DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1895 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 287 — valjane rožcice još i druge godine, dapače neima liepe rožčide ni u tredoj, čak ni u četvrtoj godini. Poznato bo je, a upravo je i začudno, da baš ova vrst divljači ponajviše nasliedjuje od otca liepo rogovlje u slučaju, ako je otac srndaS imao krasne rožčiće. Srnđać slabih rožćida imati će obično takovo i potomstvo, koje se nede odlikovati liepimi parožčići. Stoga je neobhodno potrebito, da lovci nepostrieljaju najliepše srndade i to ne samo radi umnožanja kriepke srnjadi, nego i stoga, što de se i njihovo pofemstvo okititi sa krasnimi rožčići, ako takove srndade pošteđimo od ubojite puške. Samo prema obstojedo j potreb i neka se postrieljaju arnđadi, pri demu demo imati ne samo stanovita korist, nego demo podjedao uživati onu slast i veselje, koje veselje samo pravi lovac u lovu uživati može. Pravi lovac poštediti do od ubojite puške baš i poželjene mlade srndade još i onda, ako su se ved i u tredoj ili četvrtoj godini svoje starosti okitili krasnimi rožčidi — znajud, da de mu takovi mlađi srnđadi poslužiti za uzgoj mladog i kriepkog potomstva (pođmladka). Stoga pazimo, da si dušu neogriešimo niti u lovu, — u toj inače bezbrižnoj i nevinoj zabavici, — pa nastojmo odgojiti liepu, zdravu i kriepku divljač, jer zaista neima ništa divnijega, nego viditi vitkog krasnimi parožčići okićenog srnđaća i brzonogu lanad. Sa drvarskog tržišta. U savezu s podatcima, koje smo priobcili u „Šum. listu" za prošli mjesec, priobdujemo naknadno iz jur spomenutog „izviešda trgovac k o-ob rtn ičke komore za Slavoniju u Osieku o n arodno-gosp odar s t ven im odnošajima komorskog okružja osvrtom na zadnju dobu do god. 1894, još i slidede zanimive podatke o prometu sa drveninom: Velika vedina posječenih šuma u Slavoniji izradjuje se u cjepan e francezk e dužice. Kakova se ogromna količina francezkih dužica svake godine izvozi preko morskih luka na Rieci i Trstu pokazuje najbolje ovaj izkaz za razđobje prošlih 10 godina počam od god. 1883. do god. 1892.: Preko Rieke Preko Trsta ukupno God. 1883. 35,435.032 14,357.742 49,792.774 1884. 34,609.118 11,224.197 45,833.315 1885. 40,148,549 10,590.527 50,739 076 1886. 27,851.328 7,888.516 35 739.844 1887. 38,551.350 13,233.871 51,785.221 1888. 40,116.273 14,304.021 54,420.294 1889. 48.519.889 13,076.317 61,596.206 1890. 38,897.291 5,420.494 44,317.775 1891. 60,803.597 7,584.283 68,387.880 1892 33,952,925 7,167.791 41,120.726 ukupno 398,885.352 104,847.759 503,733.111 Od gornje količine francez. dužica izvezeno je : god. 1891. god. 1S92. u Francezku 62,043.665 29,228.479 u Italiju 4,142.970 9,435.820 u Algir i Tunis 931.115 948.446 u Portugalsku 500.755 723.889 |
| ŠUMARSKI LIST 7/1895 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 288 u Englezku . . 460.262 . . 266.636 u Ameriku . . . — . . 243.700 u Holanđiju . . . 255.869 . . 117.979 u Španiju . 35 488 . . 88.482 u Grčku . . 10.112 . . 40.100 u Njemačku . . 5.060 . . . — u Belgiju . . 2.584 . . . 27.185 ukupno . . 68,387,880 . . . 41,120.716 Kako se iz gornjeg izkaza vidi, bio je u prošlih 10 god. najvedi izvoz dužice u godini 1891. i to najviše u Francezku, kuda je od cieloga izvoza, koji je te godine preko 68 milij. komada iznosio, poslano preko 62 milijuna. Ovaj ogromni izvoz iste godine u Francezku potekao je iz bojazni pred povišenom carinom, koja se je 1. veljače 1892. imala uvesti, te faktično i uvela pri uvozu iz Austr. Ugarske u Francezku, U godini 1893. izvezeno je u svemu preko Rijeke i Trsta oko 60 milijuna francezkih dužica u vriednosti od 16 milijuna for.; na tome izvozu participirala je Francezka sa 51, Italija sa 7 milijuna, a ostatak od 2 milijuna izvezen je u Englezku, Portugalsku, Španiju i Alžir. Trgovina sa francezkom dugom bila je žalibože u zadnjih trijuh godinah vrlo nestalna, ali su se eiene ipak postepeno poboljšavale. Od konca god. 1890. najme, kada su ciene na 190 do 192 for. po 1000 kom. stajale, podigle su se u lipnju i srpnju god. 1891. na 185 for. Od to doba padale su neprestano ciene sve niže do srpnja 1892., kada su na, 160 for. stajale. U to stignu glasovi ob uveđenju carine na hrastovu dugu u Francezkoj. Trgovina sa dužicama zauzme polet kakovoga valjda još nigđa nije imala, te ciene skoče odmah na 180, 200, 220, a do konca travnja 1893. na 240 for. Od to doba održa,vala se je ova ciena, te je koncem godine 1893. u više slučajeva bila prije viša, nego niža. Prodaja velikoga kompleksa erarnih hrastovih šuma u bivšoj slavonskoj krajini izključivo za produkciju rezane i tesane hrastove gradje, suzila je dojakošnju produkciju francezkih dužica, te je nade, da de se od sele ciene francezkim dužicam stalno i visoko održavati modi. Ne manje na dobrom glasu kao francezka duga u Slavoniji , stoji ovdje proizvedena njemačka bačvarska grad ja. Ova vrst robe kao da se ved od mnogo godina godimice podjednako troši. Ved od 10 godina ovamo bijaše vazda godišnja proizvodnja njemačke bačvarske gradje u Slavoniji prilično jednaka, od 2,400.000 do 2,600.000 akova. Ciene su bačvarskoj gradji dosta odvisne od ciene francezke duge, te je stoga pod depresijom trgovine sa francezkom dugom u početku godine 1892. prilično potištena bila i ciena njemačke bačvarske gradje, no posije se ipak oporavila i kao u prijašnjih godina preko konca godine 1893. stalna ostala. U novije vrieme postala je znatnom proizvodnjom u Slavoniji cjepan a iii rezan a bukov a duga , iz koje se pravi burađ za odpremu tanina, brašna i cementa. Četiri velike tvornice, u Belišdu, Mitrovici, Županji i u Našicah bave se izključivo pravljenjem bubovih bačava, a sve skupa proizvode godišnje popriečno do 120 000 komada svaki od prilike do dva hektolitra. U rukotvornu veleobrtnost spada i proizvodnja gospodarskoga drvenoga oruđja, i to: drvene vile, grabi je, lopate, kolica, jarmovi, držala za kose, pile, srpove i ostalo drveno orudje, koje se upotrebljuje pri gospodarstvu i pri izvadjanju mnogih vrsti tehničkih radnja. Ova poput kudne industrije uređjena produkcija najviše je razvijena u prostranih bukovih šumah virovitičk e i požežk e županije. Njom se bave razni staleži pučanstva domadega i stranoga, a prodjo gotovih proizvoda obavljaju dvije velike trgovačke tvrdke u Osieku: Franj o Nuber i Alexander Justus. Vriednost godišnje u ovomu obrtu proizvedene robe |
| ŠUMARSKI LIST 7/1895 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— 289 prelazi pol milijuna forinti, nu neđa se točno ustanoviti, jer je roba toli mnogostruSna i u cieni različita, da nije moguće svaku napose navađjati. Veliki điel ove robe prodaje se naravno u zemlji i u susjednoj Ugarskoj, nu mnogo se iste izveze i u inozemstvo, navlastito u Srbiju, Bugarsku i Rumunjsku. Drvene lopate za pregrtanje hrane, i lopate za pekare, šalju se i u Austriju, Njemačku i u Belgiju. Uredjenje „Demer kapije" na dolnjem Dunavu daje ovoj industriji u Slavoniji prilično veliku zaradu, jer sve drveno oruđje i kolica za prevoz materijala dobavlja se odavde. Zasluga pojedinih ovim obrtom bavedih se poslenika iznosi dnevno 1 for. đo 1 for. 50 nč., a traje kroz cielu godinu. Osim toga drvenoga orudja bave se u Slavoniji još cigani proizvadjanjem k orita u velike, a mnogi drugi sa proizvadjanjem štapova i drvenih obruča. Za sve ove proizvode je glavno tržište Osiek, kuda se iz šuma kolima ili željeznicom dovoze, te ovdje sortiraju i na sve strane radi prodaje razpošilju. Tvornička industrija. Sto je u rukotvornoj veleobrtnosti ručna snaga, to je u tvorničkoj industriji para , odnosno parni ili ini mehanički motori. Po već spomenutom izviešću trgovačko-obrtničke komore za Slavoniju u Osieku bilo je koncem godine 1892. u Slavonij i u poslovanju 361 lokomobila sa 2084 konjske sile i 134 stalnih parnih strojeva sa 139 parnih kotlova i 6728 konjskih sila, ukupno dakle 500 parnih strojeva sa 8812 konjskih sila. U poslovanju u tvornic a h tanin a stoje 35 stalnih parnih strojeva i jedna lokomobila, a u parnih pilanah i tvornicah za izrađjivanje drva 18 stabilna parna stroja i 8 lokomobila; nu najviše stoje u poslovanju ove mekaničke sile u poljskom gospodarstvu. Tvornica tanina imademo u Slavoniji 4, u Županji, Belišću, Mitrovic i i u Našicama . Jedna tvornica tanina, koju je ,Slavonsko dioničko družtvo hrastovog izvađka" u god. 1891. u Gunj i podiglo bilo, obustavila je već god. 1892. poslovanje usljed smrti svoga ravnatelja, te je kašnje prešla u vlastnost tvornica u Županji i u Mitrovici. Sve četiri tvornice rade doduše neprestano cielom silom dan i noć, ali tani n imao je u prošlih trijuh gođinah vrlo lošu prodju. Uvoz velikih množina surogata, navlastito pak „valoneje" u Englezku, te prekomjerna produkcija tanina iz ke stenovo g đrveta u Francezkoj, potisnula je ovaj specijalni produkt slavonski na svih inozemnih tržištih. Ciena, koja je još godine 1889. u Londonu , kao glavnom tržištu za hrastovi tanin, bila 25 do 30 for. po metričkoj centi, padala je uzastopce sve do konca godine 1893., kada je na 8 do 9 for. po metr. centi stajala. Istom početkom godine 1894., počela se je ciena nešto dizati, ali dosad nije ni na jednom tržištu prešla 15 for. po metr. centi. Sve tvornice tanina imale su stoga velike štete. Tvornice u Županji i u Belišću izvoze svoj tanin u Englezku, tvornica u Mitrovici pak u Belgiiu, Njemačku i Englezku ; tvornica u N a š i c a h počela je u novije vrieme izvoziti svoj produkt i u Rusiju. Sve četiri tvornice proizvode godišnje do 140.000 metričkih centi. U sve čet´ri tvornice posluju popriečno preko 1000 radnika uz nadnicu od 1 for. do 2 for. 50 nvč. Tvornice tanina uživaju na temelju zak. čl. XII[. od god. 1890. državnu po godnost, nu obzirom na veliku korist ovih tvornica po domaće narodno gospodarstvo bilo bi samo pravedno, kad bi im i državne željeznice osobitu pogodnost pružile pr transportu njihova proizvoda željeznicom đo Rieke, kuda se tanin većinom izvozi. Tvornice tanina izradjuju bo samo odpadke od hrastovih šuma, te time naročito državni šumski erar profitira mnogo unovčenjem šumskih odpadaka, koji su do utemeljenja tvornica tanina većinom u šumi ostajali i u bezcienje trunili. Danas se čak i trešće po šumi i uz dobre ciene taninskim tvornicama prodaje. Osobitim pogodnostima željezničkih tarifa mogla bi ova naša na cielomu kontinentu jedinstvena industrija lakše probaviti krizu, jer bi jeftinijim podvozom bila moćnija proti vanjskoj konkurenciji. |
| ŠUMARSKI LIST 7/1895 str. 24 <-- 24 --> PDF |
290 — Parn e pilan e dižu se u Slavoniji svakom godinom nove i veće. Koncem god. 1893. bilo ih je 17 u poslovanju, i to: 1 u Osieku, 1 u Belišću, 4 u Vrbanji, 1 u Slatini, 3 u Našicama, 1 u Županji, 1 dol. Mitrovici, 1 u Daruvaru, 1 u Pakracu, 1 u Gradcu, 2 u Orahovici, 1 u Zemunu i 1 u Zvečevu. Sve ove pilane rade nepre stano, a vedim dielom režu raznovrstnu hrastovu gradju. Godišnja proizvodnja svih ovih pilana iznosi oko 120.000 kubičnih metara hrastove i oko 8000 kub. met. bukove, jasenove i brestove gradje. Vriednost ovih proizvoda iznosi godišnje oko 4,500.000 fr. Osim rezane hrastove gradje izvoze se iz Slavonije godišnje tesane gradje i hrastovih panjeva do 40.000 kub. met. u vriednosti od 1,000.000 for. I na ovomu izvozu par ticipiraju većinom parne pilane. U godini 1893. izvezeno je sa jedne slavonske parne pilane do 70.000 metr. centi okruglih hrastovih panjeva preko Rieke u Hamburg nor vežkim parobrodima. Roba ova bila je osobitih dimenzija, kakove se samo u slavonskih šumah mogu dobiti, te je stoga i preko obične ciene bila pladena. U obde prodja hrastove gradje prilično je povoljna i stalna. Ciene su gotovoj gradji doduše prema skupim šumama još uvjek razmjerno nizke, ali su barem stalne, te nisu izvržene kole banju, kao ciene hrastovoj ciepanoj gradji, naime francezkoj dužici. U svih pilanah po sluje do 4000 radnika, ponajviše domaćih Slavonaca, ali ima ih mnogo i iz Like. Sto je Kranjac- najizvrstniji radnik u šumi pri obaranju stabala i ciepanju duge, to je Ličanin najbolji radnik u parnih pilanah, gdje je poslovanje veoma naporno, te jake i odvažne ljude zahtjeva. Nadnica je prema mnogovrstnom poslovanju vrlo različita. Tvornički radnici zaslužuju dnevno 1 for. 20 nč. do 2 for. 50 nč , nadničari 80 nč do 1 for- 40 nč. Kod svih pilana dobivaju radnici sloboban stan i ogriev. Osobito tri pilane, jedna u Belišću, i dvije u Vibanji imadu vrlo dobre i spretno sagradjene radničke kude u dovoljnoj množini, a dobro je skrbljeno i za obskrbu radnika na ovih vedinom osamljenih tvornicah. I tako smo posve izcrpili iz izviešća trgovačko-obrtničke komore u Osieku sve one glavnije podatke, koje se tiču šumarstva, šumskog prometa i obrta stranom u kratkom izradku, stranom pako doslovce onako, kako se to ondje čitati može (str. 109 i 110 izviešda). Prodaja drva u Kavkazu. Car. rusko ministarstvo za poljodjelstvo odlučilo je da proda u krunskih šumah u Kavkazu ogromnu količinu drva. Površina, na kojoj će se drvo sječi, iznaša ukupno 600.000 desjatina (1 desjatina =:r 1´0925 hektara). U sječinah ima ponajviše jela, smreka i borova, a osim toga ima i bukava, grabova, hrastova, jasenova, javora i kestenova. Ciela količina drva, koja de se prodati, iznaša po prilici oko 300 milijuna kubič. stopa. Prem će još više godina proteći, dok će se ruska drvenina iz kavkazkih šumfi, na svietskom tržištu prodavati, ali ipak neiraa dvojbe, da de ona svojevremeno u velike uplivati na izvoz drvenine iz ostalih evropskih predjela, imenito na izvoz drvenine sa izvozišta u Galcu. Izvoz drvenine iz Bieke u prva tri mjeseca 1895. Na osnovu službenih podataka izvezeno je iz Bieke (Piame) u prva tri mjeseca god. 1895. sliedeća u nazočnoj skrižaljki naznačena vrst drvenine : C3 §:2 C8 _C3 ta "3 Opredieljeno rt "a mjesto dovoza: .2 ® 3 c O 73 TS T U TS -L1 O komad a kub. metara J2 Aleksandrija. . — 1.000 1.000 67 Algir ..-.. . 18 000 1.190 4.800 129.200 314 100 Ankona (Jakin) 1.200 1.500 1.500 ukupno.. 19.200 — 2.190 1.500 — 5.800 130.700 — 371 100 |