DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1895 str. 63 <-- 63 --> PDF |
— 367 — 3. Obzirom na izpunjivanja stupca 5. primjećuje se, da se imaju najprije na, vesti sve šume, ležede unutar jedne upravne obdine, a zatim redom šume ostalih obćinah Ovo je potrebito za to, što je čestoputa, naročito kod manjih prođajah, izostala tražnja trgovaca jedino stoga, jer nisu bili upućeni u tom, da će u dotičnom predielu doći još i druge, makar i manje množine drva na prodaju, koje bi ipak sve zajedno činile toliku množinu, da bi se tamo mogao ostvariti veći drvni posao i eventualno udovoljiti njihovoj potrebi na drvnih surovinah. Od toga se imaju izuzeti samo oni veleposjednici, čije šume leže u više obćinah ter, koji žele svu drvnu zalihu zajedničku odnosno na temelju jednog ugovora prodati. U tom slučaju ima se drvna zaliha izkazati pod imenom one obdine, gdje se najveće sječe nalaze, a ostale obdine imaju se u opazci navesti. 4. U stupcu 6. ima se iztadi površina samo u cielim jutrima, izostaviv desetinske slomke, a ako je sječa manja od jednog jutra, sa jednom desetinkom. 5. U stupcih 7., 9. i 10. imaju se isto tako navesti kubični metri u oielih brojevih, izostaviv slomke. 6. U stupcu 8. ima se navesti vrst drva, ter u odgovarajućih dalnjih stupcih, ako je ikako mogude, za svaku vrst drva na pose označiti drvna zaliha. To valja učiniti i onda, ako jedan Sumoposjeđnik ima viševrstnog drva na prodaju. Ako to nije moguće učiniti, ima se navesti glavna vrst drva ter ostale samo dodati, kao n. pr. hrast sa nješto jasena i briestova. 7. U stupcu 11. ima se samo kod stabalah, sposobnih za gradjevuo i tvorivo drvo, navesti prsni promjer srednjeg stabla od najjače zastupanog razreda debljine. Ovo je potrebito stoga, da se trgovci ved unapred mogu orientirati glede toga, da li je dotično drvo uporabivo za takove svrhe, u koje ga oni trebaju. 8. U stupcih 12. i 13. imaju se navesti odnosne udaljenosti u cielih i jednoj desetinki od kilometrah. 9. U stupcih 14. i 15, valja označiti ciene drva na panju, odbiv svaki trošak oko proizvodnje i pripreme. 10. Ako koji posjednik želi, da višegodišnju sječu na jednom unovči, onda se ima Bva drvna zaliha, koja je prodaji namienjena, uvrstiti u dotični stupac, a u opazci valja navesti, na koliko se godina sječa proteže. 11. Obzirom pako na to, što se kod onih šumskih gospodarstvah, gdje se sječa u zimi vodi, prometna godina ne sudara sa kalendarskom, jer redovito ved 1. listopadom predidude godine počima, — tako n. pr. prometna godina 1896. počima 1. listopada 1895., a svršava se 30. rujna 1896. — ter što se u tom slućaju i prodaje sječa u pravilu još u pređidućoj godini obavljaju — u gornjem primjeru u g. 1895. — primjeduje se, da i tu okolnost u opazci iztadi valja, označiv „sječa od godine 1896." 12. Odgodi li se prodaja koje sječe s kojeg mu drago razloga do buduće godine, ili ako prodaja ne uspije, tad valja dotičnu drvnu zalihu držati u očevidnosti i s godine u godinu u izkaz prenašati, dok prodaja doista ne uzslieđi, a tu okolnost takodjer u opazci navesti. 13. U svrhu pospješenja posla oko sastavka izkaza valja izbjegavati svaku suvišnu bilježku, ter u isti unieti samo nužđne i svrsi odgovarajude podatke. Konačno se primjećuje, da ova kr. zemaljska vlada, odjel za unutarnje poslove, za stalno očekuje, da de ta županijska oblast uložiti sav svoj upliv ter svojski pregnuti oko toga, da se ovi za unapređjenje drvne trgovine i šumske statistike toli važni podatci što vjernije i savjestnije priberu i obrade, 0 nazočnoj naredbi obaviešduju se podjedno i trgovaoko-obrtničke komore u Osieku, Zagrebu i Senju, ter sva gradska poglavarstva kr. slobodnih gradovah." U Zagrebu, dne 29. lipnja 1895. Grof Khuen Hedervary v. r. |