DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1895 str. 61 <-- 61 --> PDF |
— 365 — Članovi II. razreda: Josip Mazalović, lugar šumarije otoSke brod. imovne oh6. ; Marko Mini<5 i Ivan Brujevac, lugari kot. šum. u Vel. Gorici; Sava Desić, Josip Drobnjak, Simo Krujaić, Vaso Rokić, Tonasija Tomaševid, Jovo TrivunSid, lugari kr. Šumarije Jasenovac; Vinko Vlabovid, lugar šum. belovarske gjurgj imov. obd.; Babie Ivan, lugar šum. Rajevoselo brod, imovne obi.; Bartolid Mato, Kljaid Veljko, Ostoid Nikola, Simid Gjuro, Stoid Simo, Ostoid Blaž, lugari I. ban. imovne obd.; KevaSevid Stjepan, lugar grad. imovne obd.; Krnjaid Marko, lugar kr. šumarije u Lipovljani; Ogrizović Stevan, Sorak Nikola, Vukađinovid Mile, lugari kr. šumarije Brlog. Umrli su aliededi članovi I. razreda: Červidek Franjo, šumar grada Požege i Martinović Adolf, šnmarnik vlastelinstva iiodkoga u Erdeviku. Upravljajući odbor prima novo pristupivše dlanove u đružtvo, izstup njekih članova iz đružtva uzima se na znanje, a kliče „Slava im !* Točka 16. Klub gospodara i šumara u Beču dostavio je predavanje profesora dr. Marcheta, držano u rečenom klubu o obskrbi privatnih gospodarskih i šumarskih činovnika, kao i resoluciju dr. H. pl. Vicha stavljenu tom prigodom sa zamolbom, da bi i hrv. slav. šum družtvo to pitanje u razpravu uzelo i svoje eventualne zaključke spomenutom klubu priobdilo. Posto ovaj predmet nije od zamašne važnosti po šumarske prilike u Hrvatskoj i Slavoniji zaključuje se, da se govor dr. Marcheta u izvadku priobdi u družtvenom časopisu. Šum. listu." Točka 17. G. predsjednik priobduje, da đružtvo razpolaže današnjim danom sa gotovinom od 1661 for. 71 nov. te predlaže gosp. podpredsjednik M. Vrbanid, da bi se takove svote uložiti imale kod činovničke zadruge u Zagrebu obzirom na to, što rečena zadruga daje čistih ^´/j^´/ ^ kamata od uložaka. Usvaja se. Točka 18. G. predsjednik priobduje, da hrv. slav. šumarsko družtvo posjeduje glavnicu od 22.128 for., te predlaže, da se obzirom na taj družtveni imetak pristupi ostvarenju namisli glede gradnje „Šumarskoga doma" i u tu svrhu ustroji posebna „udruga šumarskoga doma", koja bi namaknula za gradnju potrebitu glavnicu, a za izradbu statuta neka bi sa ustrojio poseban odbor, kojemu bi bila pod- jeđno i briga, da vodi pregovore i stavlja pređloge glede kupa gradilišta itd. Nakon podulje debate bude zaključeno načelno prihvatiti pređlog g. predsjednika, da se gradi šumarski dom, a sam predmet neka se stavi u dojdućoj sjednici na dnevni red, kada de se u pretres uzeti. Točk a 19. G. predsjednik priobduje, da se je na ime hrv. slav. šumarskoga đružtva zajedno sa predsjedničtvom đružtva za gojenje lova i ribarstva obratio predstavkom na c. i kr. sborno zapovjedničtvo u Zagrebu, da bi ovo dozvolilo đružtvenim članovom na svojoj streljani pokušati lovačke puške. Uzima se na znanje. Pošto bje dnevni red ove sjednice izci-pljen, bude ista zaključena i nazočni zapisnik u sjednici od llj8. 1895. pročitan, ovjerovljen i pođpisan. Zakoni i normativne naredbe. Oglašivanje dražba o prodaji šumskih surovina za drvotržoe. Kr. zemaljska vlada, odjel za unutarnje poslove, izdala je na sve kr. županijske oblasti naredbu od 29. lipnja 1895 br. 32.630, koja doslovce ovako glasi: „Trgovina sa drvom jest jedan od najznamenitijih prometa sa surovinami u Hrvatskoj i Slavoniji. Ona je tim življa i po šumoposjednika unosnija, čim je veda tražnja đrvotržaca na drvu, sposobnom u tehničke svrhe. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1895 str. 62 <-- 62 --> PDF |
— 366 — Tražnja pako ovisi međju ostalim znatno i o tome, đa drvotržci za vremena saznadu, gdje, u kolikoj množini i pod kakovimi mjestnimi okolnostmi mogu dobiti drvne surovine, potrebite za njihov posao, U tom pogledu opažala se je do sada njeka manjkavost u toliko, što su se javno oglašivale samo prodaje sječah u sumah državnih i obćinskih, a mjestimice i kod njekih sukromnih šumoposjednikah. Nu i te dražbe oglašlvane su u razno doba tako, đa se drvotržae, imenito strani, komu je manjkalo svako poznanstvo međju šumsko upravnim osobljem, nije mogao potrebitom sjegurnošdu snađi u svom poslu, odnosno nije znao gdje i koliko će se onakova drva izuieti na prodaju u dotičnoj godini, kakovo je njemu za njegov posao potrebito. Da se toj manjkavosti doskoči, nakanila je ova kr. zem. vlada, odjel za unutarnje poslove, izdavati godišnje izkaze i po priležedem obrazeu o svih prođajah] drva, koje bi se imale preduzeti u dotičnoj prometnoj godini. Odtud se nije nadati samo toj obdoj koristi, da ie se na polju trgovine s drvi razviti zdrava i interesom šumoposjednika odgovarajuća konkurencija, nego je tim izkazom još i ta svrha, da se u očevidnosti drži drvna zaliha, koja se godimice na prodaju iznosi, ter saznađe ciena drva na panju, odnosno đa se trgovačkom svietu pruže statistički podatci, koji će biti kadri unaprediti trgovinu s drvi. Kr. zemaljska vlada odredjuje s toga, đa kr. županijske oblasti imadu sve podatke, potrebite za sastavak rečenoga izkaza, svaka za svoje područje sakupiti, ter najkašnje do 15. kolovoza svake godine ovamo predložiti. U taj izkaz valja dakle uvrstiti kako prodaje iz šumah državnih, imovno-obćinskih i onih, stojećih pod osobitim javnim nadzorom, tako i iz šumah sukromnih, ležečih u području te kr. županijske oblasti. Nu pogledom na potonju okolnost, što de se pri tom imati izkazati i drvna zaliha, koju i sukromni šumoposjeđnici godimice u trgovinu puštaju, primjetiti je, da ce se napred iztaknuta svrha samo onda pođpuno postići moći, naročito u koliko se tiče poznavanja cienah drva na panju, ako takovi šumoposjeđnici i njihovi upravni činovnici, uvjeriv se o vlastitom probitku, koji im odtud izvire, budu kralj, županijskoj oblasti s pripravnošdu stavili na razpolaganje potrebite podatke. Kr. županijska oblast upućuje se stoga, da u vlastitom djelokrugu učini shodne odredbe, đa sukromni šumoposjeđnici budu obavješteni o potrebi i koristi ovoga nauma, ter da nastojanje te županijske oblasti i u tom pogledu i sa svoje strane što krepčije podupru, đočim su gospodarstveni uredi krajiških imovnih obćinah podjedno pozvani, a kr, ug. ministarstvo za poljodjelstvo u Budimpešti zamoljeno, đa kr. šumar, ravnateljstvo u Zagrebu, kr. nađšumarski ured u Vinkovcih i kr. šumski ured u Otočcu uputi, neka na stavljenu zamolbu te žup. oblasti potrebite za sastavak izkaza podatke pravovremeno toj žup. oblasti na razpoložbu stave. Da ovi izkazi što jeđnoličniji budu, valja se pri sastavku istih, odnosno pri iz punjavanju pojedinih stupaca izkaza držati sliedećih glavnih načelah: 1. U stupcu 2 ima se uvjek unieti faktični posjednik odnosno ona osoba, ured ili uprava, koja prodaju provadja. Primjeduje se, đa u izkaz valja uvrstiti samo one Sumoposjednike, koji doista imaju drva na prodaju, nipošto pako i one, koji istina drvo godimice proizvode, ali n. prođavaju, nego u vlastite svrhe upotrebljuju ili u vlastitoj upravi izradjuju i unovčujue 2. U stupcu 3. ima se iztadi ili stan posjednika ili sjedišta ureda ili upravekoji prodaju provadjaju ter zadnja pošta. Točno izpunjivanje tih dvijuh stupacah nuždno je poglavito za to, đa kupci budu dovoljno obavješteni glede toga, kamo da se obrate sa svojim upitima i eventualnim ponudama. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1895 str. 63 <-- 63 --> PDF |
— 367 — 3. Obzirom na izpunjivanja stupca 5. primjećuje se, da se imaju najprije na, vesti sve šume, ležede unutar jedne upravne obdine, a zatim redom šume ostalih obćinah Ovo je potrebito za to, što je čestoputa, naročito kod manjih prođajah, izostala tražnja trgovaca jedino stoga, jer nisu bili upućeni u tom, da će u dotičnom predielu doći još i druge, makar i manje množine drva na prodaju, koje bi ipak sve zajedno činile toliku množinu, da bi se tamo mogao ostvariti veći drvni posao i eventualno udovoljiti njihovoj potrebi na drvnih surovinah. Od toga se imaju izuzeti samo oni veleposjednici, čije šume leže u više obćinah ter, koji žele svu drvnu zalihu zajedničku odnosno na temelju jednog ugovora prodati. U tom slučaju ima se drvna zaliha izkazati pod imenom one obdine, gdje se najveće sječe nalaze, a ostale obdine imaju se u opazci navesti. 4. U stupcu 6. ima se iztadi površina samo u cielim jutrima, izostaviv desetinske slomke, a ako je sječa manja od jednog jutra, sa jednom desetinkom. 5. U stupcih 7., 9. i 10. imaju se isto tako navesti kubični metri u oielih brojevih, izostaviv slomke. 6. U stupcu 8. ima se navesti vrst drva, ter u odgovarajućih dalnjih stupcih, ako je ikako mogude, za svaku vrst drva na pose označiti drvna zaliha. To valja učiniti i onda, ako jedan Sumoposjeđnik ima viševrstnog drva na prodaju. Ako to nije moguće učiniti, ima se navesti glavna vrst drva ter ostale samo dodati, kao n. pr. hrast sa nješto jasena i briestova. 7. U stupcu 11. ima se samo kod stabalah, sposobnih za gradjevuo i tvorivo drvo, navesti prsni promjer srednjeg stabla od najjače zastupanog razreda debljine. Ovo je potrebito stoga, da se trgovci ved unapred mogu orientirati glede toga, da li je dotično drvo uporabivo za takove svrhe, u koje ga oni trebaju. 8. U stupcih 12. i 13. imaju se navesti odnosne udaljenosti u cielih i jednoj desetinki od kilometrah. 9. U stupcih 14. i 15, valja označiti ciene drva na panju, odbiv svaki trošak oko proizvodnje i pripreme. 10. Ako koji posjednik želi, da višegodišnju sječu na jednom unovči, onda se ima Bva drvna zaliha, koja je prodaji namienjena, uvrstiti u dotični stupac, a u opazci valja navesti, na koliko se godina sječa proteže. 11. Obzirom pako na to, što se kod onih šumskih gospodarstvah, gdje se sječa u zimi vodi, prometna godina ne sudara sa kalendarskom, jer redovito ved 1. listopadom predidude godine počima, — tako n. pr. prometna godina 1896. počima 1. listopada 1895., a svršava se 30. rujna 1896. — ter što se u tom slućaju i prodaje sječa u pravilu još u pređidućoj godini obavljaju — u gornjem primjeru u g. 1895. — primjeduje se, da i tu okolnost u opazci iztadi valja, označiv „sječa od godine 1896." 12. Odgodi li se prodaja koje sječe s kojeg mu drago razloga do buduće godine, ili ako prodaja ne uspije, tad valja dotičnu drvnu zalihu držati u očevidnosti i s godine u godinu u izkaz prenašati, dok prodaja doista ne uzslieđi, a tu okolnost takodjer u opazci navesti. 13. U svrhu pospješenja posla oko sastavka izkaza valja izbjegavati svaku suvišnu bilježku, ter u isti unieti samo nužđne i svrsi odgovarajude podatke. Konačno se primjećuje, da ova kr. zemaljska vlada, odjel za unutarnje poslove, za stalno očekuje, da de ta županijska oblast uložiti sav svoj upliv ter svojski pregnuti oko toga, da se ovi za unapređjenje drvne trgovine i šumske statistike toli važni podatci što vjernije i savjestnije priberu i obrade, 0 nazočnoj naredbi obaviešduju se podjedno i trgovaoko-obrtničke komore u Osieku, Zagrebu i Senju, ter sva gradska poglavarstva kr. slobodnih gradovah." U Zagrebu, dne 29. lipnja 1895. Grof Khuen Hedervary v. r. |