DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1895 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 300 — Upliv prozrake (progaljivanja) na prirast u debljinu kod jele. Iztraživanja, koja su u tom pogledu učinjena na 60 godišnjih jelah, dovela su do sljededih posljedaka: Prozrake djeluju povoljno kako na prirast u debljinu, tako i na onaj u visinu, dakle povećavaju akmu drvnu gromadu. Najbolje opaža se prirast u debljinu na doljnoj temeljnici drveta, od tuda prama gore pada, te se dade još u visini od 8—12 mtr, dokazati. Razmjer prirasta u debljinu, t. j . razmjer izmeđju srednjeg osamgodišnjeg prirasta prije prozrake jest od jednogodišnjeg prirasta posije prozrake vedi od jedinice, te postigne najvedu vriednost tekar posije 4— 5 godina, ostane tad njeko vrieme jednak, zatim se umanjuje, dok se opet posije 12 —1 5 godina ne približi jedinici. Razmjer prirasta u visinu, t. j . razmjer izmedju srednjeg četverogodišnjeg prirasta posije prozrake vrlo je nepravilan, a ako se iztražuje u dosta velikih periodah, onda je obično vedi, nego jedinica, čim je prirast u debljinu u početku bio jači, tim se dulje povedava, dočim pada, ako je u početku bio slabiji — osobito u gornjih djelovih stabla, dožim 86 u dolnjih djelovih jošte opaža. Prirast u debljinu varira sa udaljenošou, koja razstavlja oborena stabla od onih, koja smo netaknuta ostavili, te je tim veći, čim je ta udaljenost bila manja. Osim toga raste prirast u debljinu sa živahnošdu rastenja kako oborenih, tako i onih stabala, koje smo netaknuta ostavili. Ogromna jela. Na posjedu kneza Colloredo-Mannsfeld u Šumskom predjelu kod Neustadta a. d. Mettau bila je ne davno oborena ogromna jela. Promjer iste mjerio je u visini od 2 mtr. iznad tla 1´25 mtr. a obseg 3´92, srednji promjer 0 8 mtr., a duljina stabla (bez vrha) 42 mtr. Stablo je preko 300 godina staro. U lipnju godine 1888. bilo je stablo munjom tako ostedeno, da je usahlo. Kameno ulje (petrolej) kao sredstvo za natapanje drva. U sjevero-američkoj luci Caunđen sagradjena je nedavno jedna škuna (šiklja, Schooner), za koju su sve potrebite drvene gradljike natapali sa petrolejom, da se gradljike sačuvaju od propasti. Ovim natapalom namjerava se zapriečiti ne samo uplivanje vode i zraka na drvo, iz kojega je ova škuna sagradjena, nego se misli, da nede drvu škoditi niti šašanj (Bohrwurm), koji raztoči ono drvo, koje se rabi u mornarici. Moguće je, de de se ovakovim natapanjem mnogo polučiti glede sačuvanja gi-adljika, nu svakako je i pogibelj od požara veća, jer sa petrolejom natapano drvo odmah bukti, čim se zapali. Jarebice u Hrvatskoj. Jarebica je u Rusiji najobičnija i najviše razprostranjena šumska divljač, od koje vrve sve šume čak do najvišega sjevera. U nas spada jarebica žalibože medju biele vrane. U Rusiji ima po čitavu zimu smrznutih jarebica u dudanih mesara, te se dobije komad po 20 kopejka. Na stolu gurmanđa nemože biti tečnijcga jela do mlade jarebice, te se osim mladoga tretieba, ubita u rujnu, smatra najvećom delikatesom. No česa ima previše i prečesto, postane dosadno. Tako je u Rusiji sa jarebicami, kojima n. pr. u bolnicah hrane bolestnike skoro svaki dan. Kad u Rusiji oboliš i ležiš n. pr. u Marinskoj bolnici u Moskvi, branit deš se svaki dan jarebicami, crkvenim crnim vinom i juhami od kokoši tako, da već nemožeš jarebice ni vidjeti i moraš se pritužiti upravi bolnice moleći, da ti dadu za tvoj novac govedine i teletine, a jarebice neka dadu bolestnikom Rusom, koji su naučeni ovu divljač svaki dan imati na stolu. Profesor križevačkog gospodarsko šumarskog zavoda J. Partaš nastoji sad, da se u Hrvatskoj razmnože jarebice. Šume zagrebačke, gornje krajine, Zagorja i Slavonije pružaju jarebicam izvrstne prilike za razplod, zato se upozoruju pozvani na to čimbenici u Hrvatskoj, da naruče žive jarebice u Moskvi pod naslovom: „kais. russisch. Aeclimatisations- Gesellschaft". Nadati se je, da de to družtvo idi dragovoljno na ruku onim, koji bi u Hrvatskoj želilo razplodjivati ovu izvanredno koristnu divljač. Medenje četinjača. Ako je prijatno, vrude i nekišovito vrieme, onda pisti med iz četinjača t. j . četinjače se mede. Takav med je gust, a boja mu je vrlo mrka, te |