DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1895 str. 45 <-- 45 --> PDF |
— 517 — svrhu iztriebljivanja leptira od borovog prelca. Jedna u šumu dopremljena pomjestna parulja (locomobila) pojila je dinamički stoj, koji je okretao gibljivog munjevitog odrazača svjetla. Svjetlo primamilo je zareznike k lučištu. Na ovo lučište umješteno je žarilo, koje je u njegovu blizinu doletivše zareznike ubilo. Žarilo (žareći stroj) sastoji se iz osovi tih i napetih platinovih žica od 25 milimet. debljine. Žarilo svjetli oko 20 kilomet. daleko, a djeluje na živuća bića u odaljenosti od 9 kilom. Stroj radi sa silom struje od 30 Ampere kod 35 Voltovih razprežnosti, te proizvadja svjetljivost od 10.000 svieća. Ovaj pokus uspio je vrlo povoljno. Drveni šeširi. U Americi poSeli su praviti drvene šešire, te je ovakav naglavak ondje posve iztisnuo porabu slamnatih šešira. U tu svrhu prepili se drveni trupčid poprieko, te se umetne u njeki posebni stroj, koji ga izradi u tanke drvene prnje (prute). Ako se ovakove drvene pruje navlaže, onda se mogu po priobdenju patentovnog tehničkog zavoda R. Ludersa iz Gorlitza poput slame plesti, dapače mnogo laglje, nego što se slama plete tako, da se tim načinom načiniti može čvrsti šešir. Obretnik drvenoga šešira tvrdi, da je tvorivo za takav šešir mnogo laglje, nego što je slama, pa da če takav drveni šešir za kratko vrieme po svuda iztisnuti slamnati šešir radi toga, što se drveni šešir lako i vrlo jeftino načiniti može. Najveća šuma. „Die Deutsche Forstzeitung" priobduje sliededu viest: Najveda neprekidn a šumska površina nalazi se po iztraživanju šumskog odsjeka amerikanskoga đružtva za unapredjenje znanosti u Sibiriji . To je bezkrajno područje potmurnog Taigasa i TJrmansa sa njihovimi šumami, sastojedimi se od smreka, ariža i cedra. To neprekidno područje sibirskih šuma proteže se 1000 — 1700 milja u širinu i 3000 milja u duljinu od Obijske nizine iztočno, pa do doline Inđigirka, nadalje preko poriečne doline Jenizei-a, Oleneka, Lena i Jana. Opriečno napram ekvatorialnim šumama ima sibirski Taigas ponajviše crnogorično đrvede (češernjake) od različite vrsti. Ljudska noga nije nikada stupila u ove šume od hiljada četvornih milja. Stasita stabla narastu u visinu od 150 stopa i više u najgušćemu sklopu. Gusti visoki vrhovi stabala zatvaraju ulaz blieđim sunčanim tracima sjevera, te cieli niz stasitih, tmurnih medjusobno sličnih stabala pomuduju gledaoca tako, da se nikako snađi nemože. I najizkusniji trapper (sjevero-amerikanski lovac-krznar) neusuđjuje se prodirati u Taigasove guste (guštare), a da neprestano ne zabilježi svoj put na drvedu. Ako u takove guste kojom nesrećom zabludi lovac, onda može ved unapried znati, da neće nigdje izlazka naći, te mora od glada i studeni skapati. Sami modjenici izbjegavaju Taigas, te ga punim pravom nazvaše: mjesto, gdje svaka sviest prestaje. O razprostranstvu šuma u najglavnijih državah svieta. Po priobćenju internacionalnog patentovanog zavoda C. Fr. Reichelta u Berlinu ima njemačka 25´7´´/(, šuma od ciele svoje površine, a Francezka samo 17 92"/^. Šumište u Austriji zaprema 32´´/o, u Ugarskoj 237o, u Belgiji ITO/^, u Holanđiji samo T´j^, u Italiji 147o, u Norvežkoj 24´j , u Švedskoj čak i 40"/^, u Rusiji 37*´/Q, U Švicarskoj 20"/,, od ciele površine. Englezka je vrlo napučena zemlja, te ja stoga vrlo siromašna na šumah, jer njezine šume zapremaju samo 4"/^ od ciele površine. U Turskoj ima S´/n, u Portu galskoj 5´*/(, i u Bugarskoj ^´/g´/^ šume. U Kanadi posjekli su Sume u velike tako, da sad zapramaju 37"/^ od ciele površine. Japan ima 30*´/Q. Sjever. Amerika 23´´/g i Nova Zelandija SG^/g´/o šuma. Proizvadjanje žigica. „Cont. Holz-Zeitung" priobduje, da je u Stockholmu patentiran postupak, kako se može iz đrveta obične jele izvaditi sva smola, da bude |