DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1895 str. 45 <-- 45 --> PDF |
— 349 — 21 m´ rozge, a jer je taj vinograd po 1 jutru rodio 17hklt. vina ili 27-2 mtrc. groždja, to je groždje iznašalo spram rozgi izraženo po težini l74´´/o — dakle mnogo više, nego li žira, jer u žirki nema onoliko vode, kao u bobici groždja. Iz dosadašnjega zaključujemo dalje: 4. Da će šumar, voćar ili vinogradar imati obćenito najveći plodorod po jutru onda, kada je ovdje i najveći tekući prirast drveta polučio. Stabalje, gojeno sa V* krošnjom t. j . u pritisku zraka, imade najmanji tekući prirast, dakle i najmanje ploda, i čim šumar takovu šumu proredi ili progali, pa se te krošnje razgrane na ´/^ ili V4 krošnje, mora poskočiti uz veći kvantum lista dakle i sisaljka i njegov tekući prirast drveta, dakle i plod. Tko pako klaštri prirodno razvijeno stabalje ma koje vrsti drveta, koje je imalo ^´^ ili ^4 krošnje na srodno onomu od */4 krošnje, umanjuje silom kvantum lišća, dakle i sisaljaka, a po tom i plod (mraz i tuča su iznimka). — Vinogradari pako nemilice čokot klaštreći svake godine umanjuju znamenito prihod groždja. 5. Već u stablu od ´/a ili ^j^ krošnje sabrane i fiziologu još nepoznate nutarnje snage, ako se potisne na tekući prirast takovog stabla od Vi krošnje, ne bude imao namah, baš tekući prirast drveta, dakle ni ploda nego će imati njeki višak. — Taj je višak postao po empiričan sviet tako zavodljiv, da je voćarstvo, a osobito vinogradarstvo zašlo s puta uzgoja najvećeg dohodka; s toga 6. Tvrdim, da onaj, tko stablu ili klaštrenjem ili prstenjanjem ili zakretanjem (lucanj) prirast drva suspreže, sam sebe vara, ma postigao prividni višak časovito na plodu i budućnost mu se na sve strane osvećuje, 7. Svaka životinja ili bilina počne radjati tim prije iz sjemena uzgojena, čim joj je tekući prirast manji, dakle na najlošijoj stojbini najprije, ali i tim brže prestaje radjanje iste. Tako će n. pr. hrastova šuma u dobrom sklopu početi radjati na najboljem tlu u 40. g. a obilno radjanje prestat će u 400. god.; a ta ista vrst na najlošijem tlu radjat će već u 20. god. — slabo radjajuć, ali i prestat će u 200. god. Jer pako iz točke 3. vidimo, da prirast drva prema prirastu ploda po težini stoji kao 1 : 0´43, tada možemo iz toga zaključiti, u kojoj će po prilici godini i koliko koja biljka radjanje početi i kada i sa koliko godina svršiti. 8. Sve protivne iznimke u voćarstvu i vinogradarstvu, makar ih kojimi primjeri razlagao Babo, Milardet, Lukas, Sahut ma i naš Kuralt, obaraju se navedenim! brojkami i njihovim tumačenjem u točkah 1—7. Tko ne vjeruje, neka individuum fizioložko matematično analizira tako, kao što sam se i ja potrudio učiniti. Po mojem sudu, dakle iz do sada crpljenog izkustva, mogli bi i sami šumari poraoćju sastojopisa, u kojem se i onako bilježi tekući prirast, — doći do zaključka, koliki je prirast ploda. Čim je poznato, koliko ploda proizvodi svaki m^ prirasta drva, dade se po tom saznati, koliko je pojedino stablo ili ciela sastojina kroz cieli svoj viek ploda proizvela. Tako n. pr. ako je 120 godina stari lužnjak danas u sadržaju od 10 m^, te je gojen cielu dobu sa ´/< krošnje, a svaki m ´ = 3-74 hl. onda je morao po mom izpitniku do 120. godine prozvadjati 10 X 3-74 = 37-4 hl. |