DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1896 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 24 — šuma, nego je i njihovo stanje da nemože bolje biti. Poznavaoci Japana tvrde, da sve šume nijesu naravske, nego da su to preko polovice nasadjene šume. Ovo sadjeiije šume započelo je prije, nego su o tom.sadanji najnaprednji narodi u Europi, promišljati mogli. Nije li zbilja nješta, što čovjeka mora da potakne na razmišljanje, kada vidi, gdje narod, koga do nedavna držaše za barbarski narod, tako napreduje u poljodjelstvu i u šumarstvu, da je već do sad ono učinio, čega se mi još pravo ni danas prihvatili nismo! Sav taj kulturni rM nije mogao biti bez uvaženja pravih interesa, bez poznavanja samoga stanja zemlje i naroda i bez temeljitoga znanja. Pa i zbilja putnici opisuju Japaneze kao prave naturaliste, koji pravom znanošću obljubiše sve ono, što se u prirodi sbiva, pa toga radi nastoje oni prirodu i u slikarstvu do najmanje tančine oponašati. Ne mora li to stanje potaknuti na razmišljanje i prispodabljanje prema našim okolnostim, gdje mi nekako jedrimo baš protivnim pravcem- Ovo razmjerje izmedju šume, livada i nekulturnoga tla, te obradjivanju za proizvadjanje hraniva namienjene površine, koja je u razmjerju tako neznatna,, mora motrioca dovesti do toga, da je ovo razmjerje pravo, da je ovolika površina šume uvjetovala intezivnu kulturu tla za proizvadjanje hraniva, a površina livada i pustoga tla da je samo zato, da se blagotvoran uphv šume uzdrži, koji bi povećanjem površine mogao štetonosno uplivati na kulturu pitomog tla. Dakako da su do toga stanja stvari dopriniele i državne institucije, koje nijesu dozvoljavale povećanje površine za proizvodnju hrane, ali su i time dopriniele intesivnom obradjivanju tla. Vještina u obradjivanju tla tako je prodrla sve slojeve pučanstva u Japanu, da je ovomu narodu već u krvi i tako dobro poznato, kako će on svoje tlo obraditi, čim i kako gnojiti, da proizvede potrebite plodove, kao da je proučio cielu agrikulturnu kemiju. Tlo se tamo obradjuje baš na vrtljarski, pa zato i nosi toliko plodova, da se mnogobrojno pučanstvo prehranili može. Pa zar i kod nas nebi mogao hraniti vrtić, recimo od lOOO", ako je dobro obradjen, gotovo % godine cielu obitelj od više članova? Ali d^, mi još nijesmo počeli u vrtljarstvu raditi, a kud i kamo da bi o tom nastojali, da bude zbilja tako. Japanezi ne samo da ljube šumu radi prirodne njezine krasote, nego oni ju baš i trebaju. Putnici opisuju, da su sela i gradovi zarasli kao u šumi, kad se iz daleka motre. Gradjevine su skoro od samog drveta, pa uz takav način gradnje i usljed čestih požara treba mnogo gradjevnoga drveta. Radi tamošnje promjenljive klime dakako da treba i drva za ogriev. I evo uz toliko pučanstvo, uz tolike potrebe, ipak se može Japan pohvaliti velikom površinom svojih šuma, da ne samo površinom, nego i uredjenim stanjem svojih šuma. Svaki pozorni motritelj mora sa nasladom i zadovoljstvom priznati onakovo redovito stanje, koje podaje sve izglede i uvjete za dalnji, još viši kulturni i civilizatorni napredak Japana. Baš kao što to stanje može ondje biti temelj budućem napredku i kao što bi onakovo stanje kulture i medju svimi narodi svieta moglo biti, tako ne može biti ni povod sumnji, da nije to stanje zaista pravo. Jer da nije jo stanje pravo, nebi ni iz daleka bilo kadro hraniti i uzdržavati tako mnogobrojno pučanstvo, dapače ovo se nebi |