DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1896 str. 18 <-- 18 --> PDF |
— 16 — strani bude sjekla manja drvna gromada, nego što bi n. pr. po kameralnoj taksaciji trebalo da se siefie. Godišnjim predhvatom u Morovićkoj šumariji naknadio bi se onaj manjak, koji bi nastao u dolnjih šumarijah primjenom ili upora vije njem metode od „Flachenfachwerka." Ova je dakle najzgodnija prilika za polaganje temelja normalnosti šume i nebi ju trebalo propustiti. A ako u obće odstupimo od metode, koja je zakonom propisana, onda bi bez sumnje najprobitačnije bilo prihvatiti onu, koja najradikalnije radi. i u susret šumskoj pravilnosti ide, a to je i opet da kažem prosta podjela plohe na periode obhodnog vremena. Ako bi se ova metoda usvojila, onda bi cieli posao vrlo jednostavno išao: pojedine periode bi se dotirale sa odgovarajućom površinom onih sastojina, koje po svojoj dobi i stanju treba da se u nju uvrste. Godišnji etati prve periode mogu se deducirati iz one gromade drva, koja u nju zapanu podjelom drvne gromade na pojedine godine periode tamo, gdje se bude morala voditi oplodna sječa, te bi se tim načinom postigle trajne jednake gromade za svaku godinu u dotičnoj periodi. Uz to netreba zaboraviti, da se današnjom metodom „podjelom gromade na razdobja", kojom su sadanji dohodci sistemizirani, neopravdano mnogo hara najliepših sastojina sve na račun vrlo sumnjive veličine današnje zalihe i budućeg pvirasta. Uz metodu „plošne podjele" bili bi svi poslovi oko procjene mnogo jednostavniji i brži. Za svaku periodu označila bi se periodička ploha kako na karti, tako i u prirodi naročitim prosjekama. Stroga procjena imala bi se preduzeti samo u onih sastojinah, koje zalaze u I. periodu, što bi bio zadatak specijalne sječne osnove. Tu bi se imala procjeniti drvna gromada što moguće strožije po kakvoći i kolikoći gradje i gradiva. U obćenitoj osnovi bi ova zadnja razlučba odpala, jer je posve suvišna (izlišna). U svrhu sastavka ogojnih osnova imati će se izpitati stanje svih ^mladjih kultura, te u zasebnom izkazu označiti, gdje i u koliko se imadu ove popuniti. — Redovita kulturna osnova će se poslie dogotovljene specijalne sječne sastaviti za prvi decenium, već kako to okolnosti i gospodarstveni odnošaji u obće budu zahtjevali, što se unapried nemože predviditi. Toliko samo mogu reći, da će kod visokih šuma biti umjetno pomladjivanje regulom, a prirodno iznimkom, a to stoga, što je većina sastojina, koje će se u dolnjih šumah u I. periodi sjeći, suviše mlada, te ne podnose oplodnu sječu, a uslovljavaju krčenje, bez koga bi se promašio cilj — podizanje visokih šuma — jer bi panjevi svojom jakom izbojnom snagom proizveli sastojine za nizko gospodarenje. — To je baš ono, što sam imao reci u predmetu izvadjanja poslova oko revizije u obće. Sada ćemo još sabrati sve glavnije memente ovoga predloga radi predloga navedenih intencija. |