DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1895 str. 74 <-- 74 --> PDF |
— 378 — Najznamenitiji je dio čitave sgrađe toranj, dug i širok 8, a visok 37 metarah; prizemlje mu obulivaća vestibul kao glavni ulaz. U pravcu osi glavnog ulaza produljena je navedena prostorija straga u dogradnju, koju završuju tri strane pravilnog šestokuta. Nutarnja arhitektura te dogradnje sačinjava pravilni šestokut, koji se na tri metra visoko uzdiže nad krovove ostalih đogradnjah. Svjetlost dobiva paviljon odozgor, čim se znatno umnaža perspektivni pogled sa ulaza u nutarnjost sgrade i na izložbene predmete. Tornju su dogradjena dva mala ođiela. Lievi odjel obuhvaća male stube, kojimi se uzlazi do svih spratovah i na galerije; a desni dio, koji završuje stropom u I. katu ima u prizemlju i u I. katu po jednu sobu koje (Se sobe prema potrebi služiti za pisarne izložbenog odbora. Toranj obuhvaća izim prizemlja još tri sprata, razsvietljena visokim postranim svietlom, te će služiti za smještenje izložakah šumarstva i za izložbu lovstva. Treći sprat karakteriše izložbena galerija, koja svojimi slobodnimi stupovi podupire krovne tornjeve. Galerija ova teče oko čitavog tornja, te je pristnpnn sa stubah i sa gornjeg sprata, pružajuć liep vidik na izložbeni prostor, a osobito na jezerce i na velebne sgrade ugarske historičke izložbe. Toranj završuje u otvorenu laternu, do koje vođe iz III. sprata zavojne stube. Za karakteriziranje glavnog ulaza smještena je pred tornjem otvorena loggia; srednji dio ove nadogradnje je u I. katu u obliku otvorena, nu odozgor pokrivena balkona, te služi za oživljenje fagade i povećanje raznolikosti razporedbe. Krov oživljuju prozorčići i ormar za sat. Lievo i desno u pravcu uzdužne osi čitave sgrade dogradjen je do tornja po jedan manji prizemni odjel, razsvietlom dielomice prostranim, a dielomice nadsvietlom. Lieva dogradnja ima dužinu od 10 5 m., a desna 6 m,, đočim je svaka široka 7 metarah. U pravcu produljene uz dužne osi nastavlja se na desnoj strani jednokatni paviljon, providjen iz nutra u prvom katu galerijom, koja počiva na stupovih. Ova 2*5 m. široka galerija spojena je sa prvim spratom tornja, a strop joj počiva na stupovih. Strop je nad galerijom vodoravan, đočim se u sredini uzdiže krov do vodoravne staklene nadsvjetlobe, kojom taj paviljon dobiva puno svietlo. Za razsvjetu prostora izpođ galerije namješteno je prostrano visoko svjetlo, te se uslied ove sgođne razsvjete mogu upotriebiti sve stiene za smještenje izložakah. Ovaj pobočni paviljon dug je 15 a širok 11 metarah. U daljnjem produljenju uzdužne osi tik jednokatnog paviljona te iz njega pristupno, nalazi se prostrano stubište, služede za uzlaz na galeriju, Na stubištu osnovan je drugi ulaz sa malenim priđvorjem. Za ukras (ročelja smješten je u prvom katu pomoljak (Erker). Izgradjaua površina šumarskog paviljona iznaša 536´50 četvornih metarah a površina galerije sa saveznimi hodnici đo tornja 150 četvornih metarah; uporabiva površina prizemlja 450, galerijah i saveznih prostorijah prvog kata i đvijuh spratovah tornja 278 četvornih metarah. Gradnja izvesti će se djelomice od hrastovine, djelomice od jelovine. Svi detaljni oblici, a djelomice i konstrukcija, kao i dekorativni ures čitave vanjštine i nutrinje paviljona imade značaj jugoslavenski. Obzirom na veoma sgodni položaj sgrade na izložbenom prostoru, te obzirom na šumicu, koju paviljon okružuje, nastojalo se je razporedbom tlocrta i čitave izgradnje postići što slikovitiju i što bogatiju cieliiiu. |