DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1895 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 469 — To nije inače mogude, nego samo tako, što je puž onaj zalogaj u kesici svojlmi ticali nanjušio. Iztraživanja gore rečenog prirodoslovca nastavio i upođpunio je Chatin. On je uzeo prpolja (golišava puža), te u njekoj daljini postavio gljivu ili jabuku. Puž je odmah počeo svoja ticala na sve strane okretati, dok jih nije obratio upravo na gljivu ili jabuku, te ponjušiv još po koji put, odpuzao je puž ravno do tih predmeta. Ako metnemo kakvo jelo desno ili lievo, navraćati de i puž svoja ticala sad desno, sad lievo, t. j . prema onoj strani, na kojoj se jela nalaze, te de i svoj put uperiti onamo. Ako držimo jelo u vis, onda ćemo viditi, da puž svoja ticala u vis upravlja, te odmah traži kakovo uporište, da se do jela u vis popne. Odrežu li se pužu ticala, te ako to opetujemo još i onda, kad mu rana zacieli, opaziti demo tada, da primicanje jestvina nikakav utisak nečini na puža, pa de takav puž bez ticala jestvine tekar onda okusiti, ako mu jih neposredno na gubicu pritisnemo. To je očiti dokaz, da puž bez ticala nemože njušiti. Nakon ovakovih pokusa nemože nitko niekati, da u ticalih puža ne leži i njegov njuh. Još vedu vjerojatnost toga dokazao je Flemming sa mikroskopičkim pokusima. On je u ticalih pikca (Helix pomatia, Weinbergschnecke) pod sitnozorom našao množinu živčevlja, koja služe pužu za njuh i koja posredno djeluju na isti. Stroj za gotovo izradjivanje dužica za burad (bačve). Njeki J. Storwik u Christiansunđu dobio je patenat na takav stroj. S ovim strojem mogu se dužice za burad izpiliti iz balvana t. j . iz trupca, a mogu se dužice odmah proviđiti sa svrhovi (bačvu tumbati) i sa utorima tako, da su dužice bez ikakvog drugog posla posve gotove za pravljenje buradi. U tu svrhu izpoređano je oruđje sredotočno oko središta. Sprava, koja čvrsto prihvaća za izradbu namienjeno drvo, sastoji se iz blaziništa (steljke, Support), koja se okrede središtem, a to blazinište ima toliko hvataljka, koliko i orudja ima, pa se uslied toga mogu u isti čas izradjivati toliko različitih komada drveta, koliko vrsti orudja ima. Trupci su za izradbu isto tako dugački i široki, kao što je duljina i širina dužica, a prema potrebi i za dva put toliko, te su tako debeli, da se mogu više dužica iz jednog i istog komada zapored izpiliti. Na ovom stroju nalazi se slieđede oruđje: 1. Jedna naprava za pilenje, koja ima pravilnoj bačvi slično šuplje truplo, koje je na dolnjem obrubu zubcima providjeno i tako smješteno, da se kod pilenja u osovnom pravcu ili svodjeno okrede, te opisuje krivulju, od koje se središnja točka obluka stiče sa srodnim središtem krivulje. 2. Jedno sa noževi providjeno okretajude se vreteno, koje služi za to, da se može pomicati k trupcu i ond njega maknuti. 3. Dvie jedan kut mcdjugobuo tvoreće struge za režke (sljubnice), a ovakove struge služe za struganje postranih vrhova (bridi od dužica) te su smještene na stalku tako, da se pile kreću na isti način, kao što se okrede naprava pod 1. đočim pile podjeđuo i svoj medjusobni položaj mienjaju naprama okrajčenoj širini dužice. Ako je trupac sa šupljom pilom izrezan, onda zadobije na spoljašnoj strani oblik svođene plohe. Tada se okrede hvataljka za 120´´ tako, da se trupac prama pilam za pravljenje režke primakne. Kad ove pile izrade trupac, onda se okrene hvataljka za 120" tako, da opet dodje u svoj prvašnji položaj, đočim se trupac primakne napram šupljoj pili. Medjutim primakne hvataljka trupac za debljinu jedne dužice, pa kada šuplja pila počme rezati, izreže iz trupca jednu posve gotovu dužicu. Stroj može odmah po tri gotove dužice izraditi. Stroj za oblenje dnioe (dno od bačve). Na ovakav stroj dobio je patenat Heinr. Mayer iz Walsrode. Ovakov stroj može đnicc (dna od bačve) obliti ili okra * |