DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1896 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 27 — da još misli dalje! Za posječenu šumu Bog se brini, pa čemu da si ljudi glavu taru. U svakom slučaju zlo po šumu. U mnogih slučajih biva, da iz posječene šume postane pusto šikarje, koje mnogi smatraju mladom šumom, koja će njekad liepo porasti. Napita se, kakva je to šuma; ta dovoljna je, ako je tlo obrašteno kakvim god dračem, pa se nepita, da li takova tobožnja šuma odgovara budućim gospodarskim svrham. I tako vidimo unatoč postojećoj razmjerno velikoj površini šume, da sve više nestaje pravih šuma, prem još uviek računamo, da u našoj domovini ima 30 do 40*/o pravih šumS.. Napreduje li tako i dalje, onda ćemo biti sretni, ako budemo za koji decenij imali ne 307oi nego 20% šuma ili njekadanje šumske površine. To može lako biti uz današnju silnu navalu na naše drvo za izvoz u inostrane zemlje. Ako bude tomu tako, onda će od ovih 20*´/o šum. površina biti veći dio obrašten sa nedoraslom šumom, pa ako se valjano šumarilo nebuđe, onda neće ovakove nedorasle šume prema ostalom dohodku zemlje ništa reprezentirati, te će njihovo uzdržavanje liepe svotice novaca progutati. Čujemo svaki dan o njekoj pravilnosti u našemu šumarenju, pa se ipak dosta na taj račun grieši. I ovomu prenaglomu tamanjenju šuma, koje nosi zemlji iz vana oko 10 do 14 mil. forinti dohodka na godinu i koji će dohodak za desetak godina prestati, ima svoj razlog s druge strane u lakomosti i premaloj ili nikakvoj drugoj produktivnosti. Time će i trgovina sa drvi s vremenom trpiti. Za toliko, za koliko mi za svoje šum. produkte dobijemo manje iz inozemstva, za toliko manje možemo inozemske produkte nabaviti. A jer smo izključivo i u svih prilikah vezani na strane produkte, koje nećemo imati čime nabaviti, nastati će naravska posljedica, da ćemo uz obće siromaštvo morati nazadovati i u kulturnom pogledu. Ta je predmjeva svakako tužna slika, te je neizlječiva, ako nepodjemo posve drugom stazom i ako nenastojimo, da si za vremena pribavimo privredu na drugom produktivnom polju našega rMa. Po statistici bavi se kod nas 477 svega žiteljstva poljodjelstvom i šumarstvom, dotično od te privrede žive 90"/^ svega žiteljstva. 0 prekobrojnosti žiteljstva kod nas neima ni govora dotle, dokle neživi na istoj površini dva ili skoro šest puta toliko žiteljstva, koliko ga ima u drugih zemalja na jednakoj površini. U tih okolnostih mora trpiti kako mali, tako i veliki posjednik radi primitivnog gospodarenja u svom gospodarstvu. S koje god strane počmemo stvar promatrati, uvjek se dodje do istoga posljedka. Dotaknuti ćemo se njećega. Naši pašnjaci kao da su samo zato, da u žiteljstvu podržavaju nehajstvo i indolenciju, a da pri tom marvogojstvo unište. Ovdje zaista vriedi ona tvrdnja, da je sve slabija i lošija stoka ondje, gdje ima u izobilju ovakovih pašnjaka, kakovih ima danas u nas. Da pako bude to stanje još nepovoljnije, mora zato i šuma kao stvoreni pašnjak dobrano doprinieti. Livade kao izključivo odredjene površine za uzgoj krme za stoku takove su u obće, da ih je sramota nazvati tim imenom. Vinogradi i vrtovi, u koliko su djelomice zapremali obsežne površine, nijesu uredjeni, docira sad i vinogradi propadaju. Voćnjaci takodjer nazaduju, te se neuzgajaju onako, kako bi valjalo. Oranice kao |