DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1895 str. 14     <-- 14 -->        PDF

— 486 —


Lik 10. To isto u planu.
Lik 11. Otvoreni drenažni kanal.
Lik 12. Zatvoreni drenažni kanal od kamenja bez naročitog jaza,.
Lik 13. Zatvoreni drenažni kanal sa odvodnim jazom.
Lik l4. Utvrdjivanje potočnih obala pomoću ivovog pruća.


a. — korito gorskog potoka.
b. — ivovi prut.
Lik 15. Korito reguliranog potoka — izgled ozgor.
a. — kamenita brana cementom zidana
b. — brane od kolja.
c. — redovi od ivovih izdanaka pod kutom od 45" prema pravcu potoka.
Lik 16. pBanguettes rigoles Lamiraj" u Pirineju — popriečni prerez.
Lik 17. „Plantation en cordon" ili „sjsteme Contourier* — uzdužni prorez.
a. — jedan od izboja od jedne godine.
b. — od dvije godine.
c. — od tri godine.
Lik 18. Nagib gorskoga potoka uzdignut pomoću brana. Prorez uzdužni; šematično.
AB i MC — dvie veće kamenite brane. Dslied izgradjenja
A B podignuto je korito potoka do B D; pomoću brana drugoga reda
F i N postignuto je korito B F N C ; poslije sagradjenih brana trećega
reda E G H i četvrtoga J K L postignuto je stupnjevito korito
:BEFGHYKLC, koje je dosta jednako sa pravcem BC
na mjesto predjašnjega strmoga AC


Lik 19. Utvrda od fašina prvoga reda — izgled u prerezu.
Lik 20. To isto u prerezu.


A. — utvrda od fašina prvoga reda.
B. — utvrda od fašina drugoga reda.
a. — znači poplet.
b. — kolje.
c. — ivovo pruće.
Brojevi u liku 5, 11, 14, 15, 16, 19 predstavljaju metričku mjeru.
P. B—r-ć.
Naši pašnjaci.


Piše GaŠO Vac, kotar, šumar u D. Miholjcu.


Obzirom na to, da je u „Šumskom listu" malo pisano i raspravljano o
pašnjacih, — kušati ću ovom razpravicom svratiti pozornost i na iste, a to
tim više, što isti u nerazdruživom savezu sa šumom davaju narodu temelj goppodartvenom
razvoju i napredku.




ŠUMARSKI LIST 12/1895 str. 15     <-- 15 -->        PDF

- 487 —
I. Ob<5eniti dio.
Kao što se je hrvatski narod od davne davnine bavio stočarstvom, bavi
se on time još i danas. — I danas je jošte stočarstvo glavna privredna grana
našemu seljaisu rataru, a isto tako i mnogom veleposjedniku.


Kao što nas povjest uči, naseljivali su se naši pradjedovi po šumah i planinah.
Ovdje su se pojedina plemena i obitelji naselile, te su si krčenjem
šumskog tla pr redjivali oranice, a postepenim razvojem poljođjeljstva i pašnjake.
To je bivalo sve dotle, dok se nijesu uredili odnošaji izmedju podanika
i vlastelinstva, odnosno u bivšoj vojnoj krajini uslied provedbe segregacije
god. 1870—1882. državnih šuma, dočim su pašnjaci (t z. Hutweide) jur prije
dani graničarima.


Regulacija zemljišta provedena je prema selištnoj pripadnosti,
te je potonja bila i glavnim mjerilom kod segregacije
šuma i pašnjaka.


Uslied toga dobila su sela i gradovi naše domovine liepe komplekse pašnjaka,
koji sa šumom čine jednu nerazdruživu zajednicu. Kao vlastnost
sela, trgovišta i gradova, jesu pašnjaci od velike koristi po narod i cielu zemlju.
Naročito opaža se to u ravnoj našoj Slavoniji. Stoga je vriedno, da se upoznamo
sa ovimi odnošaji, koji imadu upliv na razvoj ove narodno-gospodarstvene
grane.


U obće nas šumare mora ovo zanimati, jer su većim djelom naši pašnjaci
obrasli šumom, a mnogi (u Lici, bivšem banskom okružju i Zagorju) stoje
na absolutnom šumskom tlu.


II. Uživanje pašnjaka.
Uživanje pašnjaka bilo je neuredjeno kod nas sve do najnovijega vremena


Kako je tko znao, tako je i rabio. — Nije tu bilo propisa, koliko stoke
i koje vrsti smije suovlaštenik tjerati na pašnjak prema razmjeru selištne
pripadnoti ; nije bilo propisa, kakovim pravom uživaju pašu nesuvlaštenici
(većim dielom doseljenici i bezkućniei).


Pašnjak je bio smatran kao svačije dobro.


Poznato nam je, da su lagljega nadzora marve, a i udobnosti radi podigli
mnogi seljaci na pašnjacih t. zv. „salaše." Dakako da se je tada bez velikih
troškova i žrtava te i osobnoga napora moglo stočarstvo razvijati. —
U svakom selu imade „gazda", koji posjeduju mnogo stoke, akoprem razmjerje
broja stoke neodgovara ni iz daleka razmjeru selištne pripadnosti. —
Uslied toga prikraćeni su mnogi drugi suovlaštenici u svome pravu
u suuživanju.


Ne samo da su prikraćeni u uživanju sa strane suovlaštenika, već i sa
strane nesuovlašteuika. — O.-obito u novije doba, od kako je seoba stranog
elementa zavladala. Ima u svakom selu mnogo njih, koji neimaju suovlastničkog
prava, a ipak svoju marvu t eraju na urbar, obćinski pašnjak.




ŠUMARSKI LIST 12/1895 str. 16     <-- 16 -->        PDF

— 488 —


Prigodom statutarnog uređjenja „zajednice zemalja" trebati će regulirati
broj i vrst marve izmedju suovlaštenikah; a naročito nesuovlaštenike
primorati, da uplate dvostruki — a i veći pašarinski namet za
korist rečene urbarne obćine.


Tim postupkom uredili bi se odnošaji suovlašteničkog prava! A
sama pako urbar, obćina crpila bi financijalnu korist,


I danas postoji „popis marve" u svrhu oporezovanja iste za korist urb.
obćine. Prema broju marve razpiše se pašarinski namet, a ne prema
broju selištne pripadnosti! Budu li se pako uredili odnošaji suuživanja
prema selištnoj pripadnosti, onda će se i odnosni tereti podmirivati na tom
temelju, a to je jedini pravni temelj. Nadajmo se stoga, da će se uživanje
pašnjaka urediti prema selištnoj pripadnosti.


III. Usurpacija pašnjaka.
Svakomu je poznato, da se pašnjaci nalaze u blizini sela, te da su okruženi
sa granicami.
Samo pašnjaci u brdskih predjelih jesu većinom na „absolutnom šumskom
tlu", manje više nepristupni, te za inu kulturu većinom neprikladni.
Malo ima obćina, koje imaju svoje pašnjake omedjašene, te sa vidljivim i
trajnim humkama, šamcevi ili živicom ogradjene.


Obćinsko zemljište pristupno je sa svih strana.


Poznato nam je stanje našeg ratara i njegova ćud.


Akoprem naši slavonski seljaci razmjerno dosta zemlje imaju, te ni ovu
racionalno neobradjuju, ipak jim u naravi leži, da moraju i malo jObćinskoga*
priorati.


Naš seljak misli, ako njegov susjed može priorati uz svoj posjed po koje
parče „obćinskog zemljišta" zašto, nebi i on to učinio. Takovim prisvajanjem
gubi „zajednica" na površini, a uslied toga može se manji broj marve prehraniti,
dočim zajednica nosi sve terete (držav. porez, namet i t. d.) na cielu
površinu.


Žalostnojetostanje, alijeistina.
Tim prisvajanjem umanjuje se prvobitna površina pašnjaka na štetu svih
suovlaštenika.


Ako je pako ovakova usurpacija stara, onda nastaje velika neprilika za
dotičnu zajednicu ili urb. obćinu. Dogadja se često, da i nesuovlaštenic i
obćin. zemljišta prisvajaju, te ako su isti i t. zv. ,pravdaši", onda je vrlo teprisvajajn
gotno takve iz posjeda iztjerati. Ovakovi prisvajači tjeraju dugotrajne
parnice kod suda, dok „posjednik uzurpiranog zemljišta" ustupi zemljište
pravom vlastniku ili urbar, obćini.


Dokaže li pako takav prisvajač, di je u posjedu okupiranog zemljišta
preko 30 godina, onda postaje po gradjanskom zakonu pravim
vlastnikom prije posvojenog posjeda.




ŠUMARSKI LIST 12/1895 str. 17     <-- 17 -->        PDF

— 489 —


Poznato nam je svima, da su sva zemljišta podvržena porezu. Prigodom
katastralne izmjere i naknadne reambulacije unaša se u katastralni operat svaki
posjednik zemljišta bez obzira na pravog vlastnika.


Tim načinom povećava se površina medjašnih zemljišta, dočim se površina
pašnjaka umanjuje.
Tim načinom dolazi okupirano zemljište u posjedovni list pojedinca, a
isto tako i u katastjalne listove.


Ako obćina neučini proti tomu svoj prigovor, onda dolazi pojedinac bez
ikakova privatno-pravnog naslova do posjeda takvog zemljišta, a eventualno i
do vlastničtva.


Prema postojećim propisom osniva se ,nova gruntovnica" na katastralnom
operatu; pa ako neima prigodom cieloga postupka prigovora,
onda se unaša pojedinac kao gruntovni vlastnik i uzurpirane
zemljištne čestice.


Evo u kratko predočene slike, kako nepažnjom i nemarom gubi
„zajednica" svoje zemljište.


Protegnemo li ovo na cielu domovinu, onda si možemo lako predočiti,
da će biti na biljade jutara prisvojenog zemljišta na štetu pravih vlastnika t. j .
na štetu suovlaštenika, a ponajviše naših ratara.


Stoga je od prieke potrebe, da se što prije pristupi k uredjenju pašnjaka,
jer isti sa narodno-gospodarstvenog gledižta zauzimaju u razvoju racionalnog
gospodarstva našega naroda jedno od prvih mjesta.


IV. Reambulancija medja obć. pašnjaM i šumišta.
Reambulacija, odnosno rektifikacija medja obavlja se u
glavnom sudbenim putem, nu može se i političkim putem obaviti, te se
samo u porezne svrhe obavlja „katastralna" reambulacija.


Iz prednavedenoga sliedi, da imademo tri vrsti reambulacija.


Kušati ću pojedine načine predočiti:


A) Reambulacija medja putem političkih oblasti.


Svagdje, gdje se reambulacija političkim putem provesti dade, neka se
provadja. — Ovaj postupak jest najbrži i najjeftiniji, a polučimo
onu istu svrhu, koju bi postigli sudbenim putem!


Istina je, da glede postupka političkih oblasti u ovom slučaju neima propisa
na temelju zakona, ali zato postoje naredbe, koje su osnovane na „gradjanskom
zakonu." U šumskom zakonu označeno je kao prekršaj ,prisvajanje
zemlje" i ,svako ino upotrebljivanje zemljišta šumskoga.
(Vidi §. 60. toč. 6 i 7 š. z.).


Pod ovu zakonsku ustanovu spadaju i pašnjaci, pošto su većim dielom
obrašteni šumom, nu uporaba ovoga zakona moguća je samo kod
„novih okupacija", gdje zakon ti rok zastare postupka minuo nije.


Kako smo u uvodu spomenuli, jesu okupacije obć. zemljišta stare, te zato
iziskuju posebni postupak.




ŠUMARSKI LIST 12/1895 str. 18     <-- 18 -->        PDF

- 490 —
Političke oblasti dužne su štititi imetak svakoga, te svojim putem omogućiti,
da vlastnik do svojega „vlastnićtva" dodje.


Tako je visoka kr. zemaljska vlada u pomanjkanju zakona izdala naredbe
0 postupku proti ne ovlaštenom pri krč i vanj u i mienjanju med ja.
Naredba visoke kr. zemaljske vlade, odjela za unutarnje poslove, od 16.


lipnja g. 1885. br. 16104 glasi:


Ream bula čija, od nosno rekti fikacija medja spada na nadležnost
sudova. Nu obćinara stoji prosto, da vlastitog znanja i ravnanja
radi uz iutervenciju podžiipanijskog (sada kotarskog) mjerničkog i šumarskog
osoblja preduzmu reambulaciju medja, ter da onda, pošto budu tim načinom
konštatovane usurpacije i promjene medja na temelju obavljenih točnih
mapa (segregacionalne i regulatorne mape) pokušaju nagodu s dotičnim!
strankami.


Ovim načinom moći će se po svoj prilici mnoga prieporna medja kratkim
putem i bez osobitih troškova rektificirati; gdje pako to nebi pošlo za
rukom, tamo neće preostati drugo, nego da se poslie, kako je dotična usurpacija
izvidim i valjanimi mapami na licu mjesta dovoljno konštatovana, proti dotičnomu
putem sudbenim postupa.


U slučajevih ipak novijih okupacija, gdje bi mogla pogibelj nastati,
da se radi predhodno izvedene reambulacije promaši §. 618. g. p. p.
opredieljeui oO dnevni tužbeni rok, mogu zastupnici povriedjenih imovnih (urbarnih)
obćina i bez odvjetnika ustmenom u zapisnik uvrstit se imajućom
tužbom radi smetan ja posjeda zamoliti sudačku pomoć i u odnosnom
sudbenom postupku tužeće obdne tim laglje zastupati, što se u tih parnicah
radi lih o lahkom dokazu posliednjega faktičnoga posjeda.


S ovom naredbom u savezu je i druga, namienjena ponajviše bivšem
krajiškom području. — Naredba visoke vlade od 24. svibnja 1885.
br; 16230. glasi:


Najkorektniji postupak proti usurpacijiimovnoobćinskih
šumskih dielova jeste bez dvojbe sudbeni, koji se izazvati ima tužbom
radi smetanja posjeda, kad za tu tužbu odredjeni rok još minuo nije; u
svih ostalih pako slučajevih tužbom na priznanje vlastničtva i povratak okupiranoga
tla.


Obzirom ipak na skupocienosti i dugotrajnost sudbenoga
postupka ukazuje se potrebitim, da se ustanovi način, kojim bi se ista svrha
postigla mnogo hitrijim i jeftinijim postupkom političkim. Neima
dvojbe, da se up tne okupacije lez povriede zakona subsumirati mogu pod
šumske štete, označene u §. 60. toč. 3. šum. zak. sa riečmi: „i svako ino upotrebljivanje
šum. zemljišta", čim je utemeljena i nadležnost političkih oblasti
ne samo za kazneni, već i za ovršni postupak (§. 68. š. z. zak. i naredba zemaljske
vlade, odjela za unutarnje poslove i odjela za pravosudje od 20. lipnja
1876. br. 11132 sbornika br. 63.) Nu obzirom pako na to, što ovomu postupku
u velikoj većini slučajeva kao neprekoračiva zaprieka na putu stoji nastala




ŠUMARSKI LIST 12/1895 str. 19     <-- 19 -->        PDF

— 491 —


z ago da upitnih prekršaja, nadalje što se u političkom postupku ne iziskuje^
da bi u slučaju, ako se tko koristiti uzmogne zagodom, radi toga zadovoljiti
morao uvjetom navedenim u §. 531. k. z. od 27/V. 1852. pod si. a), b) i c),
može se zametnuti politički postupak samo radi budućih okupacija
šumišta imovno-obćinskih, a pro praeterito samo u onih slučajevih, u kojih
kažnjivi čin okupacije zagodom utrnuo nije.


2a sve pako starije okupacije, hoće li se izbjeći postupku sudbenomu,
ne preostaje ino, nego li prihvatiti način, da se glede okupiranoga tla
sa okupantom sklopi što kratkotrajniji zakupni ugovor, te tim dospije na
čvrsti pravni temelj, s kojega bi se po izmaku ugovorenoga zakupa povratak
okupiranoga zemljišta polučio na brzo i bez ikakove potežkoće.


Gdje pako okupant ni na takav zakupni ugovor privoljeti
nebi htio, nebi drugo preostalo, nego put gradjanske parnice.
Evo prednavedene dvie naredbe daju nam čvrstu podlogu za postupak


kod omedjašivanja „naših pašnjaka".
Do nas je ali, da ih se držimo i provadjamo na korist naroda i učvršćenja
„zajednice".


Tekom mojega službovanja provadjao sam reambulaciju pašnjaka, pak
stoga ću da prikazem postupak kod izmjere i omedjašenja, te tečaj rasprave
i provedbu cieloga operata izmjere.


a) Postupak kod izmjere i omedjašenja pašnjaka.


Kako je napred navedeno, služe nam kod izmjere i reambulacije „segregacionalni
nacrti".


Glavna nam je zadaća, da katastralni nacrt sravnimo sa segregacionalnim,
te da prema potanjem izpravimo prvi. Tada možemo omedjašivati na temelju
izpravljenog katastralnog nacrta.


Ovaj izpravak potrebit nam je radi jednoličnosti postupka, pošto
su većinom segregacionalni nacrti sastavljeni u mjerilu 1": 100", te bi
uslied toga morali rabiti dva mjerila. Ako izpravimo katastral. listove, onda
nam kod dalnje izmjere služi samo jedno mjerilo i to: 1": 40", a katastralni
listovi i brojevi od potrebe su nam kod elaborata. Gdje se pako nalaze regulatorne
osnove zemljišta (oranicš, i Uvad^), koje su sastavljene tada, kada su
uredjivani odnošaji izmedju kmeta i spahije, onda nam mogu i one biti od
velike koristi, naročito u starijih dvojbenih slučajevih počam od god. 1840. do
1851., odnosno od 1863., dok još nije bila provedena katastralua izmjera.


Regulatorne osnove (nacrti) uredjeni su prema selištnoj pripadnosti, te je
u istih označeno, koliku površinu ima vlastnik 1, %, Y4, ^/s selišta ili žiljer.


Koju je površinu dobila tada koja zadruga, morala ju je
sveudilj izdržati. — Povećati se je mogla samo uslied kakova pravnoga
naslova ili uslied usurpacije kakovog susjednog zemljišta (na primjer
pašnjaka).


34




ŠUMARSKI LIST 12/1895 str. 20     <-- 20 -->        PDF

— 492 -
Ako provedemo toga radi izmjeru pašnjaka prema „segregacionalnom nacrtu",
ili prema „regulatoruoj osnovi", onda ćemo dobiti površinu pašnjaka,
koju je isti imao prigodom segregacije, dožim će ostala zemljišta imati onu
površinu, koju su imale prigodom regulacije zemljištnih odnošaja.


Kada smo si pribavili dobre podloge, onda pristupamo na vanjski rad.


U ostalom stoji nam na volju, da se kod vanjske radnje poslužimo kakovim
god hoćemo geodetičnim načinom. Izmjera i ciela radnja odvisi od veličine površine,
figuracije tla, te od inih odnošaja i okolnosti (brežuljkasti terrain, močvara
i t. d.)


Glavna je svrha, da vanjske radnje shodno upriličimo — naime, da ustanovimo
pravu medju pašnjaka i da ustanovimo površinu okupiranog tla, te
ime i prezime okupanta. Najlakši način izmjere, — a rekao bi i najbrži —
jest koordinatni.


Svaki pojedini hatar podieljen je na katastral. listovih i u naravi sa pravim!
crtama (t. z. lenije i zaglave) u razmaku od 100", dočim je lenija (ili put)
široka 2", a zaglava označena je kao crta.


Od zadnje lenije ili zaglave mjerimo okomito duljinu oranice ili livade i
ustanovimo prema odnosnoj duljini na nacrtu medju oranice ili livade, a podjedno
i medju pašnjaka.


Kada smo medju pronašli, onda udarimo jake kolce ili stupčiće, a oko
istih nabacamo zemlju, t. j . podignemo vidljive humke.


Kada smo medju ustanovili, onda predjemo na izmjeru okupirane površine,
— te ustanoviv istu, prenesemo ju olovkom na katastralni list. Okupirane
površine obračunamo kod kuće nakon dogotovljene izmjere.


Pošto su sve parcele unesene tekućim redom u „parcelarni registar",
ustanovimo iz istoga i dotičnog okupanta, koji sa svojim zemljištem uz pašnjak
medjaši, te koji si je prioranjem i prigradjivanjem (kod livada) prisvojio stanovitu
površinu.


Ako je okupirana površina u nutri pašnjaka, te se na nacrtu ne nalazi,
onda ustanovimo dotičnu površinu izmjerom, a izpitivanjem pronaći ćemo onoga,
tko si je dotični komad pašnjaka prisvojio. Tako izmjerom ustanovljenu površinu
prenieti ćemo na dotični list uz oznaku okupanta.


Za cieli taj postupak potrebita nam je zabilježnica, u koju unašamo naš
posao, da možemo kasnije podpuni elaborat složiti.
Niže donašamo dotičnu zabilježnicu u kojoj su njeki primjeri navedeni.
(Vidi skrižaljku na str. 493.).
Iz dotičnih stupaca razabrati ćemo, što imamo unašati. Njekoliko primjera
razjasniti će nam cieli postupak.


1. Glavno je, da saznademo ime i prezime vlastnika zemljišta, koji medjaši
sa pašnjakom uz oznaku broja njegove parcele. — Zi pomagalo služiti
će nam „parcelarni registar".
Ako je u katastralnom operatu unesena i okupirana površina pod jednim
brojem (starim) na primjer pod čest. 1867 sa 4 j . 800^", pa ako smo n. pr.




ŠUMARSKI LIST 12/1895 str. 21     <-- 21 -->        PDF

493 —


izmjerom ustanovili, da je okupirano 800[]]´´ površine, oda se okupacija odpisati
mora. Kod provedbe dodje nova brojna oznaka i to za urbar, obćinu 1867/1
sa BOO^", dočim posjedniku ostaje 4 jutra pod par. oznakom 1867/2.


Po!<,iednika zemljišta Nakon obavljene reamb. odpisuje se Posjedn. ostaje
pod


površina površina novom za korist parcel površina ime 1 prezime parcelar. urb. obćine broj
oznakom


jit. I a° jut-l D´
jut. D°


1.
Antun
Jančiković 1867 800 1867 800 1867/1 Brod 1867/2
2. Andrija
isti broj
Lončarević
1865 400 400 1865 Štitar
k parceli


3.
itd. (N. N.) pašnjaka Štitar
1864
Opazka. 1. Ako leži pašnjak pored oranicu, koja je prioranjem veća postala.
2 Ako je parcela pašnjaka posve okupirana.


3. Ako je okupirant u pašnjaku, te neima parcel. broja.
2. Recimo, da je Andrija Lončarević okupirao cielu parcelu br. 1865. a
ista bi prema „segregacionalnom nacrtu" pripadala obćini. — U tom slučaju
ima se ciela parcela odpisati za korist dotične urb. obćine.
3. Njetko je n. pr. u novije doba okupirao u pašnjaku stanovitu površinu,
koja neima broja. U tom slučaju pripada ova površina obćini i to k parceli
pašnjaka n. pr. br. 1864.
Novoga broja netreba naznačiti, jer nije u katastru provedena ni dotična
okupacija.


Prema mjestni m okolnostim dolaze nam razni slučajevi, prema kojima
se moramo ravnati. — Nu spomenuti moram, da najviše dolaze slučajevi, razjašnjeni
u 1. primjeru.


To dolazi odatle, što se katastralna rembulacija opetuje u stanovitih periodah,
te se tom prigodom na susjedne vlastnike zemljišta unašaju i okupirani
đjelovi pod jednim brojem. — To sve pako biva radi oporezovanja posjednika,
bez obzira na vlastnika. Kada smo vanjsku radnju obavili, onda imamo sastaviti
cieli elaborat t. j . obračunamo, kako je gore spomenute glede okupirane površine,
te olovkom naznačene okupacije na nacrtu označimo tušom ili crvenom tintom;
naročito pako označimo vidljivo medjašnu crtu pašnjaka.


Ako ćemo priugotoviti novi nacrt ciele radnje, onda to možemo, ali ne
moramo, ako nije od velike važnosti (n. pr. za sud), pošto sve to možemo
urisati i u katastralne listove.


Zabilježnicu valja upriličiti poput knjige. Ako sbrojimo okupirane površine,
onda dobijemo pregled, kolika je površina od pašnjaka usurpirana.




ŠUMARSKI LIST 12/1895 str. 22     <-- 22 -->        PDF

- 494 —
Ova knjiga uz nacrte sačinjava elaborat radnje, na temelju kojemu se
provadja dalnji postupak oblasti. Eazumieva se samo po sebi, da se ovakova
radnja i izmjera točno provesti ima, jer se ovakova radnja preizpitati može
po vještacih i jer ista služi za oblastni, a eventualno i za sudbeni postupak.


b) Postupak političke oblasti.


Na temelju predloženog operata odredjuje polit, oblast prve molbe, a to
je kotar, oblast, očevid na samom mjestu.
Cielo uredovanje osniva se na temelju gore spomenutih naredaba kr. zemaljske
vlade.
Sastavitelj elaborata — u našem slučaju šumar — mora biti tumačem
svega.


U glavnom odvisi rasprava od toga, kako se okupantu (seljaku) cielo
stanje stvari predoči i raztumači. — Stoga valja biti kod razprave oprezan,
te neoborivimi dokazali okupantu dokazati, da je urb. obćina vlastnik. Osobito
rad uvažava seljak, ako mu se kaže, da je to zajedničko dobro, da će i
on to u zajednici uživati, pa da će mu se odpisati i porez i t. d., ako on prisvojenu
parcelu odstupi.


Ovakovo uredovanje zavisi od »nagode" izmedju obćine i dotičnog okupanta,
ili od toga, ako se predbježno sastaviti može „privremeni zakupni
ugovor". Faktičnim postupkom poluči se obično nagoda.


Ako je nagoda političkim putem uspjela, onda je uspjeo sav rad.
0 raspravi ima se sastaviti zapisnik, te se u isti označuju pare. brojevi,
odpisati se imajuće površine, a podpisom okupanta i obćinara zaglavljen je
takav postupak.
Ako nebi nagoda uspjela, onda mora obćina svoju vlastnost dokazati sudbenim
putem. Takav postupak je dugotrajan i skup.
Kod onih parcela, gdje je nagoda uspjela, sastavi se poseban popis, te se
uz priklop nacrta prelazi na provedbu elaborata.


c) Provedba elaborata.


Cieli elaborat previdi se sa klausulom oblasti, da je nagoda nakon provedene
rasprave uspjela, te da je provedena predaja okupirane površine na uživanje
urb. obćini.


Tada se (ako je stara gruntovnica) indentificiraju gruntovni sa katastral.
brojevi i sve se predloži gruntovnoj oblasti na izpravak gruntovnice (vlastovnice^.
Ako se slažu gruntovni i katastral. brojevi, onda se elaborat bez predhodne
identifikacije predloži; a ako je sastavak gruntovnice u tečaju, tada se
cieli operat predloži kr. povjereničtvu za sastav gruntovnih uložaka, te isto
odmah unese u gruntovne uložke stanje prema provedenoj reambulaciji.




ŠUMARSKI LIST 12/1895 str. 23     <-- 23 -->        PDF

— 495 -
Pošto su usurpirane površine unesene u katastralnom operatu na ime
okupanta, te isti od usurpirane površine plaća porez, stoga se i u katastralnom
operatu mora provesti izpravak.


Ovaj izpravak provadjaju obć. poglavarstva prema postojećimi zakoni
za očevidnost zemljarine.


Prema sastavljenom operatu unesu se u „ofievidnik III." sve ođpisati se
iraajuće parcele ili djelovi pojedine parcele; označi se promjena kulture iz
oranica ili livade u pašnjak; obračuna se čisti prihod, zemljarina i zemljarinski
prirez i t. d.


Osim toga izprave se „posjedovni listovi" i „parcelarni registar". Očeviđnik
promjena sa prilozi predloži se na provedbu kr. financijalnom ravnateljstvu
radi odpisa okupacije na urb. obćinu.


Pošto je u ovoj raspravi predočeno stanje „naših pašnjaka", a naročito
predočen je i način, kako možemo provesti reambulaciju i rektifikaciju medja,
nastojati ću budući put predočiti, kako bi se isti urediti mogli, da tim dobijemo
podpunu sliku, što bi imali biti „naši pašnjaci" u budućnosti.


Kako možemo sačuvati šume od škodljivih zareznika?


Kad je već u zaštitu ptica pjevačica i drugih ptica, koje su gospodarstvu
koristne, zakonom skrbljeno, da se strielanjem ne unište, niti hvatanjem netamane,
i kad se nastoji, da se koristne ptice u zimi prehrane, nije tim podnipošto
sve učinjeno, jer bi se moralo još i o tom nastojati, da se takovim koristnim
pticam podpuno osigura njihov obstanak t. j . imalo bi se postarati za
njiho umnoženje i osjegurati im stalno prebivalište osobito u onih predjelib,
gdje ima prilike, da se udome i pripitome.


Poznato je, da su ptice od vehke koristi kako |za poljsko, tako i za
šumsko gospodarstvo, jer uništuju raznovrstne škodljive zareznike i leptire, iz
kojih se legu poždrljive gusjenice, kako se je to već do sita o tom razpravljalo.


Ja ću navesti jedan slučaj i doživljaj iz moje prakse. Prije njekoliko godina
putovao sam službeno kroz šume i polja njekako početkom lipnja, te sam
opazio, da su hrastici i seoski šljivici, te voćnjaci morah užasno trpiti od gusjenica,
jer su hrastove šume i voćnjaci tada po drugi put lišće izbijati počeli.
Vodio me je kolni put do njekog manastira, a putem opazio sam, da je u mananastirskoj
dolini većinom sve zeleno i veselo, te da su manastirski voćnjaci
i šljivici dobro urodih.


Ja sam odmah vozaču primjetio, da ovdje nije bilo gusjenica kao drugdje,
kad smo se kroz šumu vozili, te da će kaludjeri obilno imati i šljiva i drugog