DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1895 str. 42 <-- 42 --> PDF |
— 346 — menja, koje se nizbrdice kotrlja, te se napokon silna gomila mulja i kamenja razlila po poljanah i njivah. Seljak osta u toj biedi bez kruha. Uzroci, skojih nastaje bujica, poznati su nam. Neće dakle biti težko pronaći sredstvo, da zapriečimo njezino strahovito djelovanje. Sila vode podrovava obalu i dno potoka. Što dakle umanjuje, a što povećava silu vode? Odgovor je lagan, jer čim se jače pomnaža količina vođe, i čim se povećava njezin pad, tim je i sila bujice veća. Cime ćemo dakle predusresti većoj koncetraciji vode? To je zahvalna thema. Upliv šume na oborine još nije posve iztražen, ali toliko se za sjegurno znade, da šuma neda vođi brzo odticati. Ima jih, koji vele, da i u šumi potoci nabujaju. To je živa istina, ali neka promisle, kako bi oni tekar nabujali, da šume neima. Gorski potoci su obično pri izvoru strmi, te tu imadu najveću silu, kašnje im pad nije velik. Dužnost nam je dakle kad poznamo upliv šume, da u gornjem toku potoka uzdržimo sklopljenu šumu. — To ćemo postići prebornim sjekom i malimi sječinami. Preborni sjek probitačan je za najgoriji pojas, a sječine za pod njim stojeće stabalje. Po potrebi nesmije se niti sječi, a gdje se sječe, tamo se sječine nesmiju voditi jedna do druge, nego se smiju nastaviti tek onda, kad je prvašnja sječina posve pomladjena. Glavno je uzgojiti guste sastojine. Preporučavalo se i drugih sredstva za prepriečenje koncentracije vode, kao n. pr. veliki nasipi i t. d. ali kad bi se ovi porušili, onda bi nastala pogibelj za cielu okolicu. Drugo pitanje je, kako ćemo predusresti promjenam pada? Jeđnostavnimi sredstvi može se ovdje puno učiniti. Mali pleter i šaka jalševog sjemenja očuvat će obalu od malih opuzina. Takova mala opuzina nesagradjena izvrgne se s vremenom u veliko zlo, koje stoji mnogo truda i troška, dok se neškodljivim učini. Kamenje, što no se u potok ruši, treba izvaditi i uz obalu poslagati i i to najviši pod 45", ali nikada strmije. Viri li kamenje iz dna potoka, onda ga treba izvaditi. Mekano dno treba ustaliti branom, pragom ili taracanjem. Potonje je vrlo skupo. Brane zahtievaju uzki profil, veliki objam zaustave, a po mogućnosti kameniti fundamenat. Najbolje i najjednostavnije je prag. U način gradnje pojedinih objekta nećemo se upuštati. Nesmije se pri zagradjivanju ni obale zaboraviti. Na obalam treba uzgajati mladu šumu. Težkog drveća nesmije biti, jer ono rahli zemlju i prouzrokuje osipanje iste. Obhođnja neka bude kratka. Vađjenje panjeva treba zabraniti. Mostovi s malimi otvori nesmiju se graditi, jer mogu biti pogibeljni onda, kad navali drvlje i kamenje, jer se lako zaustaviti može. Vodu, što na obali procuruje, treba odvesti strmim taracanim jarkom. Dobro je u tu svrhu upotrebit ilovaste cievi. Prije odvodnje dobro će biti potražiti pravi uzrok mokrine — naime dali vlaga potiče od koga potoka ili od natapanja i t. d. pa tako će se možebit lakše voda odvesti. |