DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1896 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 22 — zaniekati, da fakta o6ito govore, da je njeko razmjer je šume napram kulturnom tlu ipak potrebito, jer u protivnom nastaju svakojake nevolje pučanstva ondje, gdje su šume okrčene. Istina je, da ima primjera, gdje i posvemašnje okrčenje šuma u stanovitom predjelu nije nplivalo na pomanjkanje uvjeta za obstanak kulturnoga tla, ali postoji još uvjek pitanje, nebili stalnost kulture bila bolje osigurana, kada nebi bio taj slučaj. Za sada znamo ipak to, da radi uništenja šuma upravo stradaju krajevi počam od centralne i južne Azije i počam od Gangesa, pa do prednje Azije, pa tako rekuć i ciela Europa. U južnih krajevih, gdje je okrčenje više napredovalo, posljedice su tim užasnije. Za Kinu tvrdi se, da uz povoljan položaj ove zemlje nije okrčenje šuma tako nepovoljno djelovalo, prem su šume tamo vrlo jako okrčene. Nu s druge strane, kako se moć i veličina Kine temelji ne toliko na snagi, koliko na kulturnom uplivu na susjedne narode, njezine su okolnosti, seleć se prema sjeveru, uništile šume, te i tamo pogoršali svoje stanje. Kinezkomu poljodjelcu je prvi posao, da šumu okrči, a da si pribavi i sredstvo, da može izerpljeno tlo pognojiti. On pali šumu, te pepelom gnoji tlo. U tom pravcu nije se drugač postupalo bolje ni. u Europi. Dok su se prije šume krčile radi dobivanja kulturnoga tla, sad se u novije doba šume pomamno sjeku radi dobitka, pa se pri tom nadju prečesto i neopravdani razlozi. I ondje, gdje su šume u najuže svoje granice stegnute, radi se proti obstanku istih time, što im se temelj oduzimlje. Tu se postupa po kinezki, nu na drugi način, ali zato obsežnije. U šumah se prekomjerno i nerazborno steljari, pa time šumsko tlo tako oslabi, da konačno i najzadovoljnije šumsko drvo nenalazi više hrane, a uslied toga i samo razumno šumarenje postaje iluzornim. Ako uzmemo njeke kulturne krajeve u obzir, onda ćemo viđiti jeđnn svjetlu točku, koja može služiti kao uzor kulture i liep primjer šumarstvu, te svemu inom gospodarenju. Ta svjetla točka je Japan . U proučavanju kulturnog razvitka naroda zapelo je putnikom oko na stanje ove zemlje, koja se svojim kulturnim stanjem razlikuje od svih ostalih naroda svieta. 0 tom ću dole niže svoju reći. Prije svega moramo priznati, da unatoč šumarske znanosti nestojimo onako sa šumom, kuko bi mogli i morali, nestojimo ni sa ostalim kulturnim tlom bolje, ponajpače ns onako, kako bi to pravim potrebam i interesom naroda odgovaralo. Pri tom se namiće pitanje, da li je baš od potrebe, da se na račun šume širi ino kulturno tlo t. j . da li je nuždno, da se šume krče. Kazati ćemo već unapried, da nije, pa je upravo veliki grieh proti dobro shvaćenim interesom, da to ipak tako biva. Eto da prispodobimo. Japan je eminentno kulturna zemlja, pa u svom nastojanju od nedavna svom silom uz ogromnu žrtvu teži, da si steče i prisvoji sve zapadne institucije europejske civilizacije. U zemaljskoj kulturi pako može služiti europejskim narodom za uzor. Sveukupna površina Japana iznosi 6944. četvorne milje, a pučanstva ima preko 38 miljuna. Prema tomu dolazi na četvornu milju oko 5472 stanovnika. To je svakako znatna napučenost, koja |