DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1895 str. 24 <-- 24 --> PDF |
290 — Parn e pilan e dižu se u Slavoniji svakom godinom nove i veće. Koncem god. 1893. bilo ih je 17 u poslovanju, i to: 1 u Osieku, 1 u Belišću, 4 u Vrbanji, 1 u Slatini, 3 u Našicama, 1 u Županji, 1 dol. Mitrovici, 1 u Daruvaru, 1 u Pakracu, 1 u Gradcu, 2 u Orahovici, 1 u Zemunu i 1 u Zvečevu. Sve ove pilane rade nepre stano, a vedim dielom režu raznovrstnu hrastovu gradju. Godišnja proizvodnja svih ovih pilana iznosi oko 120.000 kubičnih metara hrastove i oko 8000 kub. met. bukove, jasenove i brestove gradje. Vriednost ovih proizvoda iznosi godišnje oko 4,500.000 fr. Osim rezane hrastove gradje izvoze se iz Slavonije godišnje tesane gradje i hrastovih panjeva do 40.000 kub. met. u vriednosti od 1,000.000 for. I na ovomu izvozu par ticipiraju većinom parne pilane. U godini 1893. izvezeno je sa jedne slavonske parne pilane do 70.000 metr. centi okruglih hrastovih panjeva preko Rieke u Hamburg nor vežkim parobrodima. Roba ova bila je osobitih dimenzija, kakove se samo u slavonskih šumah mogu dobiti, te je stoga i preko obične ciene bila pladena. U obde prodja hrastove gradje prilično je povoljna i stalna. Ciene su gotovoj gradji doduše prema skupim šumama još uvjek razmjerno nizke, ali su barem stalne, te nisu izvržene kole banju, kao ciene hrastovoj ciepanoj gradji, naime francezkoj dužici. U svih pilanah po sluje do 4000 radnika, ponajviše domaćih Slavonaca, ali ima ih mnogo i iz Like. Sto je Kranjac- najizvrstniji radnik u šumi pri obaranju stabala i ciepanju duge, to je Ličanin najbolji radnik u parnih pilanah, gdje je poslovanje veoma naporno, te jake i odvažne ljude zahtjeva. Nadnica je prema mnogovrstnom poslovanju vrlo različita. Tvornički radnici zaslužuju dnevno 1 for. 20 nč. do 2 for. 50 nč , nadničari 80 nč do 1 for- 40 nč. Kod svih pilana dobivaju radnici sloboban stan i ogriev. Osobito tri pilane, jedna u Belišću, i dvije u Vibanji imadu vrlo dobre i spretno sagradjene radničke kude u dovoljnoj množini, a dobro je skrbljeno i za obskrbu radnika na ovih vedinom osamljenih tvornicah. I tako smo posve izcrpili iz izviešća trgovačko-obrtničke komore u Osieku sve one glavnije podatke, koje se tiču šumarstva, šumskog prometa i obrta stranom u kratkom izradku, stranom pako doslovce onako, kako se to ondje čitati može (str. 109 i 110 izviešda). Prodaja drva u Kavkazu. Car. rusko ministarstvo za poljodjelstvo odlučilo je da proda u krunskih šumah u Kavkazu ogromnu količinu drva. Površina, na kojoj će se drvo sječi, iznaša ukupno 600.000 desjatina (1 desjatina =:r 1´0925 hektara). U sječinah ima ponajviše jela, smreka i borova, a osim toga ima i bukava, grabova, hrastova, jasenova, javora i kestenova. Ciela količina drva, koja de se prodati, iznaša po prilici oko 300 milijuna kubič. stopa. Prem će još više godina proteći, dok će se ruska drvenina iz kavkazkih šumfi, na svietskom tržištu prodavati, ali ipak neiraa dvojbe, da de ona svojevremeno u velike uplivati na izvoz drvenine iz ostalih evropskih predjela, imenito na izvoz drvenine sa izvozišta u Galcu. Izvoz drvenine iz Bieke u prva tri mjeseca 1895. Na osnovu službenih podataka izvezeno je iz Bieke (Piame) u prva tri mjeseca god. 1895. sliedeća u nazočnoj skrižaljki naznačena vrst drvenine : C3 §:2 C8 _C3 ta "3 Opredieljeno rt "a mjesto dovoza: .2 ® 3 c O 73 TS T U TS -L1 O komad a kub. metara J2 Aleksandrija. . — 1.000 1.000 67 Algir ..-.. . 18 000 1.190 4.800 129.200 314 100 Ankona (Jakin) 1.200 1.500 1.500 ukupno.. 19.200 — 2.190 1.500 — 5.800 130.700 — 371 100 |