DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1895 str. 9 <-- 9 --> PDF |
— 227 — Osim ovog posla imao je podmetač i tu dužnost, da pazi na to, da su jamice dosta dubolio izliopane; s toga bi uviek morao opominjali kopače na točniji rad, ako bi to od potrebe bilo. Podmetače birao sam izmedju pametnijih i trieznijih ljudi, koji su znali i uvažavali ovaj posao. Na svakih 50 kopača bio je jedan podmetač. Ad d) Razumjeva se, da o sadiocih zavisi sav uspjeh presadjivanja biljaka. Postupak je bio ovaj : Sadioc sjedne kraj jamice, uhvati biljku po sredini, primjeri ju prema duljini korienja i dubljini jamice, zatim drugom rukom sgrće zemlju oko biljke i to do one visine, kako je biljka i prije bila u zemlji t.j. do prvih iglica. Kad je ovako zemlju prigrnuo, onda tekar sa obima rukama biljku sa zemljom pritvrdi, te tada prelazi na drugu jamicu. Odtud se lako razabrati može, da ja nijesam onako primitivno presadjivanje biljaka obavljao, kako su to štovanomu kolegi drugi pripoviedali, a da sam vodio i strogu kontrolu sa dodieljenimi lugari, jasan je tomu dokaz sjajan i očekivan uspjeh, kakvog želim u buduće ne samo svome kolegi I. šumarije, nego i svakomu, komu je dužnost briniti se oko pomladjivanja šumi. Da je ovom sjajnom uspjehu mnogo i dobri Bog doprineo, dajuć nam blagu proljetnu kišicu, živa je istina; ali zasluga je i onih, koji su prošlu godinu (naime 1890.) kukuruz sijali, te time tlo liepo od korova lišili i dobro prorahlili, a time prepriečili, da koju godinu opet ne nabuja trava i korov, pak se je s toga i biljka mogla posve dobro ukorieniti. Sad prelazim na presadjivanje biljaka, koje je obavio moj poštovani kolega. Ako se sravni moj način sa njegovim načinom, onda sudim, da se nijesmo u principu nigdje razišh, već smo jedan i drugi radili onako, kako smo se i učili, a da nije moj kolega pri tom onaj uspjeh polučio, koga sam ja, nije krivnja samo ta, što je suša bila, nego imenito to, što mu šumište nije bilo lišeno od korova i drača, a prema tomu nije ni dosta rahlo bilo. Uslied toga nije čudo, da su mu još istog lieta presadnice u travi i korovu ostale. Osim toga nije njegovo presadjivanje uspjelo ni s toga, što se je isto i prekasno preduzelo. Isto tako mnijem, da je i velika pogrieška bila, što je presadnice izvadio iz vreća i metnuo u vodu. Ovakove presadnice bile su jur u mezgi, a pošto je bila suša, one su i u šumskom vrtu veoma slabo napredovale. Kad su pako izvadjene, te stavljene u mMku vodu, onda ih je vlaga oživila, a time je i razvoj biljke pospješila. Došav onako mokra biljka u suhu jamicu, a ne našav ondje onu vlagu, koju je od prije imala, morala je i uginuti t. j . posve se osušiti. Rekoh. P. Agjić. |