DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1895 str. 6 <-- 6 --> PDF |
— 438 — Ovaj isti izraz dobijemo iz formule siib I. ako mjesto ^Ha substituiramo vriednost Ha. Za ustanovljenje dozrelosti njeke sastojine zaslužuje prednost formula sub II. ne samo obzirom na njenu jednostavnost, nego i s razloga toga, što je stanovište opravdano, iz kojega je ona izvedena. Judeicb kaže o ovoj formuli sljedeće: Ako se imade razriešiti pitanje, dali je sa gospodarstvenoga gledišta probitačno njeku a godišnju sastojinu posjeći sada ili ju pako još n godina netaknutu ostaviti, onda nam uporaba formule ove dade sliedeći odgovor: Sadanji sjek sastojine pružio bi nam dohodak u iznosu od fi«, a ujedno bi nam vezani temeljni kapital G = JBu povratio za daljnju produkciju. Ostavimo li pako sastojinu još n godina rasti, tada će nam ona pružiti dohodak Ha -f. n, odnosno Ha -\- n -\~ Dm (1 op)´^ + n — m_ r^g^ čajem spomenutih n godina neprirastu nikakovi drugi troškovi, nego tekući godišnji izdatci za upravu i porez, kao i nezaprimljena zemljištna renta ili drugima riečiraa: isti se trošak očituje u kamatih zemljištnoga brutto kapitala G-. Ako bi sada n godišnji prirast upitne sastojine uz ustanovljeni gospodarstveni kamatni postotak p rečene kamate zemljištnog brutto kapitala pokrio i vriednost Ha na njenu n godišnju prolongiranu konačnu vriednost podići mogao, onda niti bi konačni sjek u vriednosti od Ha ..j-n uvjetovao naprama onomu od Ha probitak, a niti gubitak. Ako bi pako tečajem n godina ukamaćenje rečenog zemljištnog brutto kapitala G i vriednosti drvne zalihe a godišnje sastojine Ha uz drugi koji postotak w uzsliedilo, onda bi bio sjek sastojine Ha sa gospodarstvenoga gledišta opravdan, čim se izpostavi, da je w <^p; usuprot tomu pokazalo bi se sa financijalno ; ga+w + Z>OT(l Qj))´´+^-´»+. ..+(?_^\ Akoseizpostavi, daje gornjom formulom 100 ´ Wa~G / proraSunani postotak w = p, onda nedvojbeno aliedi, da bi sjek a godišnje sastojine sa gospodarstvenim gubitkom skopčan bio ili drugima riežima, mi bi imali a godišnju sastojinu ostaviti još n godina da raste, dok nepostigne vriednost Sa -f-n; sjek a godišnje sastojine pružio bi nam takav konačni sjek u vriednosti od Sa, koji j e obično manji od Sa, a čim veća je potonja razlika, tim znatniji bio bi spomenuti gubitak. Ako se pako opazi, da je uporabom ovoga oblička proračunani w <^ p, onda je a godišnja snatnjina ili još nezrela ili je ved dobu dozrelosti premašila. Opetovanom uporabom rečene formule dalo bi se sada izračunavanjem postotka Wj, w^ za, a -\-n, a 2w godišnju sastojinu ustanoviti, da li se uputni postotak približuje ili udaljuje od vriednosti p ; u prvom slučaju bila bi a godišnja sastojina nezrela, dočim je u potonjem dobu financijalne sječivosti ved prekoračila. Kako netom rekosmo, mogla bi nam samo opetovana uporaba ove formule, a po tomu i ustanovljenje istoj potrebitih data za slučaj, da je «o <^ p izkazati, da li se sa njekom sastojinom približujemo ili udaljujemo od gospodarstveno financijalne sjecive dobe, pa baš toga radi je ista za praktične svrhe bez važnosti i neuporabiva, dočim mi to pomoću oblička sub I. i II. kraćim putem postidi možemo. .ledna jedina riešitba formule I. ili II. kadra nam je odgovoriti, da li je sastojina još nezrela ili je mogude ved dobu sječivosti u smislu financijalno gospodarstvenom prekoračila. Op. pis. |