DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1895 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— 495 - Pošto su usurpirane površine unesene u katastralnom operatu na ime okupanta, te isti od usurpirane površine plaća porez, stoga se i u katastralnom operatu mora provesti izpravak. Ovaj izpravak provadjaju obć. poglavarstva prema postojećimi zakoni za očevidnost zemljarine. Prema sastavljenom operatu unesu se u „ofievidnik III." sve ođpisati se iraajuće parcele ili djelovi pojedine parcele; označi se promjena kulture iz oranica ili livade u pašnjak; obračuna se čisti prihod, zemljarina i zemljarinski prirez i t. d. Osim toga izprave se „posjedovni listovi" i „parcelarni registar". Očeviđnik promjena sa prilozi predloži se na provedbu kr. financijalnom ravnateljstvu radi odpisa okupacije na urb. obćinu. Pošto je u ovoj raspravi predočeno stanje „naših pašnjaka", a naročito predočen je i način, kako možemo provesti reambulaciju i rektifikaciju medja, nastojati ću budući put predočiti, kako bi se isti urediti mogli, da tim dobijemo podpunu sliku, što bi imali biti „naši pašnjaci" u budućnosti. Kako možemo sačuvati šume od škodljivih zareznika? Kad je već u zaštitu ptica pjevačica i drugih ptica, koje su gospodarstvu koristne, zakonom skrbljeno, da se strielanjem ne unište, niti hvatanjem netamane, i kad se nastoji, da se koristne ptice u zimi prehrane, nije tim podnipošto sve učinjeno, jer bi se moralo još i o tom nastojati, da se takovim koristnim pticam podpuno osigura njihov obstanak t. j . imalo bi se postarati za njiho umnoženje i osjegurati im stalno prebivalište osobito u onih predjelib, gdje ima prilike, da se udome i pripitome. Poznato je, da su ptice od vehke koristi kako |za poljsko, tako i za šumsko gospodarstvo, jer uništuju raznovrstne škodljive zareznike i leptire, iz kojih se legu poždrljive gusjenice, kako se je to već do sita o tom razpravljalo. Ja ću navesti jedan slučaj i doživljaj iz moje prakse. Prije njekoliko godina putovao sam službeno kroz šume i polja njekako početkom lipnja, te sam opazio, da su hrastici i seoski šljivici, te voćnjaci morah užasno trpiti od gusjenica, jer su hrastove šume i voćnjaci tada po drugi put lišće izbijati počeli. Vodio me je kolni put do njekog manastira, a putem opazio sam, da je u mananastirskoj dolini većinom sve zeleno i veselo, te da su manastirski voćnjaci i šljivici dobro urodih. Ja sam odmah vozaču primjetio, da ovdje nije bilo gusjenica kao drugdje, kad smo se kroz šumu vozili, te da će kaludjeri obilno imati i šljiva i drugog |
| ŠUMARSKI LIST 12/1895 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 496 — voća. Na moju primjetnu odgovorio mi moj vozač, da kaludjere bog čuva, jer oni imadu svake godine dosta i šljiva i voća. Kad smo došli do manastirske krčme, da se odmore i nahrane konji, sastao sam se ondje i sa namjestuikom manastira, kojemu sam odmah kazao, da manastirske šume nijesu ni dotaknute od gusjenica i da su manastirski šiji-. vici i voćnjaci baš dobro urodili. To mi zadovoljno potvrdio i namjestnik manastira. U razgovoru rekoh tomu namjestniku, da imade i liepu crkvu, a on mi odvrati, da je crkva prije tri godine popravljena, ali da u njoj ima ipak dosta gada, te neznajuć, kakav bi to gad mogao biti, odpovrne on, da ima na tornju i u crkvenom tavanu toliko šišmiša, da od njih sve vrvi. Mene je to zanimalo, te odoh sa namjestnikom u toranj. Popev se gore čak i do zvonova, namjestnik udari sa batinom u zvono, i gle čuda Od glasa zvonova razpršiše se šišmiši, te počeše obletavati oko naših glava. Šišmiša bio pun zvonik, a bilo je još hrpa od šišmiša i po stienah i u pukotinah, kako još nikad takova šta nevidjeh. Pod zvonikom bila je čitava gomila šišmiševih balega, da bi ih lopatom grabiti mogao. Odoh brže bolje odtud, da nam šišmiši neulete u oči, te sam opazio, da ima ovdje svakovrstnih šišmiša: malih, srednjih i velikih. Namjestnik manastira kazao mi je, da ima i na crkvenom tavanu sijaset šišmiša i da pod mrak prolietaju kroz svu manastirsku dolinu. Sad mi pade na um, da ti na više hiljada brojeći šišmiši uništuju svu gamad i da upravo oni taj predjel čuvaju od zareznika, odnosno da su šume, voćnjaci i šljivici tog predjela sačuvani od zaraze zareznika, jer imade sijaset šišmiša, inače nebi bilo ni voća, pošto su gusjenice sve uništile baš ondje, gdje neima šišmiša. Šišmiši hrane se sa raznimi škodljivimi leptirići i kukcima. Eekoh namjestniku manastira, da može i izmetine šišmiša dobro upotrebiti, ako takove izmetine svake godine sakupili dade i u vrt na gomilu nagomila, te kroz zimu ostavi, da se pomrzne. Takav gnoj, rekoh, dobar je, ako se sa zemljom u proljeće na hhah pomieša. Ovi šišmiši nijesu imali u okolici nikakovog skrovišta jer su stare šume posječene, pa s toga su se nastanili u crkveni tavan i u tornju kao u kakovu sigurnu tvrdjavu, a oni takova mirna skrovišta najviše ljube. Šumari do sad su malo činili, da se prikladno skrovište u šumah za koristnu zvjerad i ptice uadje, osim što je zakonom ustanovljeno, da valja ptice pjevačice čuvati i da ih nevalja ubijati ili hvatati, jer su koristne kako poljodieljstvu, tako i šumarstvu. Ja mnijem, da bi se i zakonitim putem starati moralo, da se osiguraju i skrovišta istih, jer bez ovakovih skrovišta ne mogu se nastaniti koristne ptice u pustih predjelih, dapače takove predjele ostave u nepovrat. U mirnih skrovištih imadu koristne ptice dobru priliku, da se gnjezde i bez zaprieke mogu i svoje mlade odhraniti. Nije bo dovoljno ovakove ptice samo štititi, nego se mora podjedno briniti, da imadu prikladno mjesto, gdje će mirno živiti. Da se to postići može, valjalo bi, da se šumari o tom u šumah pobrinu t. j . da nastoje pribavita mirna skrovišta za koristnu zvjerad i ptice u šumah. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1895 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 497 - Najshodnije bilo bi, da se u sječinah bar na 3 rala površine ostave 2 do 3 stara šuplja hrasta ili stabla ma bilo koje mu drago vrsti drveća, gdje bi mogli škvorci (brljci) i druge ptice svoje leglo čuvati i odhraniti. U takova šuplja drveta nastanili bi se i veoma koristni šišmiši, gdje bi zimovali i svoje leglo izlegli. Ovakovo skrovište pružalo bi šišmišem i drugim pticam potrebiti mir i obstanak. Na ovo bi valjalo obzir uzeti prigodom sastavka gospodarstvene osnove. Eeći će tko, da bi tim u šumah ostavljali prava strašila, ali neka mi se vjeruje, da bi se i mi šumari lako mogli i na ta strašila malo po malo priu5iti, pa što nam se sad čudnovato vidi, nebi bilo to za koje vrieme nikakovo čudovište. To bi u mnogih predjelih više koristilo, nego sve pisanje, kako valja koristnu zvjerad i ptice čuvati od tamanjenja. Dajte koristnoj zvjeradi i pticam prikladno i mirno skrovište, da se može od svake prieteće pogibelji čuvati, pa će nam braniti i polja i šume od raznih zareznika, a onda nećemo za utamanjenje škodljivih zareznika morati trošiti ogromne svote često uz veliku muku i bez pravoga uspjeha. J. E. Izlcaz članova. hrvatsko - slavonskoga šumarskoga družtva godine 1895. i doba njihova članovanja. I. Začastni članovi. Bedo A lb. pl. de Kklnok, državni tajnik u minist. za poljodjelstvo, prvi podpredsjednik zem. šumar, družtva, dopisujući član ugar. akademije znanosti i umjetnosti; posjednik više redova, častnik franc. akademije i t. d. Danhelovsk y Adolf, umir. ravnatelj dobara Valpovo i Dolnji Miholjac. Beč (izabran 1881.) D u r s t Milan, kr. državni šumarski ravnatelj, vitez reda željezne krune III. raz. i t. d. Zagreb (izabran 1894.) H e m p e 1 Ernst Gustav, c. kr. profesor šumarstva visoke škole za zem- Ijotežtvo u Beču (izabran g. 1886.) Šule k Bogoslav dr., pisac i akademik. Zagreb (izabran g. 1880.). W e s s e 1 y Josip, c. kr. nadzornik držav. dobara i bivši ravnatelj šumarske akademije u Mariabrunnu, Beč (izabran g. 1887.). II. Utemeljiteljni članovi. B a č i ć Antun, posjednik i drvotržac, Rieka (1876.). Bombele s Marko, grof i veleposjednik, Komar (1890.). C s e h pl. Ervin, veliki župan županije sriemske i veleposjednik, Erdud. (1890). |