DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1895 str. 54 <-- 54 --> PDF |
— 358 - Ljuskavi žir je onaj, kod kojega´ se jedrica od ljuske razstavi, a to se obično dogodi za takove vegetacije, kad je n. pr. žirka u rano proljeće napredovala, a kasnije prema mjesecu kolovozu zapeo je prirast poradi trajne suše ili obratno. Dakle svaka godina, kojoj prirast stabla nepostojano napreduje imade Ijuskava žira, a ta pogrješka znade načiniti cielu žirovinu bezvrieđnom. Ovu bolest možemo lako razpoznati, ako žir nožem razrežemo, ali i to može često zavarati. Ljuskava žirka je bezvriedna stoga što ne može asimilirati niti jezgrice one hranivc "cestice, koju svinja ili klicavost zahtjeva. Koštunast žir je onaj, koji se u nutarnjosti počima sušiti radi trajnog i postepenog manjka prirasta žirka. Ovakav žir postaje hrapav a jezgra žirke je otrovana. Zovu ga i okamenjeni žir. Ovu bolest možemo razpoznati po vanjštini; ona je vrlo riedka, ali znade kad što i čitave predjele zauzeti. Cer je -najviše toj bolesti podvržen. Nemiran žir je onaj, koji posije kako je pao iz stabla, treba dulje vremena ležati na tlu, da dozori. Ako kao takav u hrpah leži, onda se izparuje. Ova se pogrješka ne dade na žiru, dok je na stablu ili na zemlji, bez osobite vještine konstatirati. Vriednosti žirenja takodjer ne smeta, nu kod manipulacije za sjetvu zahtjeva se najveća pozornost, a uz to skopčano je i s velikim troškom. Mekanično ozledjen žir n. pr. po solici ili tuči, ako je vremena, da se rana izlieči, ostaje trajan za uporabu, ali postaje sitniji. VII. Nješto statistike. Naše imovine, a uz njih i urbarske obćine puštaju svoju žirovinu uživati, bilo bez ikakve odštete, bilo uz razne ciene, pa uslied toga nije se šumarstvo u pogledu procjene vriednosti žira nikada ozbiljno bavilo. Državne šumske uprave ne posvetiše toj grani dovoljno brige, a privatni posjedi imadu premalo usavršenih šumara, koji bi se time temeljitije baviti mogli, da stoga možemo punim pravom reći, da je naša literatura u predmetu šumskog ploda posve siromašna. Poznato je, da je jedini Danilovsky i naš revni F. Kesterčanek o tom nješto pisao, a sigurno nebi našao nijednoga šumara, koji bi uztvrditi mogao, da nije i taj nuzužitak u narod, gospodarstvu dosta znamenit. Mora se priznati, da je ustinu sramota, da bludimo po tmini, da nitko nezna, što je dohodak šuma, što efektivna vriednost i kojim putem treba udariti, da se poluči i za ovaj produkt njeki sporazumni postupak kod procjena da time i tržištne ciene uz efektivnu prodaju krmadi poskoče. Naš politički ured posvećuje primjerice svakom plodu ratarstva dovoljno brige. Tako n. pr. evo izkaza, koji pokazuje, da je u Hrvatskoj i Slavoniji urodilo mtrct. |