DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1895 str. 76     <-- 76 -->        PDF

— 380 —


hranjenja žilja nastaje dakako i nastati mora izsušenje lišda i opadanje istoga. Ohladjivanje
tla, koje u jeseni redovit o nastupa, umanjuje vođu u staniževlju lišda, a
posljedica je ta, da lišde biva bez soka, da postane mlohavo, da mienja svoju boju,


t. j . ovo su prvi znakovi opadanja lišda.
Da je sniženje toplote tla pravi uzrok, koji prouzrofiuje žudenje i opadanje lišća
sa drveća, jasno nam svjedoči sam izgled drveća i grmlja, koje raste na visokih briegovih
napram jednakim parovnjakom, koji rastu u nizinah.


Biljke u visokih gorah odbacuju svoju zelenu odoru (lišde) sa sebe mnogo prije
nego njihovi istovrstni drugovi u nizinah.


Vlaga i osvjetljivanje izjednačuje se ovdje skoro pojednako, kao i u nizinah,
dapače je tlo biljkam ondje povoljnije, ali usiied nastupa zime, koja je oštrija u visinah,
nastaje ohladjivanje tla prije, i istodobno, te zato nastupa prije i opadanje lišća. U
ostalom netreba ni tog dokazivanja; jer tko šumom prolazi kao primjerice mi šumari,
taj je mogao lako opaziti, kako lišće bukovo na jeđaoj obrežini, koja je po sastavu
tla više podvržena ohlidjivanju, mnogo prije požuti, nego li lišće bukova u susjednoj
nizini, koje je u isto doba još posve zeleno.


Koritasto tlo je po svojoj udesbi protiv ohlađnjivanju bolje zaštićeno, a zemlja
takovog koritastog tla radi bujnije vegetacije u stanju je bolje pridržavati toplinu, jer
je takovo tlo prepleteno sa biljem i travom, kao da je gusta mreža razapeta. Stog
razloga žilje rastućih bukava na takovom tlu još neprestano usisava vođu, a zato se i
lišće dulje zeleni, nego na susjednih bukvah, koje narastu na takovom tlu i kojima
prije započme lišće žutiti i opadati.


Kao dalnji dokaz suvremenog ili postepenog opadanja lišća uplivom toplote u
drugom podneblju kao primjerice kada kod nas platane već odavna lišda neimaju, počima
u Italiji lišće tekar veniti, dočim su drveća u Siciliji još posve zelena, a u maloj
Aziji obično neizgubi drveće svoje lišće. Ovdje se vidi, da je ovoj promjeni i razlici
toplina podneblja kao i vlaga tla suglasna, pa usljed toga se i lišće dulje uzdrži svježe.


Gubitkom lišća na drveću i grmlju nenastaje za isto nikakav manjak na hrani
ili kakav kvar, dapače ono je obskrbljeno 6ak i za novi svoj naraštaj i nakit dostatno
sa životnim! sokovi, jer prije, nego što lišće svoju boju započme gubiti, nastaje u
listovnib rebarcih znatna promjena, — naime ta, što se odlučuju najvažnije biljevne
sastojine, te prelaza iz lišća u grane i grančice i stablo kao u stalnije djelove i kao
čuvari dalnjeg obatanka drveća. Ovo je stalni prirodni zakon, da bilje, kad mora izumrieti,
ođieli od sebe, pretoči i povrada opet životne sokove onomu prvobitnomu izvoru,
odkuđ ga je za života i crpilo i primalo — naime stablu.


Drveće povrada dakle sve uporabljive sastojine opet natrag ne samo zato, đa se
neizgube, nego da budu pohranjene do proljeda, kad za listanje nastupi novi život.
Stoga se izumirajudi list posve izprazni i liši svojih sokova kao takođjer i svijuh svojih
najvažnijih sastojina. Tako primjerice usiše stablo iz lišća klorofil kao najdragocieniju
sastojmu, te i drugu isto tako važnu sastojinu, kao što je dušična sastojina, koja prelazi
iz lišda u debla. Osim toga nestane najveći dio bjelankovine iz stanica tih rastajućih
se organa, a nestaje i škrobovih bobica. Isto tako presele se iz lišda u živući
dio biljke — u grane i u stablo, veći dio kalija i pravičnog kisika, dočim čvrsta
staničnima i druge lako nadomjestive česti, kao što je kremična kiselina i vapno, propadaju
skupa sa opađajućim lišćem. Sve ovo dade se lučbenim analizovanjem ustanoviti
i lako dokazati.


Sve ove sastojine, kako ih nabrojismo, sakupljaju se na zaštićenih mjestih biljke
u kvrgah, u samom stablu u žilah i u granah, gdje đo proljeća počivaju, te se onda
opet natrag pretakaju u izlijajuće mladice i novo lišće.


List na drveću pripravlja se na opadanje upravo vidljivo pred jesen, dakle prije,
nego što će opasti. Na okrajku listovne stapke, koja se sa grančicom spaja, protegne