, gdje smolovite jele uspjevaju.
Po njegovom očitovanju nije mogao ondje nitko potvrditi, da bi bio mogao opaziti
kakovu razliku po izgledu izmeđju smolovitih i izmedjn nesmolovitih jela, prem kupci
traže izrično samo nesmolovito drvo, te đa po izkustvu stečenom u pređjelih, u kojih
se smolovita drveda i obaraju i izradjuju, nestoji ona tvrdnja, da je smolovito drvo
lošije od nesmolovitog drveta.


Biljke i drveće u narodnom gatanju glede rodnosti godine. Naš narod
gata po biljkah i drvedu, kako de roditi godina t. j . da li će stanovita godina biti
plodna ili neplodna. Zanimati će to naše šumare, pa demo o tom ovdje njekoliko primjera
navesti, nebi li se višegodišnjim motrenjem saznati dalo, da li se ovo narodno
gatanje obistinjuje.


Ako dobro resi lieska i crna joha, onda će dobro roditi pšenica, a ako ne resaju,
onda neće.
Ako kukurjek u proljeću plodom urodi, onda de biti mnogo kukuruza, a ako
kukurjek u proljeću neima ploda, onda de i kukuruz slabo uroditi.


Ako glog dobro cvjeta, onda de uroditi proja i heljda.


Ako kupina urodi, onda de biti dosta i heljde.


Ako grab dobro resi, onda de dobro uroditi i raž, a ako grab malo resi, onda
de i raži slabo biti.


Phellodendron amurense ili japanski plutak. U knjizi pod nadpisom;
„Aus deu Waldungen Japans" preporuča dr. Mayer, da se ova vrst drveća kuša sa




ŠUMARSKI LIST 6/1895 str. 49     <-- 49 -->        PDF

— 267 —


diti u srednjoj Njemačkoj. Ovo stablo raste u šumah sjevernih krajeva Japana vrlo
liepo, te postizava vrlo veliku debljinu i visinu. Kora toga drveta puna je plutovine,
te bi se mogla guliti i upotrebiti isto onako, kao što se guli i upotrebljnje kora od
plutka (Quercus Suber), od koje se kore dobiva pluto ili šuvor. Pokusima osvjedočilo
se je, da Phellodendrou amurense u Njemačkoj ođoljava svim promjenam vremena, pa
su i mlade biljke u najvedoj studeni zime bez ikakove zaštite bujno napredovale.


Bilo bi dobro, ako bi se kod nas u malom pokušalo saditi ovu vrst drveda, a
jamačno bi kod nas još bolje uspjevalo ovo drvo obzirom na naše blago podneblje,
nego u Njemačkoj.


Ovakovo drvo raste ponajbolje u takovoj stojbini, koja mu podaje dovoljno svietla


i topline.


U Austriji kušalo se je ovu vrst drv eća udomiti, te prvi pokusi učinjeni su u


tom pogledu u austrijskih pokušalištih.


Crna boja ebenovine može se oponašati. Crna boja ebenovine na predmetih,
koje izradjuju umjetni stolari, često nas zadivljuje, pa ipak se može ovakovo
crnilo podati i drugim vrstim drveta. U tu svrhu može se rabiti kruškovo, šljivovo ili
grabovo drvo. Ovakovo drvo napaja se ponajprije u razblaženoj sumpornoj kiselini (u
sumporovini), a zatim se drvo ugrije dotle, dok se pokaže crna boja, kakovu si želimo
imati.


Ovakav postupak razjasnjuje se time, što voda iz sumporovine kod ugrijanja drveta
izhlapljuje, te se tim sumporovina sgušdava (koncentruje) i gornja vlakna na površini
drveta pougljeni.


Natječaj.


U smislu naredbe visoke kr. zemaljske vlade od 9. svibnja 1895. br. 23.159


ima se mjesto šumarskog pristava kao upravitelja šumarije sa sjedištem u Klasnidu po


puniti, te se u tu svrhu razpisuje natječaj, da molitelji svoje valjano obložene molbe


nice, koji u službi stoje putem pred postavljene oblasti, a izvan službe putem političke


oblasti do 22. lipnja 1895. gospodarstvenom uredu podnesu.


Molbenice moraju biti obložene sa krstnim listom, svjedočbom o svršenih stru


kovnih naucih, svjedočbom o položenom đržav. izpitu za samostalno vodjenje šumskog


gospodarstva, svjedočbom o tjelesnom zdravlju i o političkom i moralnom ponašanju.


Mjesto je u početku provizorno, te če se poslie za definitivno imenovanje


predložiti.


Oni molitelji, koji su več kulturne šumske radnje izvadjali, imati će prednost.


S tim mjestom skopčana su slieđeča beriva i to : 500 for. plaće, 350 for. putnog


paušala i 120 for. dnevnica, 60 for. drvni relutum, stan u naravi i 10 jutara zem


ljišta u naravi.


Gospodarstveni ured I. banske imovne obdine.


U Glini, dne 17. svibnja 1895.


Oglas.


u smislu naredbe visoke kr. zemaljske vlade, odjela za unutarnje poslove od


2. ožujka 1891. broj 30551. ex 1890. izdane u pogledu izpita kandidata za lugarsku,
odnosno šumsko .tehničku službu, obdržavati de se dne 8. i prema potrebi sHededih
dana mjeseca srpnja t. g. u 8 sati prije podne kod ove kr. županijske oblasti
za lugarsko, odnosno šumsko-tehničko pomoćno osoblje područja modruško-riečke župa


ŠUMARSKI LIST 6/1895 str. 50     <-- 50 -->        PDF

— 268 nije.
Molbe za pripust k izpitz imadu kandidati putem kr. kotarske oblasti u podružju
kojem borave uajkašnje do 15. lipnj a t, g. predložiti ovoj kr. županijskoj oblasti,
te moraju biti obložene s izpravami, oznaSenimi u § 1. napomenute visoko-vladne naredbe,
te njimi dokazati, da je kandidat:


a) navršio 20 godina;
b) bezprikornog ponašnja;
c) svršio dobrim uspjehom nauke na pučkoj školi ;
d) proveo dvogodišnju praksu u lugarskoj službi.


Kr. županijka oblast.
U Ogulinu, 30. travnja 1895.
Upravitelj : Bu šić.


Prodaja jelovih i bukovih stabala.


Kr. šumarsko ravnateljstvo u Zagrebu prodati de dne 20. lipnja t. g. putem
pismenih ponuda u 10 posebnih partija sačinjavajudih 10 drvosjeka u Fužini, Novom,
Ogulinu i u Lrkoplju razpoloživi godišnji etat, sastojeći ukupno od 45 012 m´´ bukokovoga
i 26.467 m^ jelovoga i smrekovoga drva bez razlikovanja sortinenta, a procienjenoga
na 81.204 for. 48 novč.


Pobliže uvjete daje podpisano kr. šumarsko ravnateljstvo i gore spomenute kr.
šumarije.
Kr. šumarsko ravnateljstvo.


U Zagrebu, dne 21. svibnja 1895.


Molba


na bivše slušatelje i pitomcekr. gospodarskog šumarskog
učilišta i ratarnice u Križevcih.


Podpisano ravnateljstvo kani sastaviti točno statistika o kasnijem
zanimanju bivših slušatelja višeg gospodarskog i šumarskog učilišta, kao
i pitomaca ratarnice u Križevcih za svih 35 godina obstanka toga zavoda.


Povodom tim umoljava ovim putem sve negdašnje slušatelje ovog
kr. učilišta i bivše pitomce ratarnice, da podpomognu nastojanje ovog ravnateljstva
time, da što prije ovamo jave svoje sadanje zanimanje i boravište,
dotično službeni čin uz oznaku, kada su i na kojem odjelu zavoda
boravili.


Vrlo obvezano bilo bi podpisano ravnateljstvo onoj gospodi, koja bi podatke
saobćila o preminulim djacima ovoga zavoda. Blagovoljna priob


ćenja neka se uprave na adresu podpisanog ravnateljstva.
Umoljavaju se uredničtva svih hrvatskih i srpskih novina, da tu
molbu bezplatno u svom listu štampati izvole. —


Križevci, 1. svibnja 1895.


Ravnateljstvo kr. gospod. i šumar, učilišta.


Uredjuje odgovorni urednik Vatr. Eački, kr. zemalj. šumar, nadzornik — Tisak C. Albrechta