DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1895 str. 3     <-- 3 -->        PDF

mMf)^m^


Br. 8. i 9. u ZAGREBU, 1. rujna 189B. God. XIX.


Uvrstbina oglasa: za 1 stranicu 8 for.; za V2 stranice 4 for.; za ´A stranice 2 for.
70 novo.; za ´A stranice 2 for. — Za višekratno uvrštenje primjerena popustbina.


Izvješće 0 redovitoj glavnoj skupštini hrv.-slav. šumarskoga
družtva po broju XIX., obdržavanoj u Slatini dne 10. do 13. kolovoza
1895.


Po programu, koji je bio ustanovljen za Ijetošnju redovitu glavnu skupštinu
hrv.-slav. šumarskoga družtva, obdržavala se je rečena skupština u Slatini
dne 10. do 13. kolovoza t. g., ter je s njom spojen poučni izlet u šume
prejasnoga kneza Schaumburg-Lippe-a, vlastelina virovitičkog.


Već dne 9. kolovoza počeli su se u Slatini sakupljati skupštinari. Toga
dana prispjeo je u Slatinu i družtveni predsjednik velem. gospod. odsječni savjetnik
Ferdo Zikmundovsky sa njekolicinom družtvenih odbornika, te je dočekan
i pozdravljen na kolodvoru po p. n. kr. kot. predstojniku slatinskora
Stjepanu Kenfelju, šumarskom nadzorniku kneza Schaumburg-Lippe-a i mjestnom
poslovodji Vilimu Miilleru i po kot. šumaru Ivanu Antošu.


Dne 10. kolovoza prispješe u Slatinu i ostali učestnici glavne skupštine.
Bilo ih je sa svih krajeva naše liepe domovine, a dodjoše što na kolih, što željeznicom.
One, koji dodjoše željeznicom, dočekaše i pozdraviše gore spomenuta
gospoda na kolodvoru zajedno sa jur prispjelim! skupštinari; a gg. obćinski
načelnik Ivan Schroppfler, ravnajući mjestni učitelj Roman Prestini i šumar Ivan
Antoš, kao članovi mjestnog odbora za doček skupštinara, pobrinuše se, da
što udobnije ukonačeni budu.


Već 9. kolovoza zaodjela se je sva Slatina u svečano ruho, a na javnih i
privatnih sgrada vijahu se narodni barjaci. Na 10. kolovoza u večer diglo se
na noge malo i veliko. Gradjanstvo slatinsko priredilo je te večeri u počast
svojim gostovom sjajnu bakljadu. Bakljonoše krenuše praćeni silesijom ljudstva
uz svirku virovitičke vatrogasne glazbe do stana družtvenog predsjednika gosp.
odsječ. savj. Ferde Zikmundovskoga, koji je bio odsjeo kod knez. nadšumara
g. Andrije Schradera. Obćinski načelnik oslovi dvužtvenog predsjednika,
oko koga se je sakupio upravljajući odbor i svi nadošli skupštinari, zatim kr. kotarski
predstojnik Stj. Kenfelj, ravnatelj kneževskih dobara g. Adolf Hanseman,
knez. šum. nadzornik V. Miiller i više drugih kneževskih šumarskih činovnika,




ŠUMARSKI LIST 8-9/1895 str. 4     <-- 4 -->        PDF

— 308 kratkim
slovom, davši izraza radosti pučanstva slatinskog, što može članove
hrv.-slav. šumar, družtva u svojoj sredini pozdraviti i ugostiti. Gosp. predsjednik
zahvali se sgodnim riečima na upravo sjajnom dočeku, koga je slatinsko gradjanstvo
družtvu priredilo i na ovoj družtvu izkazanoj počasti, veseleć se podjedno
liepom razvitku mjesta Slatine, u kojoj je i on za mladjih dana mnogu
ugodnu sproveo. Nakon što je glasba još njekoliko narodnih komada odsvirala,
krenu ciela povorka natrag uz veselu svirku glazbe. Po dovršenoj bakljadi i
serenadi sakupiše se gg. skupštinari u gostioni k „Bielom Vuku* u naročito u
tu svrhu priredjenoj sjenici na prijateljski domjenak uz dobru kapljicu vina,
koji je potrajao do u kasnu noć. Kazumjeva se, da nije manjkalo zdravica i
prigodnih pošalica, a imenito biti će to poznato svakomu, komu su ovakovi
sastanci i vesela ćud naših šumara poznati.


Dne 10. kolovoza u 7 sati u jutro sakupiše se gg. skupštinari na šetalištu
slatinskom, gdje su već u pripremi čekala kola za poučni izlet, koji je imao
biti toga dana po ustanovljenom programu u šume prejasnoga kneza Schaumburg-
Lippe-a.


Točno u 7 sati krenuše skupštinari pod vodstvom knežev, šum. nadzornika


g. V. Miillera ponajprije u srez Rakitovac, da razgledaju pretvorbu bukvikž,
u mješovite bukove i hrastove porastline. Vlastelinska šumska uprava postupala
je pri tom poslu tako, da je stari bukvik progalila god. 189213., a zatim zasijala
pod lopatu po jutru 1 hektolitar žira.
Pošto je sjetva uspjela bila, nastavljena je god. 1893/4. progala bukvika,
a nakon 5 godina riešiti će se hrastov podmladak posve zastora starih bukava.
Trošak za sakupljanje, privoz i sjetvu sjemena stojao je po jutru 8 for. oeVg
novč., od ćesa odpada na samu sjetvu 1 for. 80 novč.


Tim načinom zasijano je do sada u kneževskih šnmah 13.110 jutara sa
troškom od 47.732 for. 43^/2 novč. Iz te sječe uputili su se izletnici na kolih
liepo uredjeuimi šumskimi putevi u mlade porastline u istom srezu.


Ti mladici uzgojeni su god. 1877/8. sjetvom žira pod lopatu izpod starih
god. 1874. i 1875. vatrom postradalih bukava.


Radi sporog više godina trajućeg vadjenja starih bukava zaostali su njeki
dielovi kasniie zastora riešenog mladika u uzrastu. Sve mlade porastline jesu
prema potrebi jedan ili dva puta očišćene od topolovine ih vrbovine, a osim
toga su više u brdu ležeći dielovi sjekom u glavu progaljeni. Taj sjek izvadja
se posebnim orudjem — na držku nasadjenim jakim nožem — tako, da se stabalcu
samo vršika odsječe.


Svrha mu je pako ta, da u jur nastupivšoj utakmici mladih stabala ojačaju
ona stabalca, koja imadu pnslje tvoriti glavnu sastojinu. Tim pako, što se stabalca
ne posjeku pri korenu, nego samo prevrše, razviju ona ipak njeku, makar
i malenu krošnju, kojom preostala stabalca štite, da ih kitina povaljati ne može,
a osim toga zasjenjuju tlo, te mu snagu čuvaju. Kada se tako progaljeni
mladik ponovno sklopi, dovršila su i ona svoju zadaću, te će se prigodom




ŠUMARSKI LIST 8-9/1895 str. 5     <-- 5 -->        PDF

— 309 prvog
proredjivanja izvaditi, u koliko jur naravnim čišćenjem porastline uginula
nijesu.
Trošak za čišćenje i progalu mladih porastlinah iznosi po jutro 3 for.
23 novč.


Zanimivo je bilo tu pogledati, kako je priroda promjenila pravac uzgoju
šume, koji joj je opredieljen po šumaru. Do godine 1890. naime bili su ti hrastovi
mladici dobrano izmješani bukvom i grabom. Te godine došao je
gubar i obrstio bukvu i grab tako, da ih je hrast uslied svoga brzoga uzrasta
nadvisio i posve uništio, ter danas vidimo gotovo čist hrastov mladik.


Liepi 10 met. široki putevi, koji se timi mladici povlače, služe za komunikaciju
i kao vatrobrani, a diele takodjer i pojedina okružja jedno od
drugog. Oveća okružja pako razdieljena su u odjele posebnimi 6 mt. širokimi
sekundaraimi i 4 met. širokimi terciarnimi prosjeci.


Spuštajuć se nizbrdice stigosmo do vrela zdrave i pitke vode. Ovdje se
se malko odmorismo, te založiv zalogaj kruha i izkapiv čašicu dobre šljivovice
krenusmo dalje putem prema Miklošu.


Pred Miklošem okrenusmo lievo s ceste u srez Hercegovac, a prevezav
se tim, stigosmo preko srezova Anjaka i Rakatovca u srez Gjurnilug. Ova tri
potonja sreza bijahu prije stare hrastove porastline, ali su stari hrastovi god.
1866—1870. odnosno 1874. i 1875. povadjeni i prodani, dočim su druge vrsti
drveća, koje su im primješane bile, kao bukva, grab, briest, divlje voće i t. d.
u sječinah preostale.


Sadanji hrastov mladik u tih srezovih jest stranom naravski podmlađak
a stranom potječe od ručne sjetve.


Da se održi hrastov podmlađak morala su se nadstojna stara stabla oboriti
i pustiti na mjestu ležati ili podbieliti da usahnu, jer se unovčiti mogla nijesu.
Posljedica tomu bila je ta, da je mjestimice hrastov podmlađak slabo uspjeti
mogao, te su ga brzorastuće mehke vrsti drveća nadvisile i ugušile. U srezovih
nalazeće se pojedine za poljsko gospodarenje rabljene čestice pošumljene su god.
1872—1874. sjetvom žira u redove medju usjevom.


Prije proredjivanja, koje se sada u tih mladih porastlina provadja,
moraju se gotovo neprestano van vaditi mehke vrsti drva, a podbieljeni grabovi
obarati, da se hrastov podmlađak zaštiti i uzrast mu posješi.


Proredjivanja u spomenutih srezovih izvadjali su do sada žitelji obližnjih
sela pod nadzorom šumskog osoblja, a u ime odštete za njihov trud dobivali
su žitelji badava pri tom oboreno drvo. Stabla, koja se oboriti imaju, budu
prije po šumskom osoblju obilježena.


Gosp. knez. šum nadzornik W. Miiller protumačio je gg. skupštinarom
zorno način proredjivanja, a osim toga sastavio je on u svrhu vršenja kontrole
nad šumskim osobljem prigodom provedbe proredjivanja posebnu skrižaljku
koju na drugoj strani donosimo.




ŠUMARSKI LIST 8-9/1895 str. 6     <-- 6 -->        PDF

— 310 —
Razmak i sbroj stabala za sklop hrastika.


Proračunano za srednje visine i za omjere vršaka pripadajuće tim visinam po obličku:


razmaka broj = log g -\-log contag 60´^
stabala sbroj po ha. =. log 10000 -2 {log g + contag 60°)


Sbroj stabala po hektaru prania ()vđje aavedenom


S´3.2= =*


stabalnom razmaku


S » c J .^ a & 1 c


.^ F^ ´FH


»H O fl "^


k 0
2 3^


Ci
a


o


rQ
t>i


e""" ° >´-´´5"S 3


f^ ,L3 p [SI C3 četro-
četro-
četro-
o
r

aa
tvorkut-
D-l-A tvorkut-
D+A tvorkut-
D+A


c3


a
nog nog 2 nog nog 2 nog nog


´OJ
0´25 0 3331 0´5 a 1 6 1 e 1 ^


<


a 6 1 c Metara Spoja Spoja Spoja


30-75 1 1´5 0-433 0-538 0-866 53333,61583 57458 34444 39777 37110 13333 15396 14365
41-00 1-38 2 0-577:0-769:i-154 30000;34641´32320 16883 19491 18187 7500 8660 8080
5125 1-66 2-5 0-721 0-9611-443 19200 2217020685 10808 12481 11644 4800 , 5543 5172
6 1-5 2 3 0-8661-1541-732 13330115392 14361 7501 8662 8081 3257 3848 3553
71´75 2-33,3-5 1-010 l-346!2´020 981811337 10577 5511 6364 5937 2448 2834 2641
8 2 2-66 4 1-154,1-539 2-309 7500: 8660 8080 4220 4873 4546 1875 2165 2020
92-25 3 4-5 I-299:1-732,2 598 5926 6842 6384 3333 3849 3591 1481 i 1710 1596
10 2-5 3-33 5 1-443 1-924´2-886 4800: 5542 5171 2700 3117 2908 1200 1.385 1293
11 2-75 3-66 5-5 1 5872.116;3-175 39671 4580 4273 2232 2577 2404 991 1145 1068
12 3 4 6 1-732 2-309 3-464 3333´ 3848 3590 1870 2160 2015 833 962 898
13 3-25 4-33 6.5 1-8762-501 3-762 2840, 3279 3059 1597 1845 1721 709 819 764
14 3-5 4-66 7 2-020´2-693´4 041 2448 2826 2637 1377 1591 1484 612 706 659
15 3-75 5 7-5 2-165 2-886 4-330 2133, 2463 2298 1227 1385 1306 633 616 575
16 4 5-33 8 2.309 3-079´4-618 1876´ 2165 2020 1054 1218 1136 468 541 505
17 4´25 5-66 8-5 2-453 3-27114-907 1660| 1916 1788 934 1079 1006 415 479 437
18 4-5 6 9 2 598 3-463 5-196 14811 1710 1595 833 962 897 370 427 399
19 4-75 6-33 9-5 2-742 3-656 5-484 1329, 1534 1431 748 86.^ 805 332 383 358
20 6 666 10 2-886´3-848´5 773 120Ol 1385 1292 675 781 728 300 346 323
21 5-26 7 105 3-04l´4-04i:6-062 1088´ 1256 1172 612 707 659 274 314 294
22 5-5 7-33 U 3-175 4-233:6-351 991 1144 1067 557 644 600 247 286 267
23 5-75 7.66 11-5 3-319 4-426 6-639 907 1047 977 510 589 549 232 262 247
24 6 8 12 3-464 4-618 6 928 833 961 897 468 541 504 208 240 224
25 6´25 8-33 12-5 3-608!4´811 7-216 768 884 826 432 498 465 192 221 207
26 6-5 8-66 13 3´762 6-003 7´506 709 818 763 399 461 430 177 204 196
27 6-75 9 13-5 3-897|5-196 7-794 658 759 708 370 427 398 164 190 177
28 7 9-33 14 4-0415-388 8-083 612 706 659 344 397 370 153 176 165
29 7-25 9-66 14-5 4-185i6 5808-371 570 658 614 321 370 345 142 164 153
30 7-5 10 15 4-330 5-773 8-660 533 615 574 300 346 323 133 154 144


1 1


Opazka.


\. g = visina vrha (odnosno krošnje).
60° = srednji upadni kut sunčanog traka za vrieme vegetacije.


2.
Brojke razmaka i brojevi stabala po jutru služe kao ravnalo kod proredbe sklopljenih hrastika
predlažud, da je za porastline u dobi kolosjeka visin a vrh a potrebita od najmanje
0-25; u sređnoj dobi od najmanje 0 33. , .; u dobi skoro postignuta rasta u visinu od
0.33.,.; a u dobi starosti stabala, kad je podpuno postignut rast u visinu najmanje od 0-5 i više
od porasti, visine.


ŠUMARSKI LIST 8-9/1895 str. 7     <-- 7 -->        PDF

— snova
skrižaljka tako je jasna, da bi o njoj suvišno bilo potanje razlagati,
a želja je g. Miillera, da ju gg. sudrugovi prigodom vlastitih proredjivanja
izpitati izvole, ter da svoje mnienje o tom svojedobno javnosti predadu.


Ovi srezovi razdieljeni su liepimi prosjeci, od kojih su glavni 10 mt.,
sekundarni 6 mt., a terciarni 3 mt. široki, u okružja i odjelke tako, da površina
najmanje gospodarstvene cjeline iznaša 6 ha.


Posjedav opet u kola stigoše skupštinari oko 1172 sati u mjesto Dobrović,
gdje je bila kneževska uprava u stanu šumara Grogera priredila obilan doručak.


Nakon odmora od 2 sata krenuše skupštinari odatle u Eažljevo-Viljevo,
da razgledaju pilanu družtva Societe d´importation de chene.


Uz put pregledaše skupštinari ručnim načinom pod lopatu posadjeni i
uzgojeni hrastov podmladak, koji se baš sada čisti od dušećega mehkog drveća.
Oko 3 sata posije podne stigoše skupštinari do pilane, koju razgledaše. Pilana
je sagradjena god. 1886. u svrhu izradbe hrastovih stabala iz srezova Viljevo,
Kažljevo, Rit i Thiergarten, ali će za nekoliko nedjelja svoj posao obustaviti,
pošto su šume jur izsječene.


Spomenuto družtvo iznenadi nas obilnim objedom, a ravnatelj toga družtva


g. Jeremija Kienz dočeka i pogosti skupštinare pravom hrvatskom gostoljubivosti.
Uz živahan razgovor i uz veselu pjesmu zabaviše se skupštinati pod
vještim stolaravnateljem g. šumarnikom M. Radoševićem dok se je mračak
hvatati počeo.


Oprostiv se sa Ijubeznim domaćinom, koji je skupštinare tija u Slatinu
odpratio, posjedaše naši izletnici u željeznička kola uzkotračne šumske željeznice,
koja vodi od pilane u Slatinu, te krenuše oko ´jzS sati u Slatinu na noćište.


Ne možemo propustiti ovu priliku, a da barem u krupnih crtah nespomenemo
koju 0 ovom pretežito šumskom vlastelinstvu prejas. kneza Schaumburg-
Lippe-a.


Vlastelinstvo virovitičko zaprema površinu od . . 75.944 jutra.


Od toga odpada na šume
46.170 „


i to na šumski kotar Viroviticu
13.362 ,


„ Slatinu 17.746 „
„ Mikloš 15.062 „
Ukupno . . 46.170 jutra.


Od ove površine zapremaju hrastici 21.598 jutara, bukvici 22.696 jutara,
dočim je 496 jutara neplodno tlo, a 1380 jutara opredieljeno je za šumske
nuzužitke.


U hrastovih šumah zastupani
su dobni razredi, kako sUedi:
od 1— 20 god. . 12.960 jutra.


„ 20— 40 „ . 6.047 „
„ 40— 60 „ . 06 „
61— 8080—100


.
.
155
821 „)!
100 i više „ . 1.559


n


Ukupno . 21.598 jutra.




ŠUMARSKI LIST 8-9/1895 str. 8     <-- 8 -->        PDF

— 312 —


I. Izmjera i uredjenje šuma.
Sve će se šume ponajprije ponovno izmjeriti, razdieliti i gospodarstveno


urediti.


Do 1. srpnja 1894. ponovno je izmjereno, omedjašeno i uredjeno 18.160
jutara; izmjereno, omedjašeno i u mape urisano 1807 jut.; a izmjereno i omedjašeno,
ali još u mape neurisano 5.780 jutara.


II. Melioracije.
Do 1. srpnja 1894. izgradjeno je 11.193 met. nove zidane ceste sa troškom
od 40.897 for. 69 nove. Nadalje izvedeno je 255.867 tek. met. 10 m. širokih
glavnih prosjeka, 157.927 tek. met. sekundarnih 6 m. širokih prosjeka, 27.336 tek.
met. terciarnih 3 m. širokih prosjeka i konačno 145.172 tek. met. 10 m. širokih
šumskih i prometnih puteva sa postraničnim grabama sa troškom od
ukupno 73.073 for. 83 nove. Osim toga doprinielo je vlastelinstvo za gradnju
zidane ceste od Medinaca do Čadjavice 20.000 for.


Za kopanje od 21.758 tek. met. kanala i odvodnih jaraka i regulaciju


8.705 tek. met. potočnog korita izdano je 16.937 for. 29 novč. Za čišćenje korita
potoka Vojlovice i Voćinske potrošeno je 18.837 for. 92 novč.
Za novogradnju 8 lugarskih stanova, te za kupnju jednog lugarskog stana
i pregrađuju jednog lugarskog stana izdano 36546 for. 16 novč.


III. Ogoje 1 ogojni troškovi.
a) Za sjetvu od 13.110 hkl. žira na isto toliko jutara površine izdano je


46.732 for. 43´/a novč., što čini po 1 hkl. uključivo sabiranje, manipulaciju,
privoz i sjetvu žira 3 for. 56^2 nč. Od toga odpada na samu sjetvu pod lopatu
1 for. 80 novč.
b) Presadjivanj e od 258.983 komada 2—3 starih hrastovih biljaka,


184.381 kom. inih listača i 801.557 četinjača stoji 7830 for. 23 novč. Četinjave
šume u šumskom kotaru slatinskom i mikloškom jesu gubarom gotovo
posve uništene.
Za uzgoj biljaka u šumskih vrtovih izdano je 7338 for. 97 novč., a uzgo^
jene biljke bile su popriečno vrlo dobre. ^
c) Njegovanje šuma. Za čišćenje, progalu i prevršivanje, koje je izvedeno
u mladih hrastovih porastlinah na površini od 19.006 jutara, izdano je


61.274 for.
30 novč., dakle po jutru 3 for. 23 nč.
Za postavljanje straža u svrhu čuvanja šuma proti požaru za opasnih
mjesecih izdano je počam od god. 1881/2. 4843 for. 46 novč.
Uspjeh ovih sredstava opreznosti bio je vrlo povoljan. Za čišćenje prosjeka
i medja izdano je 7522 for., a za uzdržavanje medjašnih znakova i graba
115 for. Za čišćenje kanala i odvodnih graba izdano je 1784 for. Konačno zahtjevalo
je uzdržavanje zidane ceste i šumskih puteva uključivo i uzdržavanja
jednog cestara počam od god. 1872/3. trošak od 35.051 for.




ŠUMARSKI LIST 8-9/1895 str. 9     <-- 9 -->        PDF

— 313 —


Sutra dan t. j . 12. kolovoza t. g. obdržavana je u 9 sati prije podne
glavna skupština hrv.-slav. šum. đružtva u prostorijah pučke škole u Slatini,
koja je jedva obuhvatiti mogla sabrane skupštinare. — U skupštini bijahu
prisutni i izaslanik slavne kr. kot. oblasti u Slatini p. n. g. kr. kot. predstojnik
Stjepan Kenfelj, koji je podjedno bio i zastupnik slavonskoga gospodarskoga
družtva u Osieku, zastupnik vlastelinske uprave prejasnoga kneza Schaumburg-
Lippea p. n. g. šumarski nadzornik V. Miiller i zastupnik kr. šumarskog
ravnateljstva u Zagrebu p. n. kr. držav. nadšumar A. Ružićka.


Glavnoj skupštini predsjedao je predsjednik družtva velemožni gosp. kr.
odsječni savjetnik zem. vlade Ferdo Zikmundovsky, otvoriv skupštinu slij edećim
govorom:


Slavna skupštino, veleštovana gospodo !


Ugodna mi je čast, da mogu danas evo u pitomoj Slavoniji otvoriti


XIX. glavnu skupštinu našega družtva i tom sgodom pozdraviti toli mnogobrojno
sakupljenu gospodu članove, kojima od srca dovikujem „dobro došli".
Čast mi je nadalje predstaviti Vam i dobrodošlicom pozdraviti izaslanika
slavne polit, oblasti, pogl. gosp. kralj. kot. predstojnika Kenfelja; zatim zastupnika
i izaslanika vlastelinske uprave prejasnoga kneza Schaumburg-Lippea,
gosp. šum. nadzornika V. Miillera; izaslanika i zastupnika kr. šum. ravnateljstva
u Zagrebu, gosp. kralj, držav. nadšumara Ružičku i ostalu gospodu
gostove.


Otvaraj uć ovu glavnu skupštinu, konštatovati mi je u prvom redu liep
napredak, koga je naše družtvo od posljednje glavne skupštine u svakom
pogledu polučilo, a naročito u pogledu financijalnom tako, da držim, da je
došlo doba, da se i sa pitanjem o gradnji našeg šumarskog doma ozbiljno baviti
možemo.


Ovo pitanje stoji u tiesnom savezu sa ustrojenjem šumarskoga muzeja u
Zagrebu, koji se kani urediti u šum. paviljonu, koga bi prema višjim intencijama
imalo naše družtvo sa svimi sbirkami u tu svrhu po svršetku tisućgodišnje
semaljske izložbe kraljevine Ugarske u Budimpešti dobiti na dar.


Gospoda članovi imati će prilike tečajem ove sjednice tim pitanjem baviti
se i svoju odlučnu reći.
Time otvaram XIX. glavnu skupštinu hrv.-slav. šum. družtva i prelazim
na dnevni red.
Podjedno čast mi je predložiti slav. skupštini gosp. kot. šumara Vidalea
za perovodju zapisnika današnje sjednice.


Govor predsjednika bje po skupštinarih sa oduševljenim, „živio predsjednik"
popraćen. — Po predlogu predsjednika družtva bje jednoglasno izabran perovodjom
skupštine g. Jaromir Viđale.


Zatim je zamjenik družtvenog tajnika Andrija Borošić na poziv predsjednika
izviestio glavnu skupštinu o djelovanju upravljaj uć e g a odbora hr.-slav
šumarskog družtva tečajem ove godine, koje izvješće glasi doslovce ovako:




ŠUMARSKI LIST 8-9/1895 str. 10     <-- 10 -->        PDF

— 314 -
Slavna skupštino!


Po događanjem običaju čast mi je u slieđećem na ime upravljajućega


odbora hrvatsko-slav. šumarskoga družtva izviestiti slavnu skupštinu o djelovanju


odborovu od posljednje dne 24. rujna g. 1894. u Zagrebu obdržavane glavne


družtvene skupštine, pak ovamo sve do danas.


Upravljajući odbor obdržavao je u to vrieme tri sjednice, i to na 8. pro


sinca 1894., 24. ožujka i 10. kolovoza tekuće godine.


Prije, nego što ću se dodirnuti u glavnih tockah rada njegova, istaknuti


mi je promjenu, nastalu u osobi družtvenoga tajnika i urednika „Šumarskog


lista".


Usljed toga na ime, što se je bivši zamjenik odbornika i urednik ,.Šumar.
lista" g. Vilim Dojković na jednoj i drugoj časti zahvalio, preuzeo je počam
od 1. studenoga god. 1894. uredničtvo družtvenoga glasila družtveni tajnik


g. Vatroslav Rački, dočim je vodjenje i obavljanje tajničkih posala povjereno odborniku
gosp. Andriji Borošiću.
Neupuštajuć se u nabrajanje svekolikog rada upravljajućega odbora
spomenuti ću samo njekoje najvažnije predmete, koji bjehu predmetom razpravah
u odborskih sjednicah.


Tu mije najprije navesti zaključak, stvorenu sjednici od 8. prosinca g. 1894.,
kojim je upravljajući odbor zaključio bio latiti se počam od 1. siečnja 1895.
izdavanja „Lugarskog vijestnika" kao priloga „Šumarskomu listu" prema
programu izradjenom u tu svrhu po uredniku „Šumarskoga lista" g. Vatroslavu
Račkom. Lativši se toga posla, nastoji upravljajući odbor da udovolji pravednom
zahtjevu i davnoj želji drnžtvenih članova II. razreda, a i sđruge
strane poradi o tom, da do to doba, dok za lugare posebne škole ustrojene
ne budu, pobudi u lugarskom osoblju volju za stručnim štivom, ter mu ujedno
u „Lugarskom viestniku" pruži potrebitu pouku u svih pređmetih, zasjecajućih
u lugarsku službu, a time posredno i niveau stručne naobrazbe lugarskog osoblja
podigne.


Povodom predstavke, podnesene visokoj kr. zem. vladi prema zaključku
prošlogodišnje glavne skupštine za povišenje novčane pripomoći hrv.-slav.
šumarskom družtvu iz zemaljskih sredstava, pružila je visoka kr. zem. vlada
našem družtvu ove godine izdašniju novčanu podporu u iznosu od 600 for. na
prama 400 for. u prošlih godina, ter je visokim odpisom od 24. veljače t. g.
broj 49571. ex 1894. podjedno obaviestila družtveno predsjedničtvo, dal će
družtvo i u buduće tu podporu iz zemaljskih sredstvah uživati. Osim toga
dopitala je visoka kr. zem. vlada svojim odpisom od 19. ožujka t. g. br. 12575.
družtvenoj upravi novčanu podporu u iznosu od 200 fr. za izdavanje „Lugarskog
viestnika".


Budi joj stoga na toj očinskoj skrbi izražena na ovom mjestu najsmjernija
zahvalnost u ime našega družtva, a hvala i svoj onoj gospodi, na čelu jim našem
družtvenom predsjedniku, koja su svoj trud oko toga, a u probit našega družtva
uložila.




ŠUMARSKI LIST 8-9/1895 str. 11     <-- 11 -->        PDF

- 315 —
Usljed odpisa Njegove Preuzvišenosti g. Bana od 3/12. 1894. br. 1144.,
kojim je bilo pozvano i naše družtvo, da izabere jednog člana, koji će hrv.slav.
šumarsko družtvo zastupati u zemaljskom izložbenom odboru za sudjelovanje
kraljevina Hrvatske i Slavonije na tisuć-godišnjoj zemaljskoj izložbi kraljevine
Ugarske, koja će se god. 1896. obdržavati u Budimpešti, izabrao je upravljajući
odbor zastupnikom družtva u spomenuti odbor družtvenoga predsjednika


p. n. g. Ferdu Zikmundovskoga, a njegovim zamjenikom I. družtvenoga podpredsjednika
p. n. g. Miju Vrbanića.
Što se pako samog sudjelovanja našega družtva na toj izložbi tiće, zaključio
je upravljajući odbor, da družtvo kao takovo na izložbi ne sudjeluje
radi pomanjkanja izložaka, koje bi izložiti moglo, nego se gg. družtveni članovi,
a imenito oni, koji su podjedno i članovi dotičnih izložbenih odbora
ovim mole, neka sborom i tvorom nastoje o tom, da naše domaće šumarstvo na
tisuć-godišnjoj izložbi što dostojnije zastupano bude.


A u njihovu radu i nastojanju neka im bude moralnim poticalom i ta
okolnost, da tim i u neposrednu korist družtva rade, jer se nastoji o tom, da po
dovršenoj izložbi šumarski paviljon zajedno sa izložci predje u vlastničtvo na


šega šumarskoga družtva i da se u njem zasnuje šumarski muzej, koji bi bio
svojimi bogatimi sbirkami od neprocienjive važnosti za unapređjenje našega
šumarstva.


Kako prijašnjih, tako i ove godine podieljena je novčana podpora nekim
udovam i sirotam preminulih družtvenih članova i to: Milki Giirtler od 20 for.,
Mariji Furlan od 50 for., Milici Petrović od 30 for., i sirotam Pavli i Sofiji
Kadić od 50 for. Ove pođpore podieljene su dielom iz prihoda pripomoćne
zaklade, a dielom iz redovitih družtvenih prihoda.


Povodom toga, što je kr. šumsko ravnateljstvo u Zagrebu po dobivenoj
ovlasti od kr. ugarskog ministarstva za poljodjelstvo u Budimpešti pristupilo
u naše družtvo kao član utemeljitelj sa svotom 200 foc, zaključio je upravljajući
odbor na predlog družtvenoga predsjednika, nadajući se naknadnom
odobrenju slavne skupštine, da hrvatsko-slavonsko šumarsko družtvo pristupi
ugarskom šumarskom družtvu kao član utemeljitelj sa istom svotom.


Prigodom proslave 25. godišnjeg jubileja našeg dičnog skladatelja i dirigenta
Ivana pl. Zajca bilo je na svečanom tom prilikom dne 1. ožujka t. g.
upriličenom banketu zastupano medju ostalim mnogim družtvima i naše hrv.slav.
šumarsko družtvo po I. podpredsjedniku g. Miji Vrbaniću i odborniku
Andriji Borošiću.


Napokon mi je spomenuti, da je upravljajući odbor u svojoj dne 24.
ožujka t. g. obdržavanoj sjednici u načelu zaključio, da se obzirom na to,
što družtvene zakladne glavnice zajedno sa raznimi zapisci, premašaju svotu
od 20.000 for., počme ozbiljno nastojati o tom, da se što prij e pristupi k gradnj
šumarskog doma i tako oživotvori misao, potaknuta po družtvenom članu g.
šumarniku Maksi Prokiću na glavnoj družtvenoj skupštini, obdržavanoj god.
1889. u gradu Osieku. A pošto taj predmet sačinjava posebnu točku dnevnog




ŠUMARSKI LIST 8-9/1895 str. 12     <-- 12 -->        PDF

— 316 —


reda ove glavne skupštine, stojati će do Vas gg. skupštinari, da danas u tom


pogledu pobliže zaklju6ke stvorite.


Družtveni organ „Šumarski list" kao i prilog mu „Lugarski viestnik"
tiskaju se sada u 1050 primjeraka, od kojih se bezplatno daje 54 komada
stranom raznim honoratiam, stranom u izmjenu novina i časopisa različitim
družtvam i uredničtvom.


Od vremena prošle glavne skupštine izgubilo je naše družtvo neumitnom
smrću njekoliko članova i to: Adolfa Martinovića, šumarnika vlastelinstva iločkog
u Erdeviku, Franju Ćervičeka, gradskog šumara u Požegi, Dragutina pl. Fodrocya,
kr. žup. šum. nadzornika u Belo varu, zatim Iliju Mikinčića i Koku
Bušića, nadlugare brodske imovne obćine. — Slava im!


Broj družtvenih članova znatno se je povećao tekom ove godine, te naše
družtvo danas broji: 6 začastnih članova, 52 člana utemeljitelja, 26 pođupirajućih
članova, 272 člana I. razreda, 574 člana II. razreda i 46 članova predbrojnika.
Ukupno 976 člana. — Prema broju članova, izkanom u prošlogodišnjem
izvješću tajnika, povećao se je stoga broj družtvenih članova I. razreda
za 105, a članova II. razreda za 77, a broj predbrojnika za 42. — Spomenuti
mi je napose, da su kr. šumarsko ravnateljstvo u Zagrebu, kr. nadšumarski
ured u Vinkovcih i kr. šumski ured u Otočcu zajedno sa područnim kr. šumarijama
ponovno družtvu pristupili kao članovi predbrojnici. — Osim toga pristupilo
je, kako već gore napomenuh, kr. šumarsko ravnateljstvo u Zagrebu
kao član utemeljitelj sa 200 for., nadalje pristupiše družtvu kao članovi utemeljitelji
križevačka imovna obćina sa 100 fr. urb. obćina Stupnik sa 100 for.
dočim je dopisom slavne kr. kot. oblasti u dolj. Miholjcu od 29. lipnja t. g.
br. 4138, najavljen pristup upravnih obćina Šljivoševci i Moslavina kao članova
utemeljitelja svake sa prinosom od 100 for., a pristup upravne obćine dolj.
Miholjac i urbarijalne obćine Podgajci kao podupirajućih članova sa godišnjim
prinosom od 10 for., počam od god. 1896.


Od znatnoga duga, koji je bio do uključivo g. 1894. na neuplaćenih
članarina I. razreda narasao na svotu od 1113 for., a onaj od neuplaćenih
članarina II. razreda na svotu od 474., jest dielom uplaćeno, a dielom radi
neutjerivosti odpisano na članarini I. razr. 958 for. 75 nvč., a na članarini


II.
razr. 296. for.
Na neuplaćenih članarinah za g. 1894. iznaša dug danas, i to na članarini
I. razreda 572 for., a na članarini II. razreda 230 for.
U ime članarine I. razreda za godinu 1895. uplaćeno je do sada samo
869 for. 50 nvč., a u ime članarine II. razreda samo 530 for. Nemogu stoga
propustiti, da ovom prilikom gg. družtvenim ćlanovom ne stavim na srce, da
svoju dužnu članarinu što skorije podmire i družtvenu upravu nesile, da proti
njim u svrhu uplate duga strožije mjere poprimi, jer tim samo sebi a i družtvu
suvišne troškove prouzrokuju. — Napose zamoliti mi je pako slavne šumske
uprave, da družtvenu upravu prigodom ubiranja družtvenih članarina sa svoje
strane podupru, te podčinjenom si osoblju ođpadajuću nanj članarinu kod




ŠUMARSKI LIST 8-9/1895 str. 13     <-- 13 -->        PDF

— 317 —


uredske blagajničke uprave već početkom godine propisati dadu, pak ju eventualno
u više obroka uberu i družtvenom predsjedničtvu odpreme. A na uloženom
trudu budi im već unapred izrečena u ime družtva najtoplija hvala.


Za družtvenu knjižnicu nabavljena su ove godine slijedeća djela:


Hempel und Wilhelm „Batime und Straiicher" 10 i 11 svezak; Bose,
das forstliche AVeiserprocent; Bose, Beitrage zur Waldwertbereclinung; Stotzer,
die Waldwertberechnug; Weber, Lehrbuch der Forsteinrichtung; Danek, Studie
iiber die Ermittelung des Normalvorrathes; Kraft, Beitrage zur forstlichen
Zuwachsrechnung und zur Lehre vom Weiserprocente; Kraft, Beitrage zur Lehre
von den Durchforstungen, Schlagstellungen und Lichtungshieben; Kraft, iiber
die Beziehungen des Bodenerwartung8wertes und der Forsteinrichtungsarbeiten
zur Reinertragslehre; Kraft, zur Praxis der Waldwertbereclinung und der forstlichen
Statik; Bauer, Handbuch der ´VVald^vertberechnung; Koch, die Jagdgewehre;
Train, "VVaidmans praktika; Neumann, die Hiittenjagd.


Osim toga nabavljeni su za knjižnicu stručni časopisi, koji se u zamjenu
za „Šumarski list" dobiti mogli nisu, i to: Bauerov, Forstwissenschaftliches
Centralblatt, Forst und Jagdzeituog; Osterreichische Forstzeitung, Fricks Rundschau,
Waidmansheil, Osterreichische Virteljahresschrift fiir das Forstwesen i
Tharander forstliches Jahrbuch.


Vlastelinski šumarnik i družtveni odbornik g. Mijo Radošević ml. poklonio
je družtvenoj knjižnici sliedeća djela:


Artur bar. Seckendorf. Verbaung der Wildbache zajedno sa atlasom ;
Koch, die deutschen Obstgeholze; Oton Kučera, crtice o magnetizmu i elektricitetu
; dr. Miso Kišpatić, ribe ; Bogoslav Šulek, korist i gojenje šuma.


Družtveni pako 1. podpredsjednik g. Mijo Vrbanić darovao je i ove godine
družtvenoj knjižnici svoj „Hrvatski šumarski koledar za god. 1895".
Plemenitim darovateljem budi ovim u ime družtva izrečena najtoplija
zahvalnost.


Naše je družtvo i ove godine sa medjusobnom izmjenom časopisa u savezu
sa istimi literarnimi družtvi i uredničtvi novina, kao i prošle godine. — Pridodati
mi je jedino, da smo počam od god. 1995. stupili medjusubnom izmjenom
časopisa u svezu još sa uredničtvom „Novog zemljedjelija" u Sofiji, sa uredničtvom
„Općinskog glasnika" u Splitu i sa uredničtvom »Oster. ung. Centralblatt
fiir "VValderzeugnisse" u Beču.


U zamjenu za „Šumarski list* dobivamo sliedeće časopise:


1. Viestnik, organ družtva inžinira i arhitekta u Hrvatskoj i Slavoniji.
Zagreb.
2. Lovačko-ribarski viestnik, organ obćega hrvatskoga družtva za gojenje
lova i ribarstva. Križevci.
3. Gospodarski list. organ hrv.-slav. gospodarskoga družtva. Zagreb.
4. Gospodar, organ slavonskog gospodarskog družtva. Osiek.
5. Mjesečnik pravničkoga družtva. Zagreb.
6. Viestnik arkeologičkoga družtva. Zagreb.


ŠUMARSKI LIST 8-9/1895 str. 14     <-- 14 -->        PDF

— 318 —


7. Obćinar, Zagreb.
8. Općinski glasnik. Split.
9. Gospodarski poućnik. Zadar.
10. Težak, organ srpskog poljoprivrednog družtva. Beograd.
11. Novo Zemljedjelije. Sofija.
12. Haj. Saar.
13. Sjlvan, organ galickog šumarskog družtva. Lavov.
14. Erdeszeti lapok, organ ugarskoga šumarskoga družtva. Budimpešta.
15. Lesnoj journal, izdaje šumarsko družtvo u Petrograđu.
16. Mittheilungen des n. 6. Jagdschutzvereines. Beč.
17. Mittheilungen des Krain-Kiistenlandisclien Forstvereines. Ljubljana.
18. Mittheilungen der Forstvereiene fiir Niede rosterreich. Steiermark etc. Beč
19. Centralblatt fiir das gesammte Forstwesen. Beč.
20. Ost.-ung. Centralblatt fiir Walderzeugnisse. Beč.
21. Vereinsschrifft fiir Forst, Jagd und Naurkunde, Organ der forstlichen
Landesversuchsstelle fiir das Konigreich Bohmen. Prag
22. Narodne Novine. Zagreb
23. Obzor. Zagreb.
24. Agramer Tagblatt. Zagreb.
Prelazeći sada na drugo polje poslovnoga rada upravljujućega odbora izviestiti
mi je ponajprije slavnu skupštinu o razpoložbah, učinjenih u pogledu đružtvenih
zakladnih glavnica.


Novčane glavnice, koje čine imovinu našega družtva, bile su do 10. veljače
1894. dielom uložene u I. hrvatsku štedionicu u Zagrebu, a dielom u vriednostne
papire.


Razpoloživa u spomenutoj šteđioni uložena gotovina, iznosila je toga dana


ukupno 12.086 for. 99 nvč.
Od toga je pripadalo;
utemeljiteljnoj zakladi 10.655 for. 84 nvč.
pripomoćnoj zakladi 822 „ 69 „
literarnoj zakladi 335 „ 08 ,
šumarskoga doma zakladi . . 303 „ 30 „
Ukupno kao gore 12.086 for. 99 nvč.


Osim toga posjedovala je družtvena pripomoćna zaklada 3 komada 4 %
hrv.-slav. zemljorazteretnica u ukupnoj nominalnoj vrijednosti od 3000 for.; a
utemeljiteljna zaklada 10 kom. 3"/,, austr. zemljo-vjeresijskih srećaka od godine
1889. u ukupnoj nominalnoj vriednosti od 1000 for.


Obzirom pako na maleni kamatnjak, koga I. hrv. štediona na svoje uložke
plaća, zaključio je upravljajući odbor u svojoj dne 21. siečnja 1894, obdržavanoj
sjednici pod točkom 7., da se družtveni novac iz štedione podigne i za
isti nabave 4^/270 regalno-odštetne obveznice, koje veće kamate nose; a isto
tako, da se i gore spomenute 47o hrv.-slav. razteretnice prođadu, ter mjesto
njih nabave 41/2 "/o regalno-odštetne obveznice. To bje i učinjeno. Prodajom




ŠUMARSKI LIST 8-9/1895 str. 15     <-- 15 -->        PDF

~ 319 —


razteretnica unišlo je zajedno sa kamati 2997 for. 16 nvč., a pribrojiv šteđionički
uložak od 12.086 for. 99 nvč., iznosila je ukupna razpoloživa gotovina


15.084 for. 15 nvč. K toj svoti pridodano je još od redovitiii družtvenih prihoda
u g. 1894. 2l5 fr. 8 nč., te je za ukupnu svotu od 15300 fr. nabavljeno
4^2 7o ugar. realno-odštetniii obveznica u nominalnoj vriednosti od 15.000 for.
Tečajem g. 1894. nabavljeno je nadalje od razpoložive gotovine u pojedinih
družtvenih dnevnicih istovrstnih obveznica u nominalnoj vriednosti od
1600 for., za koje je plaćeno u gotovom 1516 for. 50 nvč. tako, da je koacem
god. 1894. sav družtveni novac bio uložen u efekte.


Stanje efekta bilo je koncem god. 18894. sliedeče :
^VaVo ug-^^S- odštetne obveznice u nominalnoj vriednosti od 16.500 for.
i 3% zemljo-vjeresijske srećke u nominalnoj vriednosti od 1.000 for.


Za 4^/2"/o ug. reg. odštetne obveznice izdano je prema gore navedenom
do konca g. 1894. u gotovom 16.816 for. 50 nvč. Polag družtvenog glavnog
dnevnika i polag blagajničkih dnevnika pojedinih družtvenih zaklada participira
na toj svoti:
utemeljiteljna zaklada sa ´ 11.535 for. 66 nvč.
pripomoćna „ „ 4.151 „ 43 „
literarna , 318 „ 70 „
šumarskoga doma zaklada sa 810 „ 71 „


Ukupno kao gore 16.816 for. 50 nvč.
Ove svote predstavljaju podjedno i glavnice pojedinih zaklada koncem
godine 1894.
Nu pošto se je prigodom zaključka svih blagajničkih dnevnika i obavljenog
obračuna sa mjenjačnicom komercijalne banke, gdje družtvo ima otvoreni kontokurent,
koncem g. 1894. pokazalo, daje u g. 1894. izdano za vriednostne papire
više u gotovom za 56 fr. 39 nč., nego su za to družtveni prihodi dotjecali, to je
ta svota uz naknadni obračun, koji će se koncem god. 1895. obaviti, predujm-
Ijena utem. zakladi iz redovitih družtvenih prihoda u tekućoj godini.
Dospievajući kamati od ovih obveznica razdieljuju se na pojedine zaklade
prema onoj svoti, kojom je pojedina zaklada participirala pri nabavi obveznica.
Glasom zaključnoga računa za god. 1894., koji Vam je gg. skupštinari
na uvid predložen, iznašao je čisti družtveni prihod koncen godine 1894.


964. for. 57 nvč.
Od ove svote uložena je prema družtvenim pravilima 7* sa 241 for. 14 n.
u pripomoćnu zakladu, a 723 for. 43 nvč. pripojeno je utemeljiteljnoj zakladi.
Primjetiti mi je, da su ove svote jur sadržane u gore izkazanih glavnicah
odnosnih zaklada.


Pokućtvo, te ini nared i knjižnica sačinjavaju posebnu imovinu našega
družtva.


Polag tekom ove godine novosastavljenoga našastara ima družtvena knjižnica
danas 784 svezka u vriednosti od 2848 for. 31 nvč., dočim pokućtvo i
ini nared predstavlja vriednost od poprilici 300 for.




ŠUMARSKI LIST 8-9/1895 str. 16     <-- 16 -->        PDF

— 320 —


Završujući ovo svoje izvješće o djelovanju upravljajućega odbora za godinu
1895, molim slavnu skupštinu, da ga izvoli na blagohotno znanje primiti.


Tajnikovo izvješće primljeno je po skupštini na znanje. Zatim je tajnik
prožitao izvješće odbora ad hoc za pregledavanje zaključnog računa za godinu
1894. po kojemu je taj raćun u redu pronadjen. — Ovo izješće primljeno
je po skupštini takodjer na znanje i prema predlogu revizionalnoga odbora podieljen
je dražtvenomu predsjeđaietvu absolutorij za god: 1894.


Predsjednik pozva na to tajnika, da pročita proraču n za god. 1896.,
koji bje po skupštini nakon kratke debate bez promjene usvojen.


Na predlog predsjednika izabrani su jednoglasno u revizionalni odbor za
izpitanje družtvenih računa za g. 1895. gg. kr. drž. nadšumar August Ružička
i kr. rač. revident Leo Šipek, a zamjenikom kot. šumar Rikard Schmidinger.


U predmetu gradnje šumarskoga doma prihvatila je glavna skupština
»pravila za podignuće šumarskoga doma u Zagrebu", izradjena po
prvom družtv. podpredsjedniku p. n. g. Miji Vrbaniću, koja na drugom mjestu
donosimo uz preinake, predložene po družtvenom upravljajućem odboru, dočim
je na predlog družtvenoga predsjednika zaključeno, da se opunovlasti upravljajući
odbor, da može glede nabave gradilišta za gradnju šumarskoga doma, kao
i glede eventualnog preuzeća šumarskog paviljona u vlastnost hrv.-slav. šumarskoga
družtva nakon dovršene tisuć-godišnje zemaljske izložbe kraljevine
Ugarske, samostalno postupati.


Glede ustanovljenja mjesta za XX. glavnu skupštinu hrv.-slav. šumarkoga
družtva zaključeno je, da se to prepusti upravljajućem odboru tim dodatkom,
da svakako nastoji, da se glavna shupština obdržava u Budimpešti za vrieme
tisuć-godišnje izložbe.


Živahna razprava povela se je o predlozih podnesenih glavnoj skupštini
po članovih gg. Vilimu Dojkoviću, Juliju Vraničaru i Miji Radoševiću.


G. Vilim Dojković podnio je sliedeća dva predloga:
Temeljem ustanove točke e) §. 6. i točke h) §. 3. družtvenih pravila, uslobodjujem
se smierno podpisani kao član hrv.-slav. šumarskog družtva visoko
predsjedničtvo zamoliti, da na dnevni red ovogodišnje, u Slatini obdržavati se
imajuće družtvene skupštine izvoli staviti sljedeće predloge:


1. Državni izpit za samostalno vodjenje šumskog gospodarstva, imade se
u buduće
polagati:
a) nakod dovršene trogodišnje prakse ;
b) osim pismenog i ustmenog uvedenjem i praktičnog diela u šumi;
c) uz odštetu truda izpitatelja iz zemaljskih sredstva.


2. Ustrojenje lugarnica na zemaljski trošak ukazuje se po provedbu najnovijih
zakonskih propisa glede šumsko-tehničke službe kao i glede razvoja
racionalnog i intenzivnog šumarenja toli potrebitim, da se ustrojenjem istih u
najkraće vrieme odpočeti mora, na koliko se u obće želi zakonskim ustanovam
podijeliti životne snage.
Obzirom na prvi predlog usvojila je skupština samo točke b) i c), dočim
je glede točke a) zaključila, da se ostane kod dosadašnje dvogodišnje prakse,




ŠUMARSKI LIST 8-9/1895 str. 17     <-- 17 -->        PDF

— 321 —


a da se visokoj kr. zem. vladi podnese predstavka glede uredjenja praktične
obuke mladih šumara, odaosno njihove uporabe u prvih 2. godina praktičnog
službovanja.


Drugi predlog glede ustrojenja lugarnica usvojen je u cielosti.


Gosp. Julijo Vraničar podnio je sliedeća dva predloga:


1. 1. Ustanova družtvenih pravila §. 3. slova a), da se javne skupštine i
s njimi s kopčani poučni izleti i izvan Hrvatske i Slavonije obdržavati mogu,
ima se tako tumačiti, da se van Hrvatske i Slavonije samo tada putuje, kad
potreba domaćeg šumarstva iziskuje studij nekog posebnog predmeta šumarskog
gospodarstva u stranim togledno naprednijim zemljama, kao na pr. studij pošumljenja
krasa ili vezanja i kultiviranja pjeskulja i t. d.
2. U smislu §. 22. slova g) i h) družtvenih pravila neka upravlj. odbor
šum. družtva za svaki sa javnom skupštinom skopčani poučni izlet — exkurziju
— stručnog izvjestitelja pravodobno prije obdržavanja javne skupštine
imenuje.
Ovaj stručni izvjestite Ij, najbolje upravljajući šumarski činovnik šumar,
gospodarstva, gdje exkurzija bude, imađe za javnu skupštinu pripraviti i tada
čitati ili kakvu razpravu, odnoseću se na predmet exkurzije, ih jednostavni izvještaj
vrhu izviđa ekskurzije, nakon kojega bi se daljnjom razpravom eventualno
potrebiti zaključci stvoriti mogli.


Naslov razprave ili potrebne razpravljati se imajuće točke iz izvještaja
imaju se pravodobno, pred obdržavanjem javne skupštine, sa ostalim skupštinskim
programom običajnim putem obnarodovati.


3. Glede svakogodišnjih, sa skupštinami poduzetih znanstvenih exkurzija,
ima se sliediti taj program, da se najpre oni predjeh posjete, koji najnuždnije
savjeta i rada skupštinskog potrebuju, a u obće, da tekom godina sve šume i
šumska gospodarstva Hrvatske i Slavonije pregledana budu.
II. Predlog predstavke na visoku kr. zemaljsku vladu u predmetu koza
n kraških predjelih:
Iz izvještaja ,kr. podžupana ličko-krbavske županije o njenom poslovanju
i područnih joj kr. kot. oblastih godine 1894." sliedi, da imade temeljem
oblastnih dozvola 1165 kom. koza radi siromaštva u primorju gospićkog kotara
i 40 kom. koza u otočkom kotaru, koje zadnje vlastnik samo na svom
privatnom zemljištu drži.


Pošto je poznato, da se prvi broj od 1165 kom. koza god. 1894., u koliko
se emirati moglo, za 50% prekoračio, i takvo se prekoračenje svake
godine ponavlja, te dotični se prestupitelji sa novčanimi globami kazne, koje
globe ili jesu u većini slučajeva neutjerive ili se naknadno opet oproste, i
pošto dozvola držanja koza na privatnom zemljištu zlo djeluje na ostalo žiteljstvo,
kojim se takova dozvola iz raznih razloga nepođjeljuje, predlaže se, obzirom
na mogućnost širenja krasa u cieloj gor. Hrvatskoj, od rieke Kupe na
jug, i za uspjeh i napredovanje kulturnih radnja u već okrašenih predjelih,
shedeće:




ŠUMARSKI LIST 8-9/1895 str. 18     <-- 18 -->        PDF

— 322 —


1. Visoko vladine naredbe, odjela za unutarnje poslove, od 18. travnja
1888. br. 26662. ustanova to6ke 2. slova a), da se držanje koza zabranjuje
svakom zemljoposjedniku i osobam, koje neposjeduju vlastita zemljišta, izuzam
slučaja, kad koze na svom zemljištu vlastnik držati želi odnosno kad koze radi
siromaštva potrebuje, u kojih obojih slučajevib je posebna oblastna dozvola (kr.
kot. oblasti) nuždna, je tamo preinačiti, da se držanje koza u kraškoj gornjoj
Hrvatskoj svima zabranjuje, osim onim žiteljem u primorju gospićkog kotara,
kojim je po točno izvidjenom i konstatiranom siromaštvu držanje
koza za obstanak njihov bezuvjetn o nuždno.
2. Za sada, u primorju gospićkog kotara obično dozvoljivanih pet kom.
koza na obitelj ili kuću, valja prema eventualno manje brojnoj obitelji stezati
a onda i izpitati, nebi li manji broj koza dovoljan bio, saslušav u tom predmetu
kr. nadzorničtvo za pošumljenje primorskog krasa u Senju i gospodarski
ured otočke imovne obćine u Otočcu.
3. Nad oblastnom dozvolom pronadjeni prekobrojni komad koza prigodom
propisanog svakogodišnjeg oblastnog brojenja koza, valja najkraćim putem uništiti
t. j . odmah na mjestu ubiti.
4. Pošto mora biti intencija, da i napred sada dozvoljenih koza sve manje
bude do konačnog posvemašnjeg uništenja istih, jer radnja kr. nađzorničtva za
pošumljenje primorskog krasa ima sa pospješenjem i sve veće dimenzije obuzimati,
čime se pašnjačke površine stežu, nuždno jest otvoriti ondašjem žiteljstvu
druga privredna vrela, kao, uvedenjem racionalnog voćarstva, vinogradarstva,
ribarstva, podieljivanjem stipendija za polaz strukovnih i obrtnih škola (klesarstvo
i zidarija), protežiranjem u podieljivanju mjesta u zemaljskim uredima, a
navlastito poduzimanjem javnih gradjevina (cestogradnja) i onda, da se tamošnje
šumske branjevine i nadalje bar u nekoj nuždnoj mjeri suhozidi ogradjuju, a
obje radnje, da se u vlastitoj režiji zemlje i države izvadjaju, za da žiteljstvo
do čim većih zaslužba dodje.
Glede predloga pod točkom I. zaključuje skupština, da se preko njega
predje na dnevni red, pošto se i onako sve ono čini, što gosp. predlagatelj
predlaže, dočim bje glede predloga pod točkom II. zaključeno, da se družtvena
uprava obrati predstavkom na vis. kr. zemalj. vladu, za točnije vršenje naredbe
od 18. travnja 1888. br. 26.662 po političkih oblastih.


Gosp. ilfijo Radoiević podnio je sliedeći predlog:


Hrvatski šumari znadu bezđvojbeno najbolje prosuditi, što im za razvoj
šumarstva u domovini manjka, pa zato, kako je poznato, već su i po drugi put,
u svojih gl. skupštinah stvorili zaključak, umoliti na kompetentnom mjestu, da
se križevačko šum. učilište u akademiju pretvori.


Od te dobe minulo je dosta vremena, a i križevački zavod reformiran je
djelomice na bolje, ali nije time davno polučeno ono, što je hrvatski šumar postići
želio i što interes materijalnog napredka u domovini našoj zahtjeva, zato
me eto predlogom, da se stvori zaključak, kojim seizmedju
šumar, družtva izabrati ima 5 lica, da osobno podnesu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1895 str. 19     <-- 19 -->        PDF

— 323 —


molbu Nj. Preuzvišenosti g. hrv. banu za preustrojstvo
sadašnjeg križevačkog zavoda u akademiju, a uzput da se
izabrani poklone i preuzv. gosp. predstojniku unutarnjeg,
te pr e s vi e t lo m go s p. p re d s 10 j n i ku odj ela za bogoštovje
i nastavu, te im potrebu ovog preustrojstva obrazlože".
Skupština ovaj predlog jednoglasno usvaja, a u poklonbeni odbor izabire


p. n. gg. družtvenoga predsjednika Ferdu Zikmundovskoga, Miju Vrbanića, A.
Ružičku, SI. pl. Nemčića i Miju Radoševića, a zamjenikom V. Dojkovića.
Gospodin družtveni predsjednik priobćuje, da je brzojavno na ime glavne
skupštine pozdravio Preuz. g. bana i družtvenog pokrovitelja u Hedervaru, a
isto tako i Prejasnoga kneza Schaumburg-Lippea, te i začastnog družtvenog
člana A. Danhelovskoga. Zatim je pročitao tajnik stigavše brzojavke odsutnih
družtvenih članova gg. Erny-a, Hranilovića, Veinera, Gvozdanovića, Mibaljevića,
Pleskota, Pleše i Kocha, u kojih pozdravljaju skupštinu, želeći joj uspješan rad
na boljak šumarstva i domovine. Ove pozdrave primila je skupština burnim
uzkhkom: „Živili!"


Konačno zaključuje skupština na predlog skupštinara E. Slapničara, a mi
joj se od srdca pridružujemo, da se u „Šumarskom listu" i u „Narodnih Novinah"
izrazi zahvala na vanredno prijaznom i srdačnom dočeku ravnateljstvu
i sveukupnom upravnom činovničtvu prejasnoga kneza Schaumburg-Lippea, slav.
kr. kot. oblasti, kot. sudu, obć. poglavarstvu, ravnajućem učitelju i cielokupnom
stanovničtvu mjesta Slatine.


Na poziv g. predsjednika pročitao je perovodja J. Viđale zapisnik skupštine,
kojega na drugom mjestu priobćujemo. Nakon pročitanja bude isti po
izabranih za to skupštinarih gg. J. Schmidingeru i M. Zobundjiji stante sesione
ovjerovljen.


Pošto je dnevni red glavne skupštine izcrpljen bio, zahvalio se je g. predsjednik
srdačnim riečima prisutnim skupštinarom na mnogobrojnom posjetu skupštine,
potičuć ih i u napred na ozbiljni rad oko unapredjenja šumarstva i hrv.slav.
šumar, družtva, te je zaključio XIX. glavnu družtvenu skupštinu, na što
je skupština srdačnimi uzklici „živio predsjednik" pozdravila družtv. predsjednika.


Oko 2 sata sabrali su se svi skupštinari i inteligencija mjesta Slatine u
gostioni k „Bielom Vuku" na svečani banket, koga je priredilo ravnateljstvo
uprave dobara prejasnoga kneza Schaumburg-Lippea. Na banketu bilo je do
100 osoba. Kod trećeg jela ustao je kneževski ravnatelj g. Adolf Hansemana
i nazdravio hrv.-slav. šumarskom družtvu na ime svoga Prejasnoga gospodara,
na kojoj se je zdravici g. predsjednik hrv.-slav. šumar, družtva zahvalio. Zatim
je družtveni predsjednik g, odsj. savj. F. Zikmundovskj nazdravio Njegovoj
Jasnosti vladajućem knezu Schaumburg-Lippe-u, ravnateljstvu kneževskih dobara
i cielokupnom kneževskom šumarskom činovničtvu te Preuzvišenomu g. banu
kao družtvenomu pokrovitelju, a stoloravnatelj g. M. Radošević Presvietlomu
gospodinu kr. velikom županu dr. Thedoru grofu Pejačeviću. Posije ove
zaredaše druge liepe i duhovite zdravice, te se razvije živahna i animirana


23




ŠUMARSKI LIST 8-9/1895 str. 20     <-- 20 -->        PDF

— 324 —


zabava, a veselje postignu vrhunac onda, kada je prispjeo brzojavni odgovor od
Njegove Preuzv. g. bana, koji doslovce glasi ovako: „Primite iskrenu zahvalu,
te toplu želju što ljepšemu uspjehu hrv.-slav. šumarskoga družtva".


Za vrieme trajanja banketa stigoše još brzojavni pozdravi glavnoj skupštini
od odsutnih družtvenih žlanova gg. Ede Rosipala, Mije Vrbanića, Puka
Koprića, Giirta, Demetrovića, Benaka, Agjića, Bogoevića, Dugača, Tropera,
Vukelića, i Patzaka, slavonskoga gospodarskoga družtva i uredničtva „Šumarskoga
lista", koje je zamjenik družtvenog tajnika pročitao, a prisutni popratili
sa srdačnim „Živili".


Banket je potrajao do 6 sati, docira su se njeki skupštinari već prije zaputili
svojim kucam, a njekolicina posjetila je uz put i čarobni Jankovac, gdje
su biU po šumarniku vlastelinskom p. n. g. Dragutinu Kochu srdačno dočekani.


I tako se je svršila Ijetošnja glavna skupština hrv.-slav. šumarskoga
družtva, a mi smo uvjereni, da gg. skupštinari neće požaliti niti truda, niti
troška, jer su vidili mnogo liepa i poučna, što će i u svojih šumah moći
s uspjehom upotriebiti na unapredjenje našega šumarstva i na boljak naše
hrvatske domovine.


Konačno zahvaljujemo se srdačno cielomu stanovničtvu mjesta Slatine na
zaista sjajnom dočeku, prijaznom susretanju i gostoljubivosti, izkazanoj gg.
družtvenim članovom za vrieme njihova boravka u Slatini.


A naročito zahvaljujemo se usrdno p. n. gg. ravnatelju dobara prejasnoga
kneza Schaumburg-Lippe-a Adolfu Hansemanu, knez. šum. nadzorniku Vihmu
Miilleru, kao mjestnom poslovodji Ijetošnje glavne skupštine, te i svim ostalim
šumarskim činovnikom slavne kneževske uprave; zatim p. n. gg. kr. kot. predstojniku
i predsjedniku mjestnoga odbora za doček skupštinara Stjepanu Kenfelju
kr. kot. sudcu Adolfu Falkneru, obć. načelniku Ivanu Schroppfleru, obć. bilježniku
Pavlu Tvrđkoviću, uprav, učitelju Romanu Prestini-u i kot. šumaru
Ivanu Antošu, koji sav svoj trud uložiše, da doček skupštinara što svečanije
upriliče, te da im boravak u Slatini ugodnim i nezaboravni učine. Živili!


Ljetošnoj skupštini prisustvovali su sliedeći članovi hrv-slav, šumarskoga
družtva:


Ferdo Zikmundovskj, kr. odsječni savjetnik iz Zagreba. Hansemann
Adolf, zastup. vlastel. virovitičkog iz Virovitice. Kientz Jeremija, zastupnik
franc. družtva iz Barča. Borošić Andrija, kr, zem. šumar, nadzornik iz Zagreba.
Dojković Vilim, kr, žup. šum. nadzornik iz Zagreba. Fischbah Robert, kr. zem.
šum. nadzornik iz Zagreba. Hajek Bogoslav, nadšumar iz Belovara. Radošević
Mijo, šumarnik iz Zagreba. Vraničar Julio, kr. žup. šumar, nadzornik iz Belovara.
Adamek Ladislav šumar, pristav iz Otočca. Althaler Franjo, kot. šumar
iz Krasna. Anderka Julio, kot. šumar iz Pleternice. Antoš Ivan kot. šumar iz
Slatine. Arčanin Marko, kot. šumar iz Otočca. Bek Ivan, kot šumar iz Garešnice.
Boelein Koloman, nadšumar iz Rajevasela. Bona pl. Marino kr. žup.
šumar, nadzornik iz Ogulina. Bunjik Koloman, nadšumar iz Cerne. Frkić
Stjepan, nadšumar iz Rakovca. Fuksa Vaclav šum. pristav iz Koprivnice. Groger




ŠUMARSKI LIST 8-9/1895 str. 21     <-- 21 -->        PDF

— 325 —


Fran, vlastel. šumar iz Dobrovića. Grčević Ivan, protustavnik iz Otočca. Havliček
Josip, šumar iz Kupinova. Hercel Adolf, nadšumar iz Nove Gradiške.
Jančiković Antun, šumar grada Požege. Kadefavek Leo, šumar iz Gole.
Dragutin Koch, vlast, šumarnik iz VoSina. Kovačina Matej, šum. pristav iz
Čazme. Konig Ivan, kot. šumar iz Dugogsela. Kozjak Slavoljub, kr, žup. šum.
nadzornik iz Osieka. Lach Gustav, kot. šumar iz Gjurgjevca. Lasman Dragutin,
šum. procienitelj iz Ogulina. Lončarević Andrija šum. pristav iz Rajevasela.
Ljubinković Radivoj šum. pristav iz Mitrovice. Malin Virgil kot. šumar iz Rače.
Mark Ante, kot. šumar iz Čazme. Mihaljević M. šumarnik iz Kutjeva. Mirković
Milan kot. šumar iz Sv. Ivan Zelina. Mlinarić Elzear, kot. šumar iz Belovara.
Miiller Vilim vlast. šum. nadzornik iz Virovitice. Nanicini Dragutin, vlast,
nadšumar iz Djakova. Navara Antun, kot. šumar iz Virovitice. Nemčić
pl. Slavoljub, šumarnik iz Vinkovaca. Peičić Obrad, šumar iz Klenka.
Pere Aleksandar nadšumar iz Otočca. Prokić Makso, šumarnik iz Mitrovice.
Ružička August, (zastupnik kr. šumar, ravnateljstva) kr. nadšumar iz Zagreba.
Sacher Josip, vlastel. šumar iz Valpova. Sever Dionis, šumar Belovar.
Slapničar Eđo, šum. procienitelj iz Belovara. Solarić Ferdo, šum. pristav iz
Gjulavesi. Stipanović Fran, vlast, šnmar iz Pleternice. Szentgy6rgy pl. Ljudevit,
kot. šumar iz Jaske. Šmidinger Josip, kr. žup. šum. nadzornik iz Požege.
Šmidinger Rikardo, kot. šumar iz Vrbovca. Šumanović Milutin, kot. šumar iz
Vinkovca. Teklić Slavoljub, kot šumar iz Zlatara. Vac Gašo, kot. šumar iz


D. Miholjca. Viđale Jaromir, kot. šumar iz Otoka, Vlahović Ilija. kot. šumar
iz Trnjana. Vuković Pero, kr. šumar iz Ivanovogsela. Veiner Milan kot. šumar
iz Požege. Viethe Dragutin, kot. šumar iz Pitomače. Zavrašćan Ivan šum. procien.
pristav iz Petrinje. Zobundjia Mijo nadšumar iz Ogulina. Žerdik Lambert,
vlast, šumar iz D. Miholjca.
Osim gornjih članova prisustvovali su ekskurziji u šumah njeg. jasnosti
kneza Schaumburg-Lippe-a: Stasekovski N., šumarski nadzornik iz Darde. Deppe
Herman, nadšumar iz Mikloša. Schrader Andrija, nadšumar iz Slatine. Hirtzler
Heinrih upravitelj piljane iz Ražljeva. Helebrand Josef, šumar iz D. Miholjca.