DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1895 str. 79 <-- 79 --> PDF |
— 383 — te Cesto sanduke od pogana čistiti. Pri tom neka se pod kuniće svaki put podastere čista stelja, da budu kuniči uviek u suhom i da ne budu sanduci smrdljivi. Ako se tako postupa, onda će se kunići za tri tjedna posve dobro ugojiti, te se onda mogu za užitak zaklati. Za tovljenje najprikladniji jesu belgijsk i golemi kunići, koje prodaje Max Paulj u Koflach-u (Štajerska), a po dvoje kunića može postidi težinu od 30 funti. 3—4 mjeseca stari kunić može se kupiti za 3 for., a oplodjena ženka preko 10 mjeseci stara stoji 6 for. Isto toliko stoji i stari mužak. Za spremanje neplaća se ništa. Osim toga jamSi prodavaoc, da će kunići na opredieljeno mjesto zdravi prispjeti. Mi preporućamo gojenje i tovljenje kunića osobito šumarom, jer će uz liepu zabavicu imati odtuđ i izdašnu korist, pošto je pečenka od kunića vrlo dobra, slastna i zdrava. Cossus ligniperda Pab. (vrbotoč) spada u red đrvotoča (Xylotropha). Oplodjena ženka snese vrlo mnogo dugoljasto-okrugla, jasno-smedja i crno-prugasta jajašca pod Ijuskavu koru drveta, te se uslied toga vrlo težko pronaći može, pa čak ni onda, ako se kora izdere (sadre). Naravoslovac Boisduval mnije, da svaka ženka izleže najmanje 700 jajašca. U ljetno doba izgmaze (izpuzaju) gusjenčice i uvrtaju se u bušotine (prohode), te ondje snesu svoja jajašca i prezime. Nakon prvog zimovanja uvrtaju se još dublje, naprave bušotine u samom drvu, ali ne duž osi debla. Prisutnost gusjenica može se saznati po poganu (gnoju), jer ga kroz načinjene rupice van izbacuju. Grusjenica raztoči sve Čvrste đjelove drva, a više gusjenica mogu i cielo stablo posve uništiti. Gusjenica ždere 2—3 godine, dok naraste 12 —15 centm. velika. Odrasla gusjenica je žućkasta, ali biva sve više crvenkasta, dok na hrbtu nedobije tamno-gnjađastu boju (smedjo-crvenu boju). Na dolnoj strani ostaje žuta, a glava joj je smedja. Odrasla gusjenica zapreda se na izlazkii prohoda tako, da glava od kukuljice vani leži. Tri do četiri tjedna posije zakukuljenja može leptir izmiljiti (izaći), probiv zapredak, a to biva obično u mjesecu lipnju i srpnju. Profesor Taschenberg preporuča sliedeće sredstvo za uništenje ovog škodljivca : 1. Uništenje leptira, gdje god se pronadju; 2. Neka se dno stabla, gdje se predmnjeva, da će gusjenice jaja snesti, namaze sa ilovačom i kravljim gnojem ili sa primjesom drvenog pepela i 3. Pojedino stablo, u kojemu su se već ugnjezdile gusjenice, neka se posječe i pocjepa, da se mogu gusjenice uništiti i da njihovi leptiri ne mogu cielu okolicu zaraziti. Ovakove gusjenice nenavaljuju samo na vrbe, nego i na voćke, a takodjer i na hrast, jasen, topolu, briest, dapače i na bor. TJpliv šuma na broj pučaustva. Veoma poučna motrenja učinjena su u Francezkoj na osnovu statističkih podataka, u kakovom je naime savezu izkrčenje šuma sa pučanstvom. Trideset okružja, u kojih su sve šume izkrčene, izgubila su po zadnjem brojenju od god. 1886. do 80,000 na pučanstvu. Kao prirodni zakon imalo bi služiti ovo: Ako želimo, da nam budu doline napučene, onda neka budu briegovi šumoviti. Jer ako supobriežja gola, onda bujice i druge prirodne nepogode uništuju sve, što jim je na putu, a tim se uništuju i pitoma zemljišta, od kojih se odplavlja plođovita i za rastenje bilina potrebita crnica. Poljodjelac, kojega ne može prehraniti jalovo tlo, živi oskudno i kukavno, ter se mora napokon i izseliti u druge krajeve. Krčenje šuma najveći je uzrok, da pojedini predjeli opuste. U Africi i Aziji ciele su pokrajine prave pustare, odkađ jih je nerazborita ruka lišila kićenih šum^. Srednja Azija naseljuje se opet ne samo stoga, što su Rusi ondje sagradili željeznicu, nego što su naumili i tvrdo odlučili, da opet podignu i zagaje branjevine i fo ondje, gdje je turkomanski skitajući |