DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1896 str. 30 <-- 30 --> PDF |
- 28 — najobsežnije kulturno tlo padaju, te prikazuju čemernu sliku cieloga stanja našega gospodarstva. S njima se baš protivno postupa, nego što bi se to postupati moralo. Djelomice su napuštene, a djelomice lošo obradjene. Ova posljednja mana tako je obćenita, da se najbolji primjer zato nalazi u statističkih podatcih, na temelju kojih rodi na 1 hekt. oranice popriečno po hektaru u Englezkoj ... . 27 hl. pšenice u Belgiji 20 , u Francezkoj .. . 19 , „ u Njemačkoj .. . 16 „ „ dočim kod nas samo 10 hl., a jedva i to. Da se razne, svaki dan sve više rastuće potrebe iz prihoda oranica pokriti mogu, počelo se je krivim gospodarstvom i kod malog i kod velikog gospodarstva forsirati, da se tim namaknu potrebita sredstva. Nu uzalud. Što se više forsiralo bude, tim će se prije dotjerati k izcrpljenju težatnog tla, pa time i uz mnogo veću i naporniju radnju neće se moći dotjerati, da se više žita proizvodi, nego što je na V4 površine kriepkoga tla moguće proizvadjati. 0 tom su dnevni primjeri pri ruci. U tih okolnostih ulaže se toliko truda u tlo, da se u obradjivanje uložen posao konačno ni neizplaća. — To za gospodara zdvojno stanje obično ga krivo upućuje na to, da poveća površinu tla, pa u to ime udri po šumi i okrči ju, jer mu za prvo vrieme okrčena površina doista sav trud naplaćuje. Ali za par godina uviditi će, da je tim prvo zlo sa još većim zlom zamienio, jer će mu se napokon i okrčena površina izjaloviti, pa će takav gospodar uz veliki zemljištni posjed ostati bez živeža — bez kruha. Imamo i kod nas dosta primjera, da su žitelji iz gornje krajine na hiljade rali prave šume izkrčili, tlo obradjivali, onda ga napustili, jer je poljodjelstvom posve izcrpljeno, a sad neima ni šuma, niti su prostrane krčevine sad više oranice. U toj borbi dakako posredno i neposredno poljodjelac zlo radi. Uništuje ne samo objekt gospodarstveni, već posegne i u šumu, koja uz manji trud daje ipak koristi. Uništiv pako šume navukao si je posredno na sve svoje gospodarstvo razne elementarne nepogode, koje ga mogu posve uništiti, ili mu sav trud uzaludnim učiniti. Obće i sve češće tužbe podižu se na nepravilne prelaze godišnjih doba, na nepravilnosti oborina, nagle kiše, bujice, suše, tuče itd. Predjeh, koji su lišeni šume i pretvoreni u močvare, postaju pravim leglom raznih bolesti, te se i sam obstanak čovjeka onemogućuje. To su tako velika zla, da im se na put stati može i mora. Ponajviše valjalo bi se postarati, da se gospodarstvo i sve nuzgredne mu grane prema zbiljnoj gospodarstvenoj potrebi racionalnije upriliče, a s druge strane potrebito je, da se sve površine, koje nijesu prikladne za poljsko gospodarstvo bud radi neplodnosti, bud što su udaljene, opet upotriebe u prikladne svrhe, pretvoriv ih u šume. Centralizirana radnja u gospodarstvu kadra je polučiti liepe uspjehe. Izlučbom i pretvorbom u šumu suvišnih i za svaku inu svrhu neprikladnih površina postiglo bi se to, da bi ove pošumljene površine blagotvornim uplivom djelovale na prosperitet preostavšega điela kulturnoga tla, a tim bi se postigla obća narodna gospodarstvena produktivnost ne samo takovih površina |