DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1895 str. 43 <-- 43 --> PDF |
— 347 — Tim su u kratko spomenuta jednostavna sredstva, koja su u stanju ogromne nesreće prepriečiti. Na šumarih je, da potrebita sredstva za zagradjivanje bujica upotrebe, jer će tim proširiti i šume, koje će narodu od koristi biti. Procjena šumskog ploda. Piše Mijo Radošović. Šumarska literatura neima do sada naputaka o procjeni šumskog ploda, pa se usljed toga procjenjuje svakako, samo ne u prilog žiteljstva i šumoposjednika. Ako procjenitelji medjusobno i sporazumno ne postupaju tako, da se što bliže i svestrano primaknu efektivnoj vriednosti, onda je posve naravno, da kupac — a to je obično naš seljak — žireć jeftino svoju krmad, istu i jeftino prodaje u korist inostranog kupca, a kod toga gubi ne samo narod, nego uz njega i šumovlastnik. Procjenitelj se izvrgava manje ruglu, ako se žir proda, nego obratno, a to zato, jer su procjene nesigurne, te se i žir pošto poto prodaje, a to je često upravo na našu štetu. Imade tomu dokaza, da su pojedini šumski predjeli po šumari procjenjeni sa lOOO´/o nad, a opet drugi sa lOOOVo izpod procjene razprodani. Nastaje odatle pitanje, što takova procjena vriedi ? Istina je doduše da je šumski plod osobito za žirenje vrlo težko procjeniti, a to će se moći ponajviše razabrati u ovoj razpravici, gdje ću po mom praktičnom uvjerenju nastojat dokazati, da je i takove procjene moguće dotjerati sa 10% sjegurnosti. Dali ću uz sav moj trud biti kadar to dokazati i moje drugove navratiti da me u procjeni žirovine slieđe, neznam zaista; ali mislim, da će i u toj razpravici mnogo toga manjkati, što bi kadro bilo, da svoje drugove za sobom povučem, — nu jedino žalim, što sam za vrieme mog lOgodišnjeg sabiranja mnogu važnu bilježku selitbom izgubio. Ono dakle, što sam sabrano uzdržao i što još pamtim, predajem ovime od srca mojim drugovom na blagi sud i dalnju uporabu željom, da bude blagoslovno. Nesmijem ovdje propustiti, a da se nezahvalim na požrtvovnoj pripomoći kod tog djelca mome bivšem nadlugaru g. Castny-u i lugaru Kihnu. A. Obćenito o šumskom plodu i o žirovini. I. 0 šumskom plodu. Svaka životinja i svaka bilina, kojoj više godina život traje, proizvadja plod u muževnoj dobi. To Proizvadjanje počima kod šumskog drveća nakon 15—30 godina, prije naravne smrti. U ovom razdobju nastaje tim veća proizvodnja ploda, čim je tekući prirast dotičnog individua veći. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1895 str. 44 <-- 44 --> PDF |
— 348 — Da je tomu u istinu tako, prilazem ovdje odlomak mog-matematično-fizioložkog studija: (vidi posebnu skrižaljku). Iz ovoga dade se nadalje i ovo zaključiti: 1. Tekući prirast drva jest obćenito kod stabalja od ´/4 krošnje najmanji, srednji kod ^ krošnje, a najveći kod ´/a krošnje, koji biva tim veći, čim je stablo starije u dobi od 20 spram 180 godina, a gdje su kakove razlike, bit će tomu uzrok ili posljednja proredjivanja ili individualne osebujnosti. Tekući prirast drva izračunan u postotke prama drvnoj masi prije toga obstojećoj izkazuje, da neima u obće bitnih razlika već samo to, da su u mladog stabalja veći postotci, nego li u starijeg; nu stabalje od ´/* krošnje za lužnjak imade obratne brojke, jer je postotak u dobi od 40—80 g. znatno pao, a u dobi od 140—180 god. ostale preskočio. — Ta bi se iznimka kod lužnjaka imala tumačiti izoliranom stojbinom naprama uplivom zraka. 2. Tekući prirast ploda biva po stablu sve veći, što je isto starije. To se liepo pokazuje za stabalje sa ´/* i Vu krošnje i poprečnosti, izkazane za razdoblja od 40—40 godina, to pregledno i jasno tumače. Obće se i ovdje pokazuje, da je ploda po stablu tim više, što je granatije t. j. V4 spram ^jz, spram ^ krošnje. Iz svega dosada rečenoga možemo zaključiti, da prirast drva sa prirastom ploda u stalnom omjerju stoji, i pada li prvi, da pada i drugi, a diže li se jedan, da se i drugi diže. Tekući prirast ploda izražen po 1 m ^ prirasta drva po stablu kod nkupne poprečnosti iznosi za: ´/4 krošnje sa 4-47 hl. = 3-80 mtrc. Va « »4-4 4-44-46 66 „ „„ = == 3.7 3.73.76 66 „ kod lužnjaka. /4 5-37 , =4-55 4-32 „ = 3 24 3-78 „ = 2-83 kod kitnjaka. u n 4-08 „ = 3-05 Reći će se, da kitnjak manje radja napram prirastu drva. Nu ta će raz lika biti u specifičnoj težini, a valjda i u nedovoljno sigurnoj redukciji. Zato ipak zaključujem, da je koli za lužnjak i kitnjak pojednaki prirast ploda po 1 m´ drva, bilo takovo stablo sa ´/4—V2 ili ^U krošnje. Što se pako dobe tiče vidi se, da lužnjak, jer je obće na boljoj stojbini, a možda i starija ina gojitba bila od 80 — 140 i 140—n godine, osobito kod V3 i Vs i ^U krošnje ima više žira na 1 m´ prirasta drva za mladje, nego za starije dobe, dočim se kod kitnjaka broj baš obratno pokazuje. 3. Vriedi li pod 1. i 2. navedeno kao matematično pozitivno, onda nepobitno sliedi: da svaka bilina kao i lužnjak i kitnjak prirodno gojena tim više ploda nositi mora, čim je njezin tekući prirast drva veći, a žir po težini (1 m* == 10 mtrc.) iznosi prvi od posljednjeg u poprečnosti 437o, dakako u dobi, u kojoj još radjati može. U vinogradu od 20 jutara pronašao sam, da je u godini 1893. imao po 1 jutru 15-8 prost. kbm. rozge a 99 kg. = 15-64 mtrc. što iznosi u jedrom |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1895 str. 45 <-- 45 --> PDF |
— 349 — 21 m´ rozge, a jer je taj vinograd po 1 jutru rodio 17hklt. vina ili 27-2 mtrc. groždja, to je groždje iznašalo spram rozgi izraženo po težini l74´´/o — dakle mnogo više, nego li žira, jer u žirki nema onoliko vode, kao u bobici groždja. Iz dosadašnjega zaključujemo dalje: 4. Da će šumar, voćar ili vinogradar imati obćenito najveći plodorod po jutru onda, kada je ovdje i najveći tekući prirast drveta polučio. Stabalje, gojeno sa V* krošnjom t. j . u pritisku zraka, imade najmanji tekući prirast, dakle i najmanje ploda, i čim šumar takovu šumu proredi ili progali, pa se te krošnje razgrane na ´/^ ili V4 krošnje, mora poskočiti uz veći kvantum lista dakle i sisaljka i njegov tekući prirast drveta, dakle i plod. Tko pako klaštri prirodno razvijeno stabalje ma koje vrsti drveta, koje je imalo ^´^ ili ^4 krošnje na srodno onomu od */4 krošnje, umanjuje silom kvantum lišća, dakle i sisaljaka, a po tom i plod (mraz i tuča su iznimka). — Vinogradari pako nemilice čokot klaštreći svake godine umanjuju znamenito prihod groždja. 5. Već u stablu od ´/a ili ^j^ krošnje sabrane i fiziologu još nepoznate nutarnje snage, ako se potisne na tekući prirast takovog stabla od Vi krošnje, ne bude imao namah, baš tekući prirast drveta, dakle ni ploda nego će imati njeki višak. — Taj je višak postao po empiričan sviet tako zavodljiv, da je voćarstvo, a osobito vinogradarstvo zašlo s puta uzgoja najvećeg dohodka; s toga 6. Tvrdim, da onaj, tko stablu ili klaštrenjem ili prstenjanjem ili zakretanjem (lucanj) prirast drva suspreže, sam sebe vara, ma postigao prividni višak časovito na plodu i budućnost mu se na sve strane osvećuje, 7. Svaka životinja ili bilina počne radjati tim prije iz sjemena uzgojena, čim joj je tekući prirast manji, dakle na najlošijoj stojbini najprije, ali i tim brže prestaje radjanje iste. Tako će n. pr. hrastova šuma u dobrom sklopu početi radjati na najboljem tlu u 40. g. a obilno radjanje prestat će u 400. god.; a ta ista vrst na najlošijem tlu radjat će već u 20. god. — slabo radjajuć, ali i prestat će u 200. god. Jer pako iz točke 3. vidimo, da prirast drva prema prirastu ploda po težini stoji kao 1 : 0´43, tada možemo iz toga zaključiti, u kojoj će po prilici godini i koliko koja biljka radjanje početi i kada i sa koliko godina svršiti. 8. Sve protivne iznimke u voćarstvu i vinogradarstvu, makar ih kojimi primjeri razlagao Babo, Milardet, Lukas, Sahut ma i naš Kuralt, obaraju se navedenim! brojkami i njihovim tumačenjem u točkah 1—7. Tko ne vjeruje, neka individuum fizioložko matematično analizira tako, kao što sam se i ja potrudio učiniti. Po mojem sudu, dakle iz do sada crpljenog izkustva, mogli bi i sami šumari poraoćju sastojopisa, u kojem se i onako bilježi tekući prirast, — doći do zaključka, koliki je prirast ploda. Čim je poznato, koliko ploda proizvodi svaki m^ prirasta drva, dade se po tom saznati, koliko je pojedino stablo ili ciela sastojina kroz cieli svoj viek ploda proizvela. Tako n. pr. ako je 120 godina stari lužnjak danas u sadržaju od 10 m^, te je gojen cielu dobu sa ´/< krošnje, a svaki m ´ = 3-74 hl. onda je morao po mom izpitniku do 120. godine prozvadjati 10 X 3-74 = 37-4 hl. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1895 str. 46 <-- 46 --> PDF |
— 350 — Izkusne skrižaljke, koje bi nam mogle pokazati dobrotu tla za razni sklop, za raznu dobu i visinu nad morem za sve vrsti, nadalje u kojem smjeru stoji tekući prirast drva naprama tekućem prirastu ploda, zahtjevaju mnogogodišnje studije i troška, — ali pomoćju takovih skrižaljka mogle bi se prociene ploda brže i sjegurnije obavljati, nego što se u istinu danas obavljaju. Ova zadaću prepuštamo našem mladjem naraštaju. II. 0 žiro vini. Pod žirovinom razumieva se svakovrstna hrana, koju životinja ždere, a ovamo spada ponajprije šumski plod t. j . žir i kesten, bukvica; onda paša trave korienje bujad i ino bilje, te napokon crvi i gliste. Svu žirovinu mogli bi razdieliti a) u nadzemnu, b) u prizemnu, 3) u podzemnu žirovinu. 1. Nadzemna žirovina je svaki plod drveća, dakle kestena, lužnjaka, kitnjaka, gradjena, cera, bukve, divlje jabuke i kruške, gloga, bielog trna, drenule i t. d. 2. Prizemna žirovina je sve ono, što krmče pase, tako n. pr. gljive, lišaji, mašine i t. d. 3. Podzemna žirovina je takova, koja se sastoji od raznog korienja, papradi i inog bilja, nadalje glista i zareznika. Ovu vrst žirovine zove narod i rov. Ovo ću malo stegnuti, te ću govoriti ponajprije o nadzemnoj, a zatim o pri- i podzemnoj žirovini. III. Što je izvrstna, a što nevaljana žirovina? Žirovina biti će uviek tim bolja, čim imade u predjelu, gdje se žiriti želi, raznovrstnije hrane i dovoljno vode. Ako svinjče u šumi što više ploda nalazi, a sastojina nije odviše gusta niti riedka, mora dakle imati sklop od 0"3—0-7, onda je takova paša dobra, a sastoji se poimence iz gljiva i zareznika. Posve je naravno, da voda nesmije manjkati. Svinja biti će najzdravija i najnaprednija onda, kada si povoljno može Izabrati hranu, koja se sastoji ponajviše iz dušičnih i ugljičnih tvari. Poznato je, da se mast i slanina sastoji ponajviše iz ugljikovine, a ovu ima osobito ona hrana, u kojoj je dosta škroba, sladora i ugljevitih čestica. Krv i meso svinjsko sastoji se ponajviše iz dušičnatih tvari. Gospodari tove svoju krmad davajuć joj jednu ili drugu vrst hrane. Nevaljanu žirovinu nalazimo u sklopljenih šumah te u onih, u kojih se nalazi samo jedna vrst ploda. Imao sam već prilike vidjoti, da su krmci ne samo u šumi od čistog kitnjaka, (u dubravi) nego i u čistom posve sklopljenom bukviku pocrkali. Svinjogojac gosp. Pfeifer tvrdi, da je nemoguće u salašu svinje žirom hraniti, jer one traže upravo vlažan žir, a osim toga traže i rov. To potvrdjuju njeki izkusni seljaci. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1895 str. 47 <-- 47 --> PDF |
— 351 —IV. Obćenita vriednost žirovine. Vriednost žirovine sastoji se dakle a) iz nadzemne žirovine, b) iz pri-i podzemne žirovine. Nadzemna žirovina procjenjuje se kvantitativno i kvalitativno, a o tom biti će govora napose pod B. Za pri- i podzemnu žirovinu evo cjenika za sve odnošaje u vremenu od dozrielosti žira do Josipova : Vriednost po 1 jutru u noveidih kod Dobrota tla sklopa Opazka n položaju razred 01 0-2j 0-3 0-4 05 06 0-7 0-8 0-9 1-0 Prama tomu, kako je pri130 110 90 70 50 30 15 6 0 rast drva na slabijoj stojbini ravno V25108 90 74 57 40 23 12 5 0 slabiji, iznaša u planinab tek brežuljasto. 100 87 74 61 48 35 22 10 4 0 Vs onoga u ravnici; isto tako 75 65 55 45 35 25 15 8 3 0 biva vređnost pri i podzemne žirovine, ali se mora uzeti V. 50 43 36 29 22 15 8 5 2 0 obzir i na udaljenost sela V. Opis Šumskog ploda. Suvišno je, da ovdje pobliže opišem šumski plod, jer je svakomu šumaru poznat žir raznovrstnih hrastova. Ovdje ću nadovezati skrižaljku o težini i broj žirka: Težina 1 bekt. Broj zrna po 1 hektl. Za vrst drva u kgr. od — do poprec. od — do poprečno lužnjak. kitnjak. gradjen cer ... . 70—90 70—00 80 80 17-20000 20-29000 22000 25000 340C0 lOUCO šiška. . 33 12000 bukvica . 45-50 48 210—220000 215000 orah .. . 30—40 35 3-6000 4500 kesten . 56-61 59 10—20000 15000 VI. što svinja izbira, koliko troši i kakva joj je slanina? Nijedan plod, dok nije podpuno zrio i dok nije jedno vrieme na zemlji odležao nije slastan, zato je svinjarom poznato, da će svinje, 6im je utjeramo u šumu, tražiti najzreliji i na zemlji najdulje ležeći plod. 1. Gradjen (gradun) jedu svinje najradje, te je za kukuruzom najbolja krma od koje se svinje veoma dobro utove, a uz to dobiju dobru, bielu slaninu. Ovaj plod ne prouzrokuje nikakove bolesti. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1895 str. 48 <-- 48 --> PDF |
~ 352 — 2. Lužnjak manje je vriedan od gradjena, ali ga svinje takodjer rado jedu i brzo odebljaju. Ova vrst žira prouzrokuje bolest u crievih i kašalj, od česa svinje i pogibaju. Crieva i izmetine pocrne, pa se uslied toga moraju svinje 8 dana prije klanja hraniti kukuruzom, jer se inače ta crnoća izprati ne dade. Slanina lužnjakom tovljenih svinja vrlo je dobra i čvrsta. 3. Kitnjak (brdnjak) jedu svinje onda, kada neima gradjena i lužnjaka. Ovaj plod ne vole svinje, jer je gorak, akoprem daje dobru slaninu i neprouzrokuje bolesti. 4. Kesten jedu svinje samo onda, ako je vlažan, inače im prisjeđa. 5. Bukvicu rado jedu svinje, ali od nje ne odebljaju kao od dosada na. vedenih vrsti žira, jer se od ovih odebljaju, da jedva ići mogu. Potraje li ovo žirenje do lieta, dobiju svinje otekline na vratu i padnu u bolest zvanu „gronjica". 6. Cerom se hrane svinje onda, kada neima žira. Ovaj plod je takodjer gorak. Od njega se svinje najmanje udebljaju, ali ne prouzrokuje nikakove bolesti. Tomu je razlog po svoj prilici veći dio škrobovine, a osim toga i to, što se cer najsporije probavlja. G. Pfeifer označio je da troši dnevno: na 1 staro odraslo krme 4 kg. kukuruza ili 6—8 kg. žira „ 1 poluodraslo „ 2 5 „ „ „ 3—5 „ „ « 1 mlado „ 1-— „ „ „ 1-5—2 „ „ Drugi opet gospodar kazao mi je, da troši dnevno: na V2 godišnje svinjče 1-5 kg. kukuruza ili 2 kg. ječma 11 ^ 1 «4r n „5„„ "" » »"" n ll´»ll Navod drugoga gospodara vriedi za ono krmče, koje još raste, dočim za vrieme tovlenja potrebita je samo polovica od gore navedenog. Tržna je ciena u Zagrebu za ječam od lOO kg. for. 6*—, za kukuruz oko for. 5´50, a za raž oko for. 6´—. Tvrdi se, da je slanina i meso od svinjčeta gojena žirom čvrsta, dočim je od bukvice bielija i odpušta više mast. U obće može se reći, da je mast od svinja, koje su gojene u južnih obroncih šuma mnogo žutija i čvršća, nego li od onih, koje su gojene u sjevernih obroncih, po tom je i bosanska slanina uviek bolja od hrvatske. VII. Zašto se rabi žir i bukvica i pošto se proda? Žir, bukvica i drugi šumski plodovi troše se ponajviše samo za krmu, a bukvica i za proizvođjanje ulja. Po naših cjenicih vriedan je hktl. žira počam od for. !— i više, jer dotičnik sastavljajuć cjenik izračunao je, da 1 mtrc. žira vriedi 0 4 mtct. raži, pa uzev k tomu tržištnu cienu raži, mogao je do toga doći. Medjutim ciena žira i ploda u obće vrlo je raznolika i to prema tomu u što se troši i kada se troši. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1895 str. 49 <-- 49 --> PDF |
— 353 — Žir lužnjak uvaža se mnogo u Češku, a tamo njim hrane jelene. Tako isto, ako se troši žir za jesensku kulturu; nu tko žir za hranu svinja prodaje, nesmije nikada računati, da će za hl. više od 10´50 nv5. dobiti, a to poglavito zato, jer od procjene, pa do svršetka žirenja mnogo žira propada. Na isti način ciene i bukvicu po hektolitru iznad 60 nvč, ali ona brzo propada, ako ju svinje radi presuha tla zarovati ne mogu. Žirenje nesmije se po 1 hl. više od 5—30 nvč. zaračunati. Grad Sisak razprođa s^m godimice oko 200 vagana žira ili za kulture inozemne ili za proizvodnju cikorije. Kupci, kupujući žir u ovakove svrhe, saberu gušće ležeći žir, te plaćaju za sabiranje 20—50 nvč. od vagona. Obične ciene manipulirana žira u Sisku jesu od 100 kg. for. 2-50, 3—, 3´25, 4-—, 5*—, 5-50 bez vreća. U jeseni je obično skuplji, nego li u proljeće, jer uzčuvani ili neprodani žir, da vriednost do proljeća ne izgubi, mora se pošto po to prodati, zato se truovci obično u jeseni trse žir razprodati ili si nastoje proljetne kupce osjegurati. U Sisku se je žir za englezke tvornice pržio; sada je to prženje donjekle prestalo poradi skupe carinare, a pržilo se poput šljiva na Ijestvah. Tko zato priredjuje žir, taj mora na samo prženje do for. 1-20 po metctu. računati. Za proizvodnju cikorije kupuju žir Tschinkl iz Ljubljane, Gerdes iz Maribora a kupuju ga donjekle i ljekarnici. Kada je zreli žir počeo padati, onda se mora brzo sabrati; nu osobito državne šume zatežu u najbolju horu 10—20 dana potvrdu dražbe, a zbog ove neprilike mora kupac ili jeftinije ponuditi ili nositi gubitak. Gubitak je ili s jedne ili s druge strane, ako se ne požuri užitak ploda odmah posije opadanja. U našem je narodu običajno, da se plaća za žirenje for. 2.— za veliko, a for. !— za malo krme, a gdje gdje i polovica tog iznosa. Trgovci svinja platiti će i 6 for. od velikog, a 3 for. od malog krmeta. Ja sam obično upuštao u žirenje veliko krme za 1 for., a malo za 50 uvč. mjesečno. Obzirom na to, da prvo potroši dnevno 6-8 kg. a potonje 1"5—2 kg, žira, te proizlazi ciena jednomu hektolitru sa 50 nvč. a to je maksimum. S toga rekoh, da se pri tom polučuje 10—50 nvč. Šumar dakle, ako je točno procienio kvantum žira, pa ako je u račun uzeo samo zdrav žir, treba predpostaviti, da će od cjelokupnog kvantuma do Josipova samo 0-2—0´4, 0-6—08 a u najboljem slučaju 1 hl. žira za žirenje ostati, koji može samo sa 50 nvč. procieniti. Tko želi pako da sazna vriednost 1 hlt. žira ili šiške u šumi, taj mora znati cielu manipulaciju, zato ću i o tom koju kazati. Čim je žir počeo padati, a narod svoje poljske poslove dovršio mora se žir sabirati. Šiška se mora takodjer sabirati, a zatim dobro osušiti, jer joj vlaga kakvoću kvari i onda se tek može u magazine spremiti, dočim kod žira nije potrebito sušenje." Žir ili šiška mora se u magazinu složiti na 05 m. debele naslage i posije |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1895 str. 50 <-- 50 --> PDF |
— 354 — svaki tjedan 1—2 puta lopatom prevraćati, a to se opetuje dotle, dok se ne dovrši izparivanje (švicanje). Troškove sabiranja kao i ciele manipulacije ustanovio je g. pristav Veiner Troškovi manipulacije sa žirom i šiškom, po5am od sabiranja žira i šiške u šumi do prodaje istih na spremištu po 1 hktl. Sabiranje žira O´GOO for. ili 50-25»/o Šiške 1-20 for. ili 60-307o -% .% I daske 0056 „ „ 4-85 „ . „ 0056 „ „ 281 „ :| ;f § \ hasure 0028 , „ 2-42 „ „ 0-028 „ „ r40 „ 2:|U( cigle 0004 „ , 0-33, „ 0´004 „ „ 0-20 „ (2 I i I vreće 0 007 „ „ 0´58 „ „ 0.007 „ „ 0-35, a ^ ´ lopate i metle.0-003 „ „ 0-26 „ „ 0003 „ „ 0-15, Troškovi j služinfiad 0-006 „ „ 0-50, „ 0-120 „ „ 6-03 „ za ( prebiranje 0-047 , „ 3-93,, , 0-047 „ „ 2-36 „ Dovoz do spremišta 0-150 , „ 12-56,, „ 0-100 „ „ 5 02 „ Najamnina spremišta 0-019 „ „ 1-59 „ „ 0019 „ „ 095 „ Ini troškovi 0-075 „ „ 6-36,, „ 0-075 „ „ 3-76, 20o/o gradj. dobitak 0-199 „ „ i667 „ „ 0-331 „ „ 16 63 „ Sveukupni | po 1 hl 1-194 for. 1-900 for. troškovi \ po i mtc. ...1-492 , 6-567 „ Prodajna f po 1 hl 3-50 for. 3 00 for. ciena \ po 1 mtc. ...4-40 „ 1000 „ Uzmimo primjer, da s^m kupac plaća za manipulirani žir, (izuzev kiriju do magazina od 1 hl. žira 10, a od 1 hl. šiške 15 nvč.) svotu od 1 hl. žira 3-50, a od hl. šiške 3 for., onda nam ostaje pristojba za žir 2 for. 31, a za šišku l-Ol for. po hektolitru. Pomoćju ovih brojka možemo si lako proračunati, pošto ćemo 1 hl. n. pr. ako imademo 5267 hl. šiške. Sabiranje šiške po for. 1-20 za 5267 iznosi for. 6320-— : 500 kom. dasaka po for. 0 20 , 300-— 300 „ hasura „ , 0-50 „ 150- 2000 „ cigle „ „ 12-0000 km. „ 24 — 200 „ vreća „ „ 0-20 „ „ 40-— Za lopate i metle „ „ 0 20 , „ 20.— 20 služinčadi po „ 20-— za 1-5 mjeseca 600-— 500 radnika za prebiranje po 50 nvč. iznosi 250-— Dovoz do spremišta po hl. 10 nvč. za 5´267 hl. iznosi 526.— Najamnina spremišta za 1-5 mjeseci „ for. 100´— Ini troškovi , „ 400-— 20»/o gradj. dobitak , „ 1746-— Sveukupni troškovi for. 10-476 Hktlt. prodan po 3 for. za 5267 hl. „ 15.802 Čisti dobitak for. 5325 za 5267 hl. ili za 1 hl. 01 for. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1895 str. 51 <-- 51 --> PDF |
— 355 — VI. 0 kakvoći i zdravlju ploda. Šiška, koja iniade malo zrno mastnije je i daje bolju robu nego li žir ili šljiva! Čira manje šiške u 1 kg. stane, tim je od veće vriednosti. Tako isto i orah, čim je deblji i čim tanje ljuske ima, tim se i skuplje plaća. Svojstvo dakle dobrote uz jednako zdravlje zrna zovemo kvalitetom, pa se uslied toga plod sortira u dva razreda, koji variraju za SO´/o. Procjena žira neima s ovom klasifikacijom posla, već ona mora osobito paziti na zdravlje zrna. Trgovci sjemenom označuju zdravlje u "/o klicavosti, kada sjeme za sjetvu nudjaju. Tako n. pr. u god. 1884. bila je klicavost sjemena: od jele 35%, omorike 70%, bora 75%, ariža 45%, crnog bora 80%, borovac 657o.´ Za kontrolu klicavosti sjemenja postavljaju države kontrolne štacije, a ta zasluga ide prof. šumarstva gosp. Nobea. Doklegod je njeko sjeme klicavo, dotle je i podpuno zdravo, a to se može razpoznati n, pr. kod žira, kad se nožem razreze. Plod svake vrsti zdeličara može imati zdravlje od C/o — 90"/o, pa kod prosudjivanja toga mora procienitelj paziti, što je zdravo, što nezdravo i u kojem "/o. Ovaj postotak zdravlja mienja se kroz cielu dobu, jer bolest kod ploda napreduje n. pr. u mjesecu kolovozu stoji zdravlje u hrastu „prorok* zvanom sa 90"/o, u rujnu sa 80%, a dalje do Josipova može pasti i na O^/o- Meni se je već dogodilo, da je za vrieme prociene u mjesecu kolovozu zdravlje lužnjaka u šumi „Šiljkovac" tako dobar "/o iznašalo, da je ta žirovina prodana za 800 for. Mi procjenitelji i kupci, te i više dražbatelja bijasmo tvrdo uvjereni, da to žirovina zaista i vriedi. Kada ja pako list i plod žutiti počeo, dotrče k meni kupci žalostnim riečima: , Gospodine, ne vidimo žira na stablu, a niti ne odpada". Pomislih odmah, da oni po svoj prilici žir na visokih lužnjacih radi jednake žute boje lista i ploda razpoznati ne mogu, nadalje da žir ne odpada, jer nije dozrio, odputih se skupa s njima u šumu. Došav u šumu, nije se zaista žir vidio, a to je potrajalo kroz cieli mjesec rujan i listopad i posije one dobe, kad žir obično odpada. Tek kroz zimu spao je sav nevaljani i sitni žir, a kupci dobiše svoje novce natrag. Drugi slučaj dogodio se je, kad smo jednom prodali vrlo dobar urod bukvice za 3000 for., pa premda smo tražili 7« dobrote bukvice prije opadanja pak je bukvica već u listopadu postala podpuno šuljiva, pak nebijaše niti 100 for. vriedna. Jedne godine sabirao sam više vagona lužnjaka i kitnjaka, da se odpremi za sjetvu u Dombovar. Ovaj je žir, radi prerane dozrielosti na stablu, izpao, a posljedica tomu bila je, unatoč najbrižnije manipulacije neprestano silio na odpremu, da uzmogne prije sniega sjetvu obaviti. Ja sam zbilja žir po njegovoj želji odpremio, ali sam morao na pol puta radi zaledjena prevoza u Gombošu, te sam dao u Brodu u magazinu žir stresti i prebacivati. Ovdje je 25 |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1895 str. 52 <-- 52 --> PDF |
— 356 — ostao 10 dana i tada ga tek đadoh odpremiti u Dombovar, gdje ga je imao preuzeti nadšuraar. Ovaj ali, našao žir uznojen, uplaši se i brzojavi, da ga primiti neće. Moj pako plemeniti gospodar izjavi: „kako ste ugovorili, tako vršite i bude li štete, vi ćete ju trpiti." Ja sam bio sada u brizi, te odoh sam u Dombovar. Kod iztresivanja žira pušila se neprestano para, ali kad smo žir nožem prerezali, opazili smo, da još nije svoju klicavost izgubio. Pritom se izmirismo, a žir bude posadjen na moj vlastiti risiko. Kad je u proljeće niknuo bijaše uspjeli izvrstan tako, da je isti nađšumar poslao novce po pogodbi oko 3000 for. a k tomu našu toleranciju vrlo laskavim listom popratio. Što bijaše dakle tomu uzrok? Ništa drugo, nego da svaki plod mora ili na stablu ili na tlu podpuno pozrieti. Mogao bih još više ovako sličnih primjera navesti, koji preporučuju procjenitelju, da zdravlje ploda što pomnije izpituje. Moje načelo kod procjene žira, da dadem kroz pouzdane i poučene lugare plod na prorok stablu posije kvatitativne procjene i kvatitativno izpitati. To se mora učiniti uviek čas prije pred licitacijom. Proroci representiraju medium svega, dakle i zdravlja, a to ću kasnije i dokazati. Sa proroka skida se u sredini krošnje 50 zrna iz južne, a 50 zrna iz sjeverne strane (popriečno je zdravlje na južnoj strani za lO^/o slabije.) Ovako sabrane žirke iz svih proroka šalju se po lugaru u šumar. ured. gdj e se nožem izpituje "/o zdravlja. To se onda zabilježi za sve šume u svrhu dalnjeg računa. Primjera radi prikazuje ovdje: Izpitnik zdravlja i izkaz dobrote ploda za god. 1894. i za sliedeće šume: Izpitnik zdravija šum. ploda g. 1892. > a 4^ ´Od 100 žirka usried vi o ^ sine krošn e imade f3 rt zdravih S-- 1 g § 03 t* C3 rS OJ H -1-3 >N o o tn ^3 a ^ ^-l -»-= m a> ´—» -4-J o S-i a o > O ti o .53 .rt r=5 -A M M 2go a m a a broj M godina zrna ili % M XX! > O P< o M a 1 V2 172 82 74 78-5, 26 zrne crvljiv ´5" 4 V2 154 88 52 70 76 26 » > -73 — 6 3 =´/4 210 86 74 80 1 21 » » |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1895 str. 53 <-- 53 --> PDF |
- 357 — Izkaz 0 dobroti ploda u "Z« za žirenje sposobna u god. 1894. Popriečno za šumski prieđjel Haiderovac 51 Vukojevac Jasik Mihalj Milanlug Milanlug Jezero Gjurin-Katin i Babinđol. Bekinac Lipo vica Dolovi Kotlana Cerik-bara Mokreš Kneževac 50 50 50 67 71 69 85 59 53 55 65 69 57 68 51 47 73 54 73 46 59 65 55 55 60 73 52 49 40 50 56 35 56 50 70 69 72 77 86 81 68 Iz ovoga izkaza razabiremo, da u prostoru od 20.000 jutara ipak postotak za iste vrsti drva dosta diferira, a te diferencije bivaju znatno veće, jer sam već izkusio, da može jedna šuma uz drugu samo uslied kiše za vrieme velike sparine tako nastradati, da je zdravlje obilna ploda 0% a susjedna će pokazati i 907o Najobičnije bolesti žira jesu sljedeće: Ubodom šišarice raztvori se sadržaj žirke tako, da postane jezgra bezvriedna. Šiške imade najviše one godine, kad su se ine žirke najdeblje razviti mogle i kada je kroz ljeto dosta blagih kiša bilo. Najviše šiške ima ono stablo, koje ima i najviše krupna žira. Bolest ova ostaje nepromjenljiva, te ju šumar vrlo lasno i točno odračunati može. Crvljiv žir ili kako narod kaže: „napala ga crn", nalazi se najviše na onom stablu, koje u svom zdravlju hiri ili samo na pojedinoj grani koja u svom prirastu bilo s kojeg razloga zapinje. Često se dogadja, da žir i na posve zdravom stablu postaje crvljiv, a to ponajprije onda, kad je bila suša ili je žir prije dobe sazrio t. j . kad škrobovina u slador prelazi. Crv se obično množi tamo, gdje obilno hrane nadje. Ova se bolest može takodjer lako prije dozrievanja ploda razpoznati; ako žir nožem prorežemo, onda ćemo opaziti crvljivo imedju kapice i dna žirke Procienitelj mora predpostaviti, da će i najbolja žirka jednom navrtana postati do proljeća bezvriednom, jer ju crv iztroši, a tako navrtane žirke obično su sladke, te ih svinje rado žderu. Treba s toga nastojati, da se svinje što više u šume upuštaju, da potroše takav crvljivi žir, i da se time crvljenju doskoči. Ovakav žir ne vriedi za sjetvu, ali se ipak za žirenje može bez pogrieške računati sa ´/B vriedosti. (Primjer naveden kod bukvice). |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1895 str. 54 <-- 54 --> PDF |
— 358 - Ljuskavi žir je onaj, kod kojega´ se jedrica od ljuske razstavi, a to se obično dogodi za takove vegetacije, kad je n. pr. žirka u rano proljeće napredovala, a kasnije prema mjesecu kolovozu zapeo je prirast poradi trajne suše ili obratno. Dakle svaka godina, kojoj prirast stabla nepostojano napreduje imade Ijuskava žira, a ta pogrješka znade načiniti cielu žirovinu bezvrieđnom. Ovu bolest možemo lako razpoznati, ako žir nožem razrežemo, ali i to može često zavarati. Ljuskava žirka je bezvriedna stoga što ne može asimilirati niti jezgrice one hranivc "cestice, koju svinja ili klicavost zahtjeva. Koštunast žir je onaj, koji se u nutarnjosti počima sušiti radi trajnog i postepenog manjka prirasta žirka. Ovakav žir postaje hrapav a jezgra žirke je otrovana. Zovu ga i okamenjeni žir. Ovu bolest možemo razpoznati po vanjštini; ona je vrlo riedka, ali znade kad što i čitave predjele zauzeti. Cer je -najviše toj bolesti podvržen. Nemiran žir je onaj, koji posije kako je pao iz stabla, treba dulje vremena ležati na tlu, da dozori. Ako kao takav u hrpah leži, onda se izparuje. Ova se pogrješka ne dade na žiru, dok je na stablu ili na zemlji, bez osobite vještine konstatirati. Vriednosti žirenja takodjer ne smeta, nu kod manipulacije za sjetvu zahtjeva se najveća pozornost, a uz to skopčano je i s velikim troškom. Mekanično ozledjen žir n. pr. po solici ili tuči, ako je vremena, da se rana izlieči, ostaje trajan za uporabu, ali postaje sitniji. VII. Nješto statistike. Naše imovine, a uz njih i urbarske obćine puštaju svoju žirovinu uživati, bilo bez ikakve odštete, bilo uz razne ciene, pa uslied toga nije se šumarstvo u pogledu procjene vriednosti žira nikada ozbiljno bavilo. Državne šumske uprave ne posvetiše toj grani dovoljno brige, a privatni posjedi imadu premalo usavršenih šumara, koji bi se time temeljitije baviti mogli, da stoga možemo punim pravom reći, da je naša literatura u predmetu šumskog ploda posve siromašna. Poznato je, da je jedini Danilovsky i naš revni F. Kesterčanek o tom nješto pisao, a sigurno nebi našao nijednoga šumara, koji bi uztvrditi mogao, da nije i taj nuzužitak u narod, gospodarstvu dosta znamenit. Mora se priznati, da je ustinu sramota, da bludimo po tmini, da nitko nezna, što je dohodak šuma, što efektivna vriednost i kojim putem treba udariti, da se poluči i za ovaj produkt njeki sporazumni postupak kod procjena da time i tržištne ciene uz efektivnu prodaju krmadi poskoče. Naš politički ured posvećuje primjerice svakom plodu ratarstva dovoljno brige. Tako n. pr. evo izkaza, koji pokazuje, da je u Hrvatskoj i Slavoniji urodilo mtrct. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1895 str. 55 <-- 55 --> PDF |
359 — godine: 1895. 1886. 1887. jabuka: 94.000 51.000 ´^.00 0 krušaka: 62.000 35.000 35.000 šljiva: 776.000 297.000 425.000 trešnja i višnja: 19.000 17.000 2.000 marilica: 10.00 8.000 10.000 smokava: ? 3.000 1.600 oraha: 20.000 12.000 1.5000 Tko pak znade koliko je urodilo žira i bukvice? 500.000 krmadi, žireći se u 1,500.000 jutara bukvika i hrastika, pa ako se poslužimo mojim tvrdnjama u prvom djelu, da iznosi svaki m^ prirasta drva 4 mtc. ploda, a uzevši k tomu, da je popriečni prirast 2m^ po jutru, onda bi imali godišnje 12,000.000 mtc. žira i bukvice. Ako računamo sada efektivnu vriednost žirenja od svakog krmčeta sa 4 for. ili 1 mt. ploda sa 20 nvč., onda proizlazi vriednost šumskog ploda na 2,400.000 for. To su brojke toli ogromne, da kad bi se razpolovile, morali bi šumari tomu veću pozornost posvetiti. Ovo pitanje bijaše već g. 1889. u odboru šum. družtva potaknuto, ali se 0 tom ništa učinilo nije. (Svršit će se). LIST-AJK:. Osobne viesti. Imenovanje. Ban kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije blagoizvolio je imenovati Šumarskog vježbenika kod križevačke imovne obćine Gedeona Ogrizovic a šumarskim pristavom kod I. banske imovne obćine u privremenom svojstvu sa sustavnimi berivi, te mu povjeriti upravu kotar, šumarije u Klasniću. Umro. U bolnici za umobolne u Stenjevcu umro je u najljepšoj muževnoj dobi kr. žup. šumarski nadzornik županije belovarsko-križevačke Dragutin pl. Fodroczy. Pokojnik bio je dobar otac obitelji, vrli drug i marljiv šumarski činovnik. Pred njekoliko mjeseci opažalo se je, da je pokojnik umobolan, pa ga predadoše u bolnicu stenjevačku, gdje je podlegao užasnoj boli. Za njim tuguje osim braće velemož. g. zagrebačkog podžupana Aur. pl. Fodroezya i vlastelina Aleks. pl. Fodroczya i mlada supruga i nježna kderćica. Našemu milomu drugu kličemo: Bila ti lahka crna zemlja! Družtvene viesti. Zapisnik sastavljen 12. kolovoza 1895. prigodom obđržavanja XIX. glavne skupštine „Hrvat.-Slav. šumarskoga družtva" u Slatini. Predmet: 1. Velemožni gosp. odsječni savjetnik Ferdo Zigmundovsky predsjednik „Hrvat.-Slav- Sumar. družtva" otvara srdačnim riečima XIX. glavnu skupštinu „Hrvat.-Slavon. šu |