DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1895 str. 31 <-- 31 --> PDF |
- 297 — srednjeg prostora sa okruglo 170 5etv. metrih površine, nađkrivenom sa kupulom, kojoj vrh dosiže visinu od 30 metarah. Ovaj prostor opređieljen je za izložbu kiparstva. Desno i lievo od ovoga prostora smještene su dvie dvorane, svaka od 160 četv. metarah površine, opređieljene za izložbu slikarstva i historičkih spomenikah. Straga je dvorana za nacrte, bakroreze i druge umjetnine, a površina joj iznaša 70 četv. metarah. Ulaz u paviljon posreduje vehki, veoma ukusno osnovani vestibul, te su sa strane istoga smještene nuzgredne prostorije: loža za vratara, garderoba, toileta itđ. Prostor izpod kupule, kao što i one dvie velike dvorane dobivaju svjetlo odozgor, a ostale prostorije pako sa strane kroz visoko smještene prozore. Kostur paviljona osnovan je u željezu, a biti de izzidan opekom. Krovovi pokriveni su limom tako, da ciela sgrada pruža podpunu sigurnost proti požaru, što je neobhoduo potrebno obzirom na đragocienosti, koje c´e ovdje izložene biti. S istog obzira ima paviljon samo jedna velika ulazna vrata u obliku žaluzije na valjak, koja de se zatvarati Wertheimovom bravom. Vanjština paviljona iztiče se ukusnim oblikom, bogatim arhitektonskim ukrasom, liepom razporedbom. Neima dvojbe, da će umjetnički paviljon kraljevinah Hrvatske i Slavonije biti jedan od najsjajnijih gradjevnih objektah budimpeštanske izložbe. Izložbene sgrade. U posebnom odjelu kraljevinah Hrvatske i Slavonije na budimpeštanskoj izložbi god. 1896. podignuti će se prema zaključku eksekutivnog izložbenog odbora sliedeće sgrade: 1. paviljon za umjetnine i historičke spomenike, osnovan po tvrdki „Danubius" u Budimpešti; 2. veliki paviljon za izložbu industrijalnih, obrtnih i gospodarskih proizvodah po uagradjenoj osnovi arhitekta Vj. Heinzl ml ; 3. šumarski paviljon po osnovi gg. Bollea i Pfistera; 4. kušaona po osnovi arhitekta L. Honigsberga. Oko svih paviljonah biti će ukusni nasadi. Sjednica zem. izložbenog odbora. Pod predsjedništvom vel. župana dr. Nikole pl. Jurković a držao je zem. izl. odbor 14./5 u 10 satih prije podne u gradskoj viednici skupnu sjednicu. Uz ođborske podpredsjednike grofa Stjepana Erd6dy a i odsj. savjetnika dra Ivu Malin a prisustvovali su sjednici: zastupnik nutar odjela zem. vlade, odsječni savjetnik I. E. Tomić , zastupnik vlad. odjela za pravosudje, nadzornik Stjepan K r a n j č i ć, zastupnik pravosudnih oblastih kr. drž. nadodvjetnik Oto pl. Krajcsovics , te liepa kita odborskih članova iz svih krajevah domovine, imenito: kanonici kaptola zagrebačkog dr. Blaž Švinderman i Ivan Krapae; kaptola križevačkog GjurO Badovinac, arehimandrit Gavril Zmijanović iz Krušedola; grofovi Teodor Draskovich i Miroslav Kulmer, Karlo pl. Mihalovle ; narodni zastupnici Stj. Barlović, Franjo pl. Ferić, Ljudevit pl. Galyuf, dr. Antun Lobmajer, dr. Vlad. pl. Nikolić i dr. Franjo Spevec; gradski načelnici Adolf Mošinsky iz Zagreba i Stjepan pl. Belošević iz Varaždina ; zastupnici znanstvenih zavodah, književnih, kulturnih i strukovnih đružtvah : prof. dr. Vinko Dvoržak za sveučilište, prof. dr. Fran Vrbanić za akademiju, Ivan Kostrenčić za „Maticu", Dane Kašić za sv. Jeronimsko družtvo, prof. Sp. Brusina za naravoslovne družtvo, dr. Ivan pl. Bojničić za družtvo umjetnosti, dr. Brunšmid za arheološko drnžtvo, Milan Stanković za družtvo crvenoga križa, dr. Ivan Kogirnik za zdravstveno vieće, dr. L. Rakovac za liečnički zbor, B. Kogl za ljekarnički sbor, šum. savjetnik Ferdo Zikmunđovskj za šumarsko družtvo, I. F. Devide i Antun Kontak za zagr. trgovačkoobrtnu komoru; nadalje veleposjednici Gustav vitez Pongratz iz Zagroba, Milan Turković iz Kutjeva i Ilinko Bačić iz Sušaka, veletržci Nikola Šipuš iz Siska i S. pl. Weiss iz Zagreba, ravnatelj hipotekarne banke Vladimir Krešić, posjednici Stjepan pl. Vuković iz Jezeranah i Gašo Dević iz Kai´lovca, pomorski kapetan Ljuba Medanić iz Bakra, te članovi eksekutivnog izložbenog odbora Franjo Arnold, Herman Bolle, S. Cihlar (Senj), Leo Honigsberg, Gjuro pl. Ilić (Osjek), Franjo Kuralt, Milan Lenuci, Teodor Malin, Gustav Peksider (Križevci), Josip Ptister, A. pl. Pisačić i N. A. Plavšić. |