DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1895 str. 18 <-- 18 --> PDF |
— 322 — 1. Visoko vladine naredbe, odjela za unutarnje poslove, od 18. travnja 1888. br. 26662. ustanova to6ke 2. slova a), da se držanje koza zabranjuje svakom zemljoposjedniku i osobam, koje neposjeduju vlastita zemljišta, izuzam slučaja, kad koze na svom zemljištu vlastnik držati želi odnosno kad koze radi siromaštva potrebuje, u kojih obojih slučajevib je posebna oblastna dozvola (kr. kot. oblasti) nuždna, je tamo preinačiti, da se držanje koza u kraškoj gornjoj Hrvatskoj svima zabranjuje, osim onim žiteljem u primorju gospićkog kotara, kojim je po točno izvidjenom i konstatiranom siromaštvu držanje koza za obstanak njihov bezuvjetn o nuždno. 2. Za sada, u primorju gospićkog kotara obično dozvoljivanih pet kom. koza na obitelj ili kuću, valja prema eventualno manje brojnoj obitelji stezati a onda i izpitati, nebi li manji broj koza dovoljan bio, saslušav u tom predmetu kr. nadzorničtvo za pošumljenje primorskog krasa u Senju i gospodarski ured otočke imovne obćine u Otočcu. 3. Nad oblastnom dozvolom pronadjeni prekobrojni komad koza prigodom propisanog svakogodišnjeg oblastnog brojenja koza, valja najkraćim putem uništiti t. j . odmah na mjestu ubiti. 4. Pošto mora biti intencija, da i napred sada dozvoljenih koza sve manje bude do konačnog posvemašnjeg uništenja istih, jer radnja kr. nađzorničtva za pošumljenje primorskog krasa ima sa pospješenjem i sve veće dimenzije obuzimati, čime se pašnjačke površine stežu, nuždno jest otvoriti ondašjem žiteljstvu druga privredna vrela, kao, uvedenjem racionalnog voćarstva, vinogradarstva, ribarstva, podieljivanjem stipendija za polaz strukovnih i obrtnih škola (klesarstvo i zidarija), protežiranjem u podieljivanju mjesta u zemaljskim uredima, a navlastito poduzimanjem javnih gradjevina (cestogradnja) i onda, da se tamošnje šumske branjevine i nadalje bar u nekoj nuždnoj mjeri suhozidi ogradjuju, a obje radnje, da se u vlastitoj režiji zemlje i države izvadjaju, za da žiteljstvo do čim većih zaslužba dodje. Glede predloga pod točkom I. zaključuje skupština, da se preko njega predje na dnevni red, pošto se i onako sve ono čini, što gosp. predlagatelj predlaže, dočim bje glede predloga pod točkom II. zaključeno, da se družtvena uprava obrati predstavkom na vis. kr. zemalj. vladu, za točnije vršenje naredbe od 18. travnja 1888. br. 26.662 po političkih oblastih. Gosp. ilfijo Radoiević podnio je sliedeći predlog: Hrvatski šumari znadu bezđvojbeno najbolje prosuditi, što im za razvoj šumarstva u domovini manjka, pa zato, kako je poznato, već su i po drugi put, u svojih gl. skupštinah stvorili zaključak, umoliti na kompetentnom mjestu, da se križevačko šum. učilište u akademiju pretvori. Od te dobe minulo je dosta vremena, a i križevački zavod reformiran je djelomice na bolje, ali nije time davno polučeno ono, što je hrvatski šumar postići želio i što interes materijalnog napredka u domovini našoj zahtjeva, zato me eto predlogom, da se stvori zaključak, kojim seizmedju šumar, družtva izabrati ima 5 lica, da osobno podnesu |