DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1895 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 299 oko pripremah za izložbu. Njeki županijski izložbeni odbori izkaznju ved i broj sudje- Ijujudih izložiteljah u koliko se isti odnosi ua skupine, za koje je rok prijave bio prvobitno ustanovljen do konca travnja. Tako izviešćuje županijski izložbeni odbor u Gospiću, da <5e biti do 400 izložiteljah sa 3000 izložakah, u županiji varaždinskoj preko 300, u županiji belovarsko-križevačkoj 350 sa 1192 izložakah; županija požežka preko 300 izložiteljah, županija virovitička 130 izložiteljah, dvojica sa posebnim paviljonima, županija sriemska 557 izložitelja sa 1540 izložakah. Ovi brojevi ie se znatno povisiti sa izložcima gospodarske struke, za koju rok prijave iztiSe koncem kolovoza. Svaka ie županija prikazati rad i osebujnost naroda, te njegovo napredovanje na polju kulture i gospodarstva. Sjednice odobrila je zatim jednoglasno odredbe eksetivnoga odbora u pogledu proširenja izložbenoga prostora od 600 na 11000 četvornih metarah i glede gradnje izložbenih paviljonali za historičke spomenike i umjetnine, za proizvode industrije obrta gospodarstva, za šumarstvo i lovstvo i za točenje pida (Kušaone). Članovi zemaljskog zložbenog odbora razgledali su izložene osnove za ove izložbene sgrade, te se o liepom ukusnom vanjskom obliku njihovom, kao što o praktifnom razdieljenju prostora unutarnjega veoma pohvalno izrazili. — Prešav na raspravu ostalih na dnevnom redu stojećih predmetah primio je zemaljski izložbeni odbor jednoglasno predloge eksekutivnoga odbora, da se obzira vriednim izložiteljem osim bezplatne mjestovine dozvoli takođjer i bezplatni transport izložakah ; kao što što i bezplatna poraba ormarali, stolovah i stalakah. Predlog eksekntivnoga odbora, da se povodom zamolbe županijskih izložbenih odborah u Zagrebu, Gospiću i Ogulinu, produlji rok za prijave historičkih i obrtnih izložakah do konca lipnja prihvaćen je, na izraženu sa više stranah želju jednoglasno tom preinakom, da se produži do konca srpnja. Konačno predložio je zastupnik „Matice hrvatske", gosp. Ivan Kostrenčid, da se pročitana izvješća o radu eksekutivnoga odbora i županijskih izložbenih odborah, koja predstavljaju zanimivu sliku dosađanjega rada odborova publiciraju, jer ce se tim i izložbeni odbori i izložitelji na još interzivniji rad za što ljepši uspjeh izložbe ponukati. Pošto je time bio izcrpljen dnevni red, zaključi predsjednik sjednica. Sitnice. Kako se najbolje popunjuju praznine, koje su nastale u bukvicih kod naravnog pomladjivanja ? Obzirom na razmjerno maleni novčani prihod bukovih sastojina (porastlina) moralo bi se svagdje, gdje nam valja takove sastojine uzgajati, paziti na to, da se taj prihod povisi primjesom ostalih vriednijih vrsti drveća. Radi toga biti će popunenje praznina sadnjom bukve opravdano samo ondje, gdje se obzirom na dobro uspjevanje ostalih starih sastojina možemo nadati, da će i dotična sastojina u buduće dobro uspjevati moći takođjer i ondje, gdje bi nam možda u obće manjkali valjani bukvici. Primjesa ostalih vriednijih vrsti drva obavi se najlaglje popunjenjem nastalih praznina, a na sS,m izbor vrsti drva uplivaju oni razlozi, usljed kojih su nastale praznine kao i veličina iztih. Cesto su ti razlozi posljedice nepovoljnih stojbinskih ođnošaja, pa de se u tom slučaja birati one vrsti drveća, koje će i na toj stojbini uspjevati modi. U povoljnih ođnošajih neka se uzme smreka, a na vapnenom tlu jela; ariž neka se sadi samo pojedince, a bor samo onda, kad se uslied lošog tla nebi mogli odlučiti za drugu, vrieđniju vrst. Način izvedenja same ogoje ođvisi od dobe, u kojoj se sastojina nalazi. — Kod hrasta i ariža valja uzeti jake, barem jedan put presadjene biljke, a kod ariža i jele 4—6 god. odnosno 6 — 7 godišnje biljke, te napokon kod smreke tri ili četiri godine stare presadjene biljke. |