DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7/1895 str. 20     <-- 20 -->        PDF

- 286 —
Osobne viesti.


Imenovanje. Ban kraljevina Hrv. Slav. i Dalmacije izvolio. je kotar, šumara
Mirka Puka u Osieku imenovati županijskim šumarskim nadzornikom II.
razreda kod kr. županijske oblasti u Gospiću u IX. ćinovnom razredu sa sustavnimi
berivi.


Šumarsko i gospodarsko knjižtvo.


Nedavno izašle su izpod tiska sliedeće knjige :


Marschall ´VViliam ,Der Bau đer Vogel". 8ni (VIII, 462 S. m. 229 Ab


bildg.), Leipzig I. I. Weber. Geb. in Leinw. 7"59 mk.


Stotzer, Ob. Forstr. Dir. prof. Dr. H. „Wal đ w egb au k u nde". Ein Handbuch


fiir Praktiker u. Leitfaden fur den Unterricht. 3 Aufl. gr. 8. (VII, 200 S. m. Fig.


in Holzsehu.), Frankfurt a. M. I. D. Sauerlanđer. 4 mr.


Kautzsch, F. 0. „BeitrSge zur Weiss tann enwi rt h schaff. Leiptzig,


E.
Eust, 1-.50 mr.
Buchfiibrung fiir den F i s eh er e ibe tri eb mit ausgefiihrtem Beispiele"
Herausgegebea vom deutschen Seefischereiverein, Berlin, W. Moeser in Comm. 60 fen.
„Službeni naputak za nađzirače lova u Hrvatskoj i Slavoniji*.
Ovu knjižicu sastavio je i izdao tajnik družtva i urednik ,lovačko-ribarskog viestnika*


p. n. gosp. prof. F. Ž. Kesterčanek, te je nedavno izašla druga znatno proširen
a naklad a ove knjižice u knjižari i knjigovežnici Gustava Neuberga u Križevcih.
Ciena knjižici je 45 nvč. skupa sa poštarinom.
Preporučamo ovu liepu knjižicu imenito lugarom i onim, koji ae kane podvrći
propisanom izpitu za nadzirače lova, za lugare i pomodno tehničko osoblje.


Lovstvo.


Hoćemo li slabe srnđače postrieljati ? Ne samo nevježa, nego i lovac po
zanatu osuđjuje, paSe misli, da nije po lovački t, j . da je štetno po srnjađ, ako se
svake godine u svibnju ili lipnju postrielja njekoliko slabih srndaća na čekanju ili kod
šikarenja. Obženito se misli, da će ovakovi slabidi (srndadi) za njeko vrieme, imenito
prije, nego što de se početi goniti, a svakako bar do jeseni na mesu za njekoliko kilograma
težji biti, te de se bolje i prodati, ako se poštede od ubojite puške.


Ovo mnienje bilo bi đonjekle opravdano, onda, kada bi imali samo snažnu i
zdravu srnjad, te kad bi bili u stanju kod jesenske hajke uuapređ označiti one srndaoe,
koje bi morali postrieljati ili jih pako pričuvati i postediti za umnoženje srnjadi.
Ali to je posve nemoguće, jer kod hajkanja baš i pravi lovac misli: srnđad je srnđad,
pa udri po njemu ! te bezbrižno ođapinje pušku i na srajaka Ijetnjaka (jelenče Spiesser)
i na rašljaka (Gabler) isto tako, kao i na šestorožčića (Sechserbock), dočim se na pravoga
,kržljaka" (Kiimmerer) nitko ni neobazire, jer ga lovci ni nesmatraju
pravim srnđaoem.


Ali tim nije ništa pomoženo srnjadi (srnad, Rehstand), posto i ova vrst divljači
baštini (naslieduje) od roditelja kako dobra, tako i loša svojstva. Na čekanju i kod
šikarenja može ali pravi lovac po zanatu, kojemu je stalo do umnožanja srnjadi, odnosno
kojemu je stalo, da su mu srndadi nakićeni liepimi rožčidi, posve mirne duše
postrieljati samo slabe srnđade ili kržljavce, jer su ovakovi srndadi često samo na štetu
ostaloj srnjadi. Po sto put izkusilo se je, da slabi Ijetnjak (srnjak, Spiesser) nasadi ne