DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1895 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 471 — Vlsstela, koja bi si htjela urediti ribnjake ili ribane upozoruju se, da se je stručnjak p. n. g. M. Drnid netom povratio sa svojih ribnjačarskih studija u Sisak, pak da bi mu sad vrlo drago bilo, kad bi mogao što prije i svoj praktični rad kođ nas započeti. Odnošaji šumarstva u Poljskoj. Njeki ruski šumar Šudra objelodanio je u jLesnoie dieh" posliedke svoga putovanja u Poljskoj, ocrtav tamošnje ođnošaje šumarstva. Isti šumar poslan je god. 1893. po nalogu ministarstva na poljsko-austrijsku medjuđa prouči načine i sredstva, kojimi se tamani borov prelac, koji je sve šume napao bio. On se je uvjerio, da su šumske prilike u Poljskoj veoma žalostne. Tamošnji nadšumari kao ,aristokracija uprave" živili su god. 1875. razkošno, vozeć se na kočijah, upregnutih sa 4 konja, prem nijesu imali veču plaću od 300 sreb. rubalja na godinu, dočim je nižjeg činovnika bila plaća 12 sr. rubalja, pa je ipak udobno živio. Pa kako je to moglo biti? Uz svoju plaću dobivalo je šumarsko činovničtvo u ono vrienje još i kojekakve pripadke, imenito obsežna zemljišta, prostu pašu i bezplatan, ali unosan lov. Osim toga dobivalo je isto činovničtvo drva za deputat, naravno toliko, koliko je ahmo htjelo. Se ljaci bili su kmetovi vlastelina i veleposjednika, a takovi bili su onda i nadšumari, koji su bili modni i uplivni. Nu i tomu učini kraj promjena sisteme od god. 1885., koja je zajazila dar mar u šumarstvu i zagatila izvor, iz kojega je šumarsko činovničtvo po volji crpilo sebi bogatstvo za udoban život. Ruska poljska ima 600.000 desjetina (1 desjetina = 10,925 ha) šuma, koje su podieljene na 54 nadšumarska ureda, a osim toga ima još i 200.000 desjetina majoratskih, emfitentičkih (na njeko stanovito vrieme iznajmljenih), njekadašnjih svećeničkih, pod državnim nadzorom stojećih šuma. Državne šume izbacile su god. 1891. dohodak bruto od 2,394.000 sreb. rubalja, neto 2 milij. = 8^/2 rub. po desjetini, dočim se prosječni dohodak ciele Busije na 4,1 kopejka (0.041 rubel) po desjetini računa. Pravomoćno dosudjenih slučajeva za šumski kvar bilo je u Poljkoi iste godine 57500 u vrieđnosti od 79000 sreb. rubalja t. j . popriečno za svaki slučaj 1,37 sr. rub., a u cieloj Rusiji bilo je dosudjenih slučajeva šum, kvara 174000, u vrieđnosti od 1,407.000 t. j . 8,16 rub. za svaki slučaj. Za šumske ogojne svrhe izdano je god. 1891. n Poljskoj 438 sr. rubalja, a u cieloj Rusiji 80,000 sr. rub. Umjetno uzgojenih branjevina ima u poljskih državnih Suinah 628 desjetina, a u cieloj Rusiji 67000 desj. Usuprot izdano je za tamanjenje zareznika u Poljskoj 25000 sr. rubalja (*/io od svih u tu svrhu izdanih svota u cieloj Rusiji). Po ovih svota sudi Šudra, da su poljske šume veoma dragociene, da je šumskoredarstvena služba dobro uredjena, ali da se malo stara oko pošumljivanja, odnosno oko uzgoja šumž, te da ae cielo šumsko gospodarstvo osniva samo na izrabljenje starih zaliha. Ako Se polazi od Bialjstoka (u pokrajini Grodno) preko poljske međje, onda se neopaža ništa osobita: posvud vidiš iste njive i iste borove šume: ali čim se zalazi dalje prema zapadu, tim se sve više mienja i značaj. Vidiš posvuda topole, koje obkoljiiju zaselke i gospodske dvorove, istina i ove počimaju ovdje sahnuti kao i na Litvi. Onda vidiš madjale i bagreme (nerođe), a ove posliednje po svuda liepo uspjevaju. U Varšavi je sjelo trijuh upravnih oblasti (financijalna ravnateljstva), međju koja su sadanja carska imanja porazđieljena. Ova ravnateljstva jesu podjeđno i sudstvene oblasti za šumske prekršaje i parbene poslove sa privatnimi osobami. Skupo bi bilo, ako bi se sudstvo od uprave odielilo. Najveći dio razpravnih predmeta tiče se raznolikih služnosti i tereta nepokretnosti, te se je još god. 1807. kođ uvodjenja code Napoleon namjeravalo 0 odkupu služnosti, nu u god. 1830. odustalo je od te namjere. |