DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1895 str. 31     <-- 31 -->        PDF

— 463 —


ove vriednosti, koju imaju kamenite; sada su ih ved i prestali graditi u Francezkoj,
jer su one radi čestih popravaka skuplje, nego od kamena. Kamenitih brana
ima tri vrsti: cementirane, suhe i mješovite; u zadnjem slučaju strana lica (pročelje)
zida se sa cementom, a tielo od suhog zida. Najtrajnije su cementirane
brane, nu one su i najskuplje. Brane mješovitog zidanja postižu se mnogo
jeftinije i u mnogih slučajevih mogu podpuno zamieniti cementirane.


Žive brane grade se na krajnjh ograncih potoka; njihova dužina odvisi
od mjestnih zahtjeva, a visina je Va metra. Kamenite brane od suhih naslaga
prave se ne riedko na mjesto živih brana ondje, gdje ima u izobilju kamena;
one se grade na visinu oko jednog metra.


Gospodin Tratoda s počeo je posliednih godina na perimetru Seyne sa
boljim uspjehom rabiti omorikovo kiće mjesto skupih živih pregrada. On
slaže po dnu od korita red omorikovih grana, dugačkih dva do dva i pol
metra. Grane se polažu tanjim krajem gore, na više naslaga od grana pričvršćava
se ozgo motkama, koje se privežu uz kolje, zabito na obijuh stranah korita:
Tokom vode naplavlja se zemlja, koja izpunjava sve medju prostore izmedju
položenih grana. Na taj način izravnjava se korito; zemlja se naskoro zastre
travom, poslie čega se pristupa k zasadjivanju sadnica. Ako je korito veoma
duboko, onda nije jedna naslaga granja dovoljna za njegovo izravnanje. U tom
slučaju slaže se na naneseni sloj zemlje drugi red omorikovog granja, a ako se
pokaže, da je to malo, onda se polaže i treći red grana, čim se korito poravna
i trava na nanesenoj zemlji pokaže, odmah se zatim pristupa k sadnji
Takav način izravnanja krajnjih ogranaka gorskoga potoka ne stoji vrlo skupo,
osobito ako se u blizini nalazi omorikovih mladika prikladnih za proredjivanje.


(Svršiti će se).


XjiSTJk.:K:.


Osobne viesti.


PremjeStenje. Kod ogulinske imovne obdine premješteni su đosadanji upravitelj
u Rakovici Mato Moćan, Mijo KriSković kot. šumar u Brinju i kot. žumar u
Plaški, Donadin i Ivan i to: prvi kao upravitelj šumarije u Plaški, drugi kao kot.
šumar u Rakovicu, a potonji kao kot. šumar, u Brinju.


Šumarsko i gospodarsko knjižtvo.


Nedavno izašle su izpod štampe sliedeće knjige:
Alte n P. V. „Versuche u. Erffahrnngen mit Rotbbuchen — Nutzholz" gr.
8**, 48 S. Berlin, Julius Springer. Ciena 1 mrk.
Prank, A. B. „Die Krankheiten đer Pflanzen," 8 Lieferg., Breslau Ed. Trewend.
Ciena 1.80 mrk.