DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1896 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— 21 - Kako je rečeno, izsječeujem šuma u krajevib, kakova je centralna Azija, kao ogromna stepa, koju tim načinom valjda i učiniše, pogoršala se Je klima tako, da nije više mogla prehranjivati i uzdržavati niti narod, niti stoku, pa ođtud nasta zlo, kojemu htjede pod svaku eienu svatko izbjeći. To je bio početak seobe naroda. Nijedan val ne smiri se na svom putu, nego se valja sve dotle, dok mu sila nesmalakše i dok se ne razpline, potiskujuć pred sobom sve ono, što mu na udar dodje. Tako je i kod seobe naroda bivalo. Jednom, pokrenut narod potisnuo je dalje susjeda, ovaj drugoga i t. d. sve dotle, dok se nije uslied sudara silomice ustavio ili slabiji jačemu podlegao. Kod pokreta selitbe djelovala je silna moć tako, da su seleći narodi težkom mukom ostavljali stečene krasne kulturne tečevine, pošto im uz sva preimućtva nije bio obstanak moguć. Iztraživaoci centralne Azije: Prževalsky, Hegfelder, Ney Elias naročito spominju kao specialnu karakteristiku, da se po ondašnjih ogromnih stepah nalazi množina napuštenih gradova sa svimi često umjetnimi gradjevinami. Takovi gradovi napuštaju se stranom s toga, što se kulturno tlo pjeskom zamu- Ijuje, stranom pako s toga, što stanovnike potiskuju drugi narodi, često no. madi, koji se novimi gradovi ne mogu služiti radi pomankanja potrebitih drva. Poznato je, da centralna Azija krije mnogo ostanaka takovih propalih naselbina. Kod promatranja povoda o napuštanju gradova pustiti ćemo s vida posredni uzrok, naime selitbu nekoga naroda, koji je iz tih gradova potisnuo urodjenike dosadanje prebivaoce. Svakako stoji, da prvobitna selitba ima svoj povod u pomanjkanju hrane ili u sličnih uzrocih. Nu važniji je ovdje faktor, koji može prouzročiti selitbn žiteljstva neprosredno, a to je zapidno uništenje kulturne površine pjeskom. Ako je izvjestna površina slabo šumom obraštena, te izvržena sili vjetrova, onda se takovi vjetrovi razmašu još silnije, ako se šuma do gola izsječe, pa uslied toga mogu ovakove površine neplodne postati, jer vjetrovi zatrpaju kulturno tlo neplodnicom, te time unište i sve uvjete obstanka žiteljstva. Pošto takovo tlo postane neplodno, mora se narod seliti radi nestašice hrane, jer je glad najveći pokretač selitbe. Ovaj proces biva samo radi posrednoga djelovanja i upliva samoga čovjeka. Nu biva često, da narod napušta svoja stara sjedišta samo stog razloga, što mu je nestalo drva. Drvo je bud za gradju, bud za ogriev tako neobhodno potrebito, da u pomanjkanju istoga uvjetuje neposredno izselenje u predjele, gdje ga ima. U krajevih, gdje je oštro podnebje, troši se razmjerno više drva za ogriev, nego inače, pa stoga uvjetuje ovakovo podnebje preseljivanja, kako to putnici Azije svjedoče i u onom slučaju, ako neima drva u bližnjoj okolici mjesta, jer se potrebiti ogriev iz daljine nemože pribavljati poradi pomanjkanja komunikacije. Kao što je u centralnoj Aziji, tako je i u južnoj Rusiji seoba naroda prouzročila stepe, koje su nastale krčenjem šuma. Ma da se uplivu šumš, na podnebje ili rodnost izvjestnog predjela nepripisuje onu važnost, koju šume u tom pogledu zaista imaju, ipak ne može se |