DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1896 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 29 ~ nego i svih nuzgredaih grana privrede. To bi bilo ne samo nuždno, nego to bi bio- i jedini pravi put — jer je očito, da mi u razmjerju produkcije trošimo do tri puta više radne snage, nego što je potrebito, a prema tomu nije čudo, da nemožemo napredovati. Da nam osim toga i radne snage manjka, dokaz je očiti, što za vrieme gospodarstvenili poslova dolazi k nama stranog svieta radi zaslužbe, koji često sav čisti prihod sobom ponese. Onaj, koj bi bio kadar produkciju gospodarstva u obće podvostručiti, učinio bi si neumrlu slavu. Da je podvostručenje gospodarske produkcije moguće, iztaknuto je napred. Ako bi se gospodarenje tako upriličilo, da ono svim očekivanim zahtievom udovolji, a osim toga i po namirenju svih troškova stalnu čistu korist pruža, onda bi se učinilo sve, što se od racionalnoga poljodjelstva očekivati može. Na tih načel´.h imalo bi se upriličiti gospodarenje vinograda, vrtova, livada i pašnjaka, imenito imalo bi se o tom nastojati, da naši pašnjaci, kakovi su danas, nebudu prave zaprieke racionalnom uzgoju marvogojstva. Kad bi se sve dosadanje mane u gospodarstvu uklonile, neima dvojbe, da bi se gospodarska produkcija podvostručila, a tada bi postali neopravdani zahtjevi na šume kao na glavnicu, koja baca kamate, te se nebi sjekle i harale šume, a nebi ni žiteljstvo, ni ini posjednici zatim išli, da se šume okrče radi pretvorbe šumskoga tla u drugu (poljsku) vrst kulture. Zaključujem s uvjerenjem i tvrdnjom, da je umanjenje šumske površine, a povećanje inih kulturnih površina na račun šumskog tla na štetu ne samo blagostanja u obće, nego naročito i na štetu svakoga pojedinoga vlastnika, bio taj posjednikom šuma ili bavio se poljodjelskom produkcijom, pa da je pravo razmjerje uvjet i posljedica napredka obijuh grana narodnog gospodarstva. Želio bi, da se tomu važnomu pitanju u mjerodavnih krugovih dužna pažnja posveti. Netrebam ni spomenuti, da je tomu skrajnje doba, da se na to sva potrebita pozornost svrati, ako želimo, da u kulturi i civilizaciji obzirom na žalostno stanje našega poljodjelstva nazadujemo i da nas nestigne žalostna sudbina tolikih njekoč kulturnih i imućnih naroda i država, nalazećih se njekad u našoj najbljižnjoj blizini. I tu će nam moći biti učiteljicom kulturna historija. Tko jednom pade u blagostanju, težko i riedko se već pridigne, pa nebi želio, da to postigne jednoč naš ubavi kraj i hrvatski narod. Miilierov medjutimni prevršni sjek za gojitbu hrastika. Piše Tomo Gvozdanovie. Prigodom izleta hrvatskih šumara za svoje ovogodišnje šumarske skupštine bilo je prilike veliko površje mladih hrastika promatrati, u kojih je nadzornik šuma kneza Schaumburg-Lippea gospodin Miiller razlagao prevršivanje potištenih stabalaca, da tako uzmogne vladajuća stabalca sastojine u svom rastu pridignuti. |