DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1896 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 25 — moglo do toga broja ni podići. U Europi barem nenalazimo primjera i dokaza zato. Pa ako takovu svjetlu točku vidimo u dalekom iztoku, pa ako prispodobimo ovo stanje s našim, onda moramo priznati, da još nijesmo mi na čistom, pa da valja razmišljati, kako bi se tomu pomoći moglo, da dodjemo do pravoga napredka u kulturi. Po statističkih podatcih iznaša sveukupna površina Hrvatske i Slavonije 772´1 g. četvor. milja. Od ove površine odpada na šume 36-19% oranice 30-67*/o livade lO-950/o vinograde i^SS^/o pašnjake 14-06´´/o vrtove ...... l-24»/o trstike i na nepl. prostor 5-307o Na četvornu milju dolazi 2958 stanovnika prema najnovijem popisu sa ukupno 2´186.410 stanovnika. Od kultivirane površine, kao: oranice, vrtovi, vinogradi dolazi na dušu 1-18 jut. ili 33"507o. Od livada i pašnjaka dolazi po 1 jutro na dušu ili 30´317o Od šumš, dolazi na dušu 1´27 jutro. Kako god uzeli tu u promatranje tolike produktivne površine, moramo na prvi pogled konštatovati nepovoljno naše stanje. Od ukupne površine dolazi na dušu preko 3´50 rali, nu od tla, koje se za gospodarsku privredu rabi, odpada 58-517o ili na dušu 2-06 jut. Unatoč ovih ogromnih za produkciju namienjenih površina vidimo, da se naše poljodjelstvo nekreće napred. Dočim kod nas dolazi obradjivanih površina od SS-SO^o popriečno ri 8 jutara ili 67-9 ara na glavu, to bi se prema iztaknutoj popriečnoj površini u Japanu moralo na istoj površini prehranit 59 puta toliko ljudi, dakle skoro 13 milijuna. Kod nas dolazi 2-5 puta toliko obradjivane površine na glavu, kao u Njemačkoj, pa unatoč toga kod nas je pučanstvo riedko a razmjerno uz svu tu veliku površinu tla nemože povoljno živiti. Medju obradjivane površine nije ovdje uračunano 25´01o/´´ od ciele površine, koja se rabi za livade i pašnjake, te koje je tlo donjekle produkivno, te koje bi shodnom uporabom razmjerno više moglo doprinieti dobrostanju i uzdržavanju pučanstva. Kako je napred iztaknuto, unatoč razmjerno ogromnih kultiviranih površins, ipak dobrostanje pučanstva nije na onom stupnju, na kojemu bi moglo i moralo biti, a uslied inih životnih priHka nije ni kadro tohku privredu dati, da sve potrebe pokrije. Ove osebujne životne zahtjeve i potrebe, nastavše uslied posebnog pravca kulture i civilizacije abstrahirati ćemo. Pa ipak mora se iztaknuti, da su te potrebe često prema inim životnim potrebam prekomjerne, a nijesu baš s fizičkih ili etičkih razloga često ni nuždne, dapače su posve štetne. Ove potrebe otimlju takav mah, da premašuju životne potrebe samoga individua. S te prekomjernosti i jednostranosti trpiti će i u buduće žiteljstvo zapadne kulture, pa to će biti razlog, koj će ili učiniti stagnaciju ili će pače prouzročiti nazadak. |