DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1895 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 321 — a da se visokoj kr. zem. vladi podnese predstavka glede uredjenja praktične obuke mladih šumara, odaosno njihove uporabe u prvih 2. godina praktičnog službovanja. Drugi predlog glede ustrojenja lugarnica usvojen je u cielosti. Gosp. Julijo Vraničar podnio je sliedeća dva predloga: 1. 1. Ustanova družtvenih pravila §. 3. slova a), da se javne skupštine i s njimi s kopčani poučni izleti i izvan Hrvatske i Slavonije obdržavati mogu, ima se tako tumačiti, da se van Hrvatske i Slavonije samo tada putuje, kad potreba domaćeg šumarstva iziskuje studij nekog posebnog predmeta šumarskog gospodarstva u stranim togledno naprednijim zemljama, kao na pr. studij pošumljenja krasa ili vezanja i kultiviranja pjeskulja i t. d. 2. U smislu §. 22. slova g) i h) družtvenih pravila neka upravlj. odbor šum. družtva za svaki sa javnom skupštinom skopčani poučni izlet — exkurziju — stručnog izvjestitelja pravodobno prije obdržavanja javne skupštine imenuje. Ovaj stručni izvjestite Ij, najbolje upravljajući šumarski činovnik šumar, gospodarstva, gdje exkurzija bude, imađe za javnu skupštinu pripraviti i tada čitati ili kakvu razpravu, odnoseću se na predmet exkurzije, ih jednostavni izvještaj vrhu izviđa ekskurzije, nakon kojega bi se daljnjom razpravom eventualno potrebiti zaključci stvoriti mogli. Naslov razprave ili potrebne razpravljati se imajuće točke iz izvještaja imaju se pravodobno, pred obdržavanjem javne skupštine, sa ostalim skupštinskim programom običajnim putem obnarodovati. 3. Glede svakogodišnjih, sa skupštinami poduzetih znanstvenih exkurzija, ima se sliediti taj program, da se najpre oni predjeh posjete, koji najnuždnije savjeta i rada skupštinskog potrebuju, a u obće, da tekom godina sve šume i šumska gospodarstva Hrvatske i Slavonije pregledana budu. II. Predlog predstavke na visoku kr. zemaljsku vladu u predmetu koza n kraških predjelih: Iz izvještaja ,kr. podžupana ličko-krbavske županije o njenom poslovanju i područnih joj kr. kot. oblastih godine 1894." sliedi, da imade temeljem oblastnih dozvola 1165 kom. koza radi siromaštva u primorju gospićkog kotara i 40 kom. koza u otočkom kotaru, koje zadnje vlastnik samo na svom privatnom zemljištu drži. Pošto je poznato, da se prvi broj od 1165 kom. koza god. 1894., u koliko se emirati moglo, za 50% prekoračio, i takvo se prekoračenje svake godine ponavlja, te dotični se prestupitelji sa novčanimi globami kazne, koje globe ili jesu u većini slučajeva neutjerive ili se naknadno opet oproste, i pošto dozvola držanja koza na privatnom zemljištu zlo djeluje na ostalo žiteljstvo, kojim se takova dozvola iz raznih razloga nepođjeljuje, predlaže se, obzirom na mogućnost širenja krasa u cieloj gor. Hrvatskoj, od rieke Kupe na jug, i za uspjeh i napredovanje kulturnih radnja u već okrašenih predjelih, shedeće: |