DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1895 str. 64     <-- 64 -->        PDF

— 368 —


Šumarsko i gospodarsko knjižtvo.


Nedavno izašle su izpod tiska sliedede knjige:
Weber, Prof. Dr. E. „Die volkswirthschaftliche Bedeutung des
Waldes." 4" (28 S.) Frankfurt a. M. Mahlau u. Walđschmitd. Ciena 75 fen.
Erichson, Dr. W. F. „Na tur gesehi c h t e der Insecten D eu tseblanđs."


1. Abth. Coleoptera, 5 Bđ. 5 Lf. Bearbeitet von Dr. Geo. Seidlitz, gr. 8" (S. 609
bis 800), Berlin, Nikolai´s Veri. Ciena 6 mk.
Niedenza, Prof, Dr. Frz. „Hanđbuch fiir botanische Be s tim m ungsubungen",
8" (VII, 451. S, m. 15 Fig.) Leipzig, W. Engelmann. Ciena 4 mk.
Wagner, „Das Zeidelvesen und seine Orđnung im Mittelalter
und in der neueren Zeit." Ein Beitrag zur Geschiolite der Waldbenutzung und
Forstpolitik, "Wien, Wil. Frick. Ciena 1 f. 50 n.


Lovstvo.


u lovu. (S češkoga preveo X.) Kakovo veselje pruža lov na zečeve, trfike, gnjetle,
Brnđade i jelene, znade samo onaj, koji je višeputa u njem sudjelovao. Tu skoči pred
vama zec, tamo se digne jato trčaka u vis ili veličanstveni gnjetao, ovamo se opet
šulja oprezno lukava teta lija šikarjem; kuna, lasica pomamno bježi, vjeverica pravi
smiješne skokove; onamo opet prodire granjem srndać ili dapače snažan jelen sa nemalenim
štropotom, i otimlje se kao munja ubojitom zrnu. A što je istom, kada leti
na ćelu bijesnih svinja i cvileće praščadi kroktajući divlji vepar? A hitac za hitcem
pada, te hohotanje i vika i zvižduci i opomene i zapovjedi i zvek lovačkih rogova, te
predbacivanja i lupanje o stabla i kamenje, pa klopotanje i čegrtanje: sve ovo čini
jednu smjesu zvukova, ali za čudo! buka ova nije nam nipošto mrska, baš obratno,
ona se dojimlje preugoduo uha i pobudjuje našu ćud, koju obuzimlje ratoboran duh.


Oj! kako sjaji kraj toga oko lovčevo, kako se veseli i taj prosti pogonič ! Bogme
liepa je« zabava taj lov, osobito kad se obavlja u tako veličajnih razmjerih, kao u
južnoj Češkoj. Hajke na gospoštijah kneza Schwarzenberga spadaju za cielo međju najljepše
u češkoj; dapače i na cielom svietu. Godimice se ulovi ovdje do 50.000 komada
zvjeradi: jelena, jelena šarenjaka, muflona, veprova, srndaća, zečeva, lisica, kuna,
tvoraca, jazavaca, divljih purana, tetreba gluhana, ruževaca, jarebica, trčaka, gnjetela,
prepelica, šljuka, divljih gusaka, pataka, pegasina itđ.


Osobito kneževske hajke na goapoštiji „Hluboka" spadaju medju najglasovitije,
a 0 hajci u predjelu „Zlatnom vrhu´, pokraj gradića Protivina, izrazio se je nadvojvoda
Franjo Ferdinand d´ Este, da je on doduše prisustvovao mnogim glasovitim hajkam
u cielom svietu, ali ovakovoj hajci, kakova je na „Zlatnom vrhu", da neima nigdje para.


Dakako, da su češke hajke i na visini lovačke savršenosti.


Češki puk podaje ovim hajkam osobito znamenovanje. Velike hajke kneza Schwarzenberga
spadaju nekako u broj malih svetkovina, jer onda čitava sela, što se nalaze
u blizini mjesta, koja su za hajku odredjena, ništa ne rade, već i staro i mlado i se-
Ijan i gradjanin i težak prisustvuju hajci, koja pruža mnogo zanimivih doživljaja.


Volja za lovom đonaša ugodno razpoloženje i zabavu, pored toga su hajke i za
lovce i pogoniče zdrave, te pružaju siromašnomu puku zaslužbu. Više od 40.000 for.
zasluži puk kod ovih hajka, na glavu dodje 20 do 40 novč. na dan u gotovu novcu,
osim toga ima svaki dozvolu, da smije odnieti sa vlastelinskog zemljišta u dvostrukoj
vriednosti granja ili trave.


Pogledajmo n. pr. hajku radansku.


Već u zoru stignu u selo Dražice pokraj grada Piska mnogi lugari, šum. pristavi
i šumari sa šumarnikom; sa svih strana hrle čete pogoniča, noseći u rukuh debele
batine i duge motke za nošenje ulovljene zečadi. Rpe liepih seoskih djevojaka