DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1896 str. 31     <-- 31 -->        PDF

— 29 ~
nego i svih nuzgredaih grana privrede. To bi bilo ne samo nuždno, nego to
bi bio- i jedini pravi put — jer je očito, da mi u razmjerju produkcije trošimo
do tri puta više radne snage, nego što je potrebito, a prema tomu nije čudo,
da nemožemo napredovati. Da nam osim toga i radne snage manjka, dokaz je
očiti, što za vrieme gospodarstvenili poslova dolazi k nama stranog svieta radi
zaslužbe, koji često sav čisti prihod sobom ponese. Onaj, koj bi bio kadar
produkciju gospodarstva u obće podvostručiti, učinio bi si neumrlu slavu. Da
je podvostručenje gospodarske produkcije moguće, iztaknuto je napred. Ako bi
se gospodarenje tako upriličilo, da ono svim očekivanim zahtievom udovolji, a
osim toga i po namirenju svih troškova stalnu čistu korist pruža, onda bi
se učinilo sve, što se od racionalnoga poljodjelstva očekivati može. Na tih
načel´.h imalo bi se upriličiti gospodarenje vinograda, vrtova, livada i pašnjaka,
imenito imalo bi se o tom nastojati, da naši pašnjaci, kakovi su danas, nebudu
prave zaprieke racionalnom uzgoju marvogojstva.


Kad bi se sve dosadanje mane u gospodarstvu uklonile, neima dvojbe,
da bi se gospodarska produkcija podvostručila, a tada bi postali neopravdani
zahtjevi na šume kao na glavnicu, koja baca kamate, te se nebi sjekle i
harale šume, a nebi ni žiteljstvo, ni ini posjednici zatim išli, da se šume
okrče radi pretvorbe šumskoga tla u drugu (poljsku) vrst kulture.


Zaključujem s uvjerenjem i tvrdnjom, da je umanjenje šumske površine,
a povećanje inih kulturnih površina na račun šumskog tla na štetu ne samo
blagostanja u obće, nego naročito i na štetu svakoga pojedinoga vlastnika,
bio taj posjednikom šuma ili bavio se poljodjelskom produkcijom, pa da je
pravo razmjerje uvjet i posljedica napredka obijuh grana narodnog gospodarstva.
Želio bi, da se tomu važnomu pitanju u mjerodavnih krugovih dužna pažnja
posveti. Netrebam ni spomenuti, da je tomu skrajnje doba, da se na to sva
potrebita pozornost svrati, ako želimo, da u kulturi i civilizaciji obzirom na
žalostno stanje našega poljodjelstva nazadujemo i da nas nestigne žalostna
sudbina tolikih njekoč kulturnih i imućnih naroda i država, nalazećih se njekad
u našoj najbljižnjoj blizini. I tu će nam moći biti učiteljicom kulturna historija.
Tko jednom pade u blagostanju, težko i riedko se već pridigne, pa nebi želio,
da to postigne jednoč naš ubavi kraj i hrvatski narod.


Miilierov medjutimni prevršni sjek za gojitbu hrastika.


Piše Tomo Gvozdanovie.


Prigodom izleta hrvatskih šumara za svoje ovogodišnje šumarske skupštine
bilo je prilike veliko površje mladih hrastika promatrati, u kojih je nadzornik
šuma kneza Schaumburg-Lippea gospodin Miiller razlagao prevršivanje potištenih
stabalaca, da tako uzmogne vladajuća stabalca sastojine u svom rastu pridignuti.




ŠUMARSKI LIST 1/1896 str. 32     <-- 32 -->        PDF

— 30 —


Postupak s^mog prevršivanja sastoji se u sliedećem: Čim u 10—15. godini
mlada šuma ponaraste 3—5 met. visoko, te se u gustom sklopu znatno
počme stabalje medjusobno potiskivati i boriti se za svoj obstanak, tada je tuj
gosp. Miiller umjesto običnog proredjivanja zaveo t. zv. prevršivanje pomoćju u
tu svrhu posebno priredjenog oruđja na dugih držcih. On daklem neposječe
stabalca pri zemlji, kao što to kod običnog proredjivanja biva, već ga 1´3—1´5 mt.
iznad tla kroz radnike pomoćju njeke vrsti lahke bradvice na 1—1-3 met. dugoj
nasadjenoj držalici prevršuje, odsjekavši takovom mladom stabalju čitave krošnjice.
Ovakovim prevršivanjem nije podsastojini za uviek kraj učinjen, već ona
i poslie toga živi, ali je uslied prevršivanja mnogo kraća postala od vladajuće
glavne sastojine. Uslied toga nastanu dotične godine, kad se prevršivanje preduzelo
i provelo, prividne praznine na onih mjestih, gdje se nalaze prevršena
stabalca, čega radi je tada omogućen i pospješen veći pristup zraka.


Najliepša stabalca ostanu u nekom pravilnom razmaku netaknuta i može
se reći u sklopu od 0´7—08, dočim potištena i prevršena stabalca, koja zapremaše
ostatak sklopa od 0´3—0-2, zadobiju novu umjetnu krošnju uslied svoje
izbojne snage, koja u hrasta traje sve do 60 godine.


Naravno, da je poslie samog prevršivanja podsastojine zadobila netaknuta
glavna sastojina slobodnije stanje, a isto tako je uslied nastavše prozrake sklopa
od 0-3—0´2 omogućen veći pristup zraka i svietla, uslied česa krošnjice neprovršene
glavne sastojine sa svojim Ušćem laglje se mogu razvijati i crpsti
hraniva izuzduha. Nadalje se je poradi većeg pristupa zraka i svietla pospješila
raztvorba humusa, te po tom se umnožila hraniva ne samo za glavnu sasto.
jinu, već takodjer i za podsastojinu. Mi znademo, da se humus u gustom sklopu
mnogo teže raztvara, nego li u redjem, dapače se on tim bržije raztvara, čim
je redji sklop. Poslie prevršivanja poskoči kvantitativni prirast do 20°/„, buduć
su se umnožala hraniva pospješenom raztvorbom u samom tlu uslied većeg pristupa
zraka i svietla.


Predstaviv si takovu mladu hrastovu šumu sa 3—4 metr. visine, u kojoj
je visina krošanja kod bivšeg sklopa od 1-0 zapremala ´/» —V* totalne visine,
koje krošnje označujem sa I. razredom, to počimlju kod takovog ||stabalja najdolnje
grane obično iza 2—3 metr. iznad tla. Krošnjice dakle sa visinom od
1 metr. uz vitku stabljiku mogao bi pritisak sniega brzo pognuti i dapače prelomiti,
a da to ne bude, pripomognu novoizbijene krošnjice prevršenih stabalaca.


Kada je radnik iza prevršivanja ostavio TS—r5 m. visoku deblovinu, to
se je novoizbijena krošnjica sa 0´5—1 metr. dugimi izdanci razgranala opet na
sve strane, te time ponovno prekrila razgaljeni sklop od 0-3-02, a istodobno
podbočila dolnje granje vladajućih stabalaca glavne sastojine. Sad se krašnjice
glavne sastojine nalaze slobodne iznad novoiztjeranih krošnjica prevršenih stabala.
Prve godine poslie prevršivanja je vladajuće stabalje, kako već rekosmo,
3—4 metr. visoko, a dolnje granje počimlje 2—3 metr. iznad zemlje, pa buduć
da je prevršeno stabalce 13—1"5 metr. visoko, a sa pridoraslimi izbojci nove
krošnjice od 05—1 metr. iznosila bi po tom ciela visina prevršenog stabalca sa




ŠUMARSKI LIST 1/1896 str. 33     <-- 33 -->        PDF

- 31 —
novoizbijenimi izdanci krošnjice 1´3 + 0´5 — 1-5 -f-1 = 1-8 — 2-5
metr. Posve je naravno, da već poslie prve godine umjetne krošnjice prevršenog
stabalja moraju krošnje vladajućeg podupirati, a poslie iza 2—3 godine
biva to podupiranje još veće prema tome, kako razvoj novoizbijenih krošnjica
prevršenog stabalja napreduje. To medjusobno podupiranje traje tako dugo, dok
napokon ne nastupi formalna borba za obstanak izmeđju glavne sastojine i podsastojine,
u kojoj dakako prevršeno stabalje mora vladajućem kao jačem konačno
podleći.


Borba izmedju vladajućeg stabalja i prevršenog imade dosta zlih posliedica.
Ponajprije kvantitativni prirast se nikada ne može ovim načinom uzgoja
onako uzdići, kao što se to kod običajnog proredjivanja uzdigne. Kod običnog
se proredjivanja podsastojina posve odstrani već prema tome, na koji smo
stupanj odlučili sklop l´O prekidati, a glavna sastojina zadobije uslied toga
mnogo više prostora za svoj razvitak, te po tom i mnogo više hraniva dobiva
kako iz uzduha, tako i iz samog tla (zemlje). Uslied toga glavna sastojina kod
običnog proredjivanja znatno više poskoči u kvantitativnom prirastu (307o), nego
li kod Miillerovog medjutimnog prevršivanja, buduć sva ona hraniva služe jedino
glavnoj sastojini za razvoj, koja ali kod medjutimnog prevršivanja podsastojina
i nadalje zajednički crpi sa glavnom sastojinom, uslied čega biva glavna
sastojina prikraćena u slobodnom uživanju hraniva iz tla i onih iz uzduha.
Bezdvojbena je istina, da vladajuće stabalje biva umjetnimi krošnjicami prevršenog
podpomagano i osigurano protiv pritisku sniega i poledice. Kod Miillerovog
prevršivanja ne samo da nije polučen toliki kvantitativni prirast, kao što
je to kod običnog proredjivanja kao najnaravnijeg, već takodjer i kvalitativni
prirast bude unazadjen, od kojega su ovisna sva tehnička svojstva, a od ovih
opet uporabivost i sama ciena drveta.


Motreć kneževske šume oko Slatine po metodi g. nadzornika Miillera medjutimno
prevršivane, opaža se, da su se bivše krošnjice, zapremajuć ´/* ciele
visine tako razvile, da sad zapremaju pretežno ^j* ciele visine. Kod tih je stabalaca
deblovina ne samo granata, već takodjer i vrlo savijena i neuzpravna,
što sve znatno umanjuje kvalitativni prirast, a po tom i tehničku vriednost
drveta.


Po mom tvrdom uvjerenju nastaju Miillerovom metodom sliedeće znamenite
mane:


1. Unutar deblovine poskoče godovi istina za 207o u debljini naproti
bivšim godovom, ali i brzo uslied razvoja umjetnih krošnjica abnormalno
padnu, jer ona hraniva, koja kod običnog proredjivanja samo glavnoj sastojini
služe, kod ove metode služe takodjer i podsastojini za hranu. Poradi toga postaje
vez izmedju partije godova nenormalan i bezdvojbeno će takove šume postati
vrlo okružljive; posliedica će toga biti crvena i biela trulež, te će se konačno
šupljina pojaviti. Ne samo uzduž godova, već takodjer i uzduž srčenih trakova
moraju se te bolesti pojaviti.
2. Mi znademo, da se poslie samog prevršivanja krošnje vladajućeg
stabalja naglo razviju i mnogo teže postanu, a vitka i nježna deblovina došavši


ŠUMARSKI LIST 1/1896 str. 34     <-- 34 -->        PDF

— 32 —


pod pritisak znatno pojaćane krošnje mora se ma gdje mu bilo drago nakreniti
ili zaviti, te kroz to postaje deblovinaneuzpravna, Uslied tih zavoja nastaju u nutrašnjosti
deblovine pletenci ili t. zv. striicker. Iz ovakove deblovine odrezani trupci
vrlo su kratko cjepivi, ako li su pako opredieljeni za tesanje ili rezanje, onda pokazuju
razmjerno vrlo mnogo odpadka naproti onoj deblovini, koja je uzpravna i
gladka. Kod tesane robe ne smetaju toliko gore navedene mane, koliko kod
cjepane i rezane robe.


Mogao bi gdje tko reći, da te mane po vremenu same po sebi izčeznu,
ali bi se onaj kruto prevario, koji bi tako mislio, jer navedene mane samo na
oko izčeznu, a u nutrašnjosti deblovine one ostaju kao trajno obilježje tog
nekorektnog postupka. Navedene mane ne umanjuju samo kvalitativnu
vriednost deblovine, već takodjer silno uplivaju na postotak odpadka. Ako
analizom iztražimo nutrašajost stabla ovim načinom kroz cieli viek gojenog,
naći ćemo vazda, da uzduž ciele deblovine već jednom zauzet oblik u ranoj
mladosti ostane kod iste krošnje nepromjenljiv, a s njime naravno ostane i
sama mana nepromieuljivom. Koliko goder puta učini šumar tekom gojitbe u
sastojini prelaz iz jedne krošnje u drugu, toliko abnormalnih prelaza nastupi
u samoj deblovini. Ako n. pr. krošnja naše sastojine zaprema prije proredjivanja
1/4 ciele visine, što imenujemo I razredom, pak mi tada sastojinu proredimo
bilo običnim, bilo Miillerovim načinom tako jako, da poslie tog proredjivanja
krošnje budu zapremale ^^ — ^U ciele visine, što označujemo sa II—IV razredom
krošnje, tada će uslied toga prirast kvantitativni silno poskočiti, a i sami
godovi mnogo širji postati. Dok goder su sastojine sa krošnjom od ´/i ciele
visine t. j . I razredom gojene bile, dotle su godovi istina uži, ali i pravilniji
bili.


Čim su krošnje poslie proredjivanja zauzimale %—^/4 ciele visine, odnosno
krošnje III—IV. razreda postale, tim su godovi abnormalno širji postali. Ako
li pako tekom dalnje gojitbe pustimo, da se krošnje tako sklope, da opet
zadobiju prvašnji svoj oblik t. j . da budu zapremale V4~V2 ^´^^^ visine, tada
ponovno postanu godovi mnogo uži, te tako zadobiju prvašnju svoju širinu.


Upravo radi abnormalnog razvoja godova nastaju medju njima pukotine
uslied smrzelji i to na onom mjestu, gdje nastaje prelaz iz najužeg goda u
najširi. Medju užima godovi je obično veći vez, nego li je to medju širima,
pak radi toga ovi poshednji moraju popustiti i rastaviti se od užih godova.
Kada se u zimi drvni sokovi smrznu, a uz to počme malo žešći vjetar duvati,
te sa velikimi i težkimi krošnjami nihati, tada najviše ovakovih pukotina
nastane medju godovi, koje nazivljemo okružljivošću. Ovakove pukotine kasnije budu
inficirane od gribova, uslied česa se počme drvo u svojoj sadržini razstvarati,
te tako nastaje biela i crvena trulež. Svi ovakovi štetni pojavi opažati će se
u sastojinah, koje se goje i u obde budu gojile Miillerovim prevršnim sjekom,
buduć je to najnenaravniji način, kojim se samo tlo izcrpljuje i slabi za buduća
vremena, a kvaUtativni se prirast sastojine njime pogotovo umanjuje. U najnižoj
se deblovini imade vazda i najbolja dobrota drva tražiti, koja od tla




ŠUMARSKI LIST 1/1896 str. 35     <-- 35 -->        PDF

— 33 svojih
4—6 metr. visinu zaprema, a oko 207o cjelokupne deblovine iznosi,
koja naproti deblovini spram vršku i dvostruku vriednost reprezentira. Upravo
se stoga u ranoj dobi mora paziti, da se kakova pogrieška ne učini, jer bi se
time vriednost sastojine znatno umanjila, a Milllerova metoda upravo umjetnim
načinom stvara navedene mane u 15-godišnjoj sastojini, koje kroz cieli život u
njoj trajno ostaju.


Glede gojitbe naših šuma moj je princip taj: Kopiraj tvoje poučke iz
same prašume, jer ćeš tamo naći najzdravije i najuzornije sastojine, ali za to
u njih neima prelaza iz jedne krošnje u drugu, već je oblik krošnje cieli viek
takav, da ona uviek zaprema Vs ciele visine, daklem izmedju našeg I. i II.
razreda krošnje. Kod takovog se oblika krošnje i odlikuju sastojine sa svojimi
najizvrstnijimi tehničkimi svojstvi, koja se kod nijednog umjetnog načina u takovoj
mjeri ne mogu polučiti, pa makar se sva sredstva po šumarih najopreznije
uporebljivala, koja nam to sama znanost pruža.


Tko daklem želi najveći postotak gradje postići, ali uz najmanji kvantitativni
prirast drva, neka od sjemena pak sve do smrti goji svoje sastojine sa
najmanjom krošnjom, a tko pako želi najveći kvantitativni prirast polučiti, neka
goji svoju šumu sa najvećom krošnjom.


Okrstimo li u prvom slučaju najmanju krošnju sa I. razredom, a u drugom
najveću krošnju sa IV. razredom, tada je izmedju njih ležeća krošnja II. razreda
najbliža onim krošnjam, koje u prašumi nalazimo. Gojili mi šumu sa ovom
ili onom krošnjom, odredjen joj oblik ne smije do uporabe nikada naglih prelaza
doživjeti, ako nam nije zadaća našu šumu pretvoriti u ,Spitals-Wald´´.


Iz navedenih razloga nebi nikome preporučio medjutimni prevršni sjek, a
po gotovo ne za naše imovne obćine; jedino se njime može baviti onaj, koji se
hoće u pomanjkanju posla baviti pukim eksperimentiranjem, nu na štetu samog
šumoposjednika.


LISTJ^JEC.


Zakoni i normativne naredbe.


Nakon provedene segregacije paše i šume izmedju vlastelinstva i podanika
neumjestno je zahtjovati izpunjenje urtaarske zamjentae. Osudom o
toj segregaciji razriešen je svaki urbarski odnošaj, pa je prestala i nadležnost
urbarskoga suda. „Mjesečnik pravničkoga družtva u Zagrebu" priobdio je u broju
12 od god. 1895. sliedeći slučaj: Godine 1838. skopiše ugovor o urbarskoj zamieni
barun F. 0. Gr. kao vlastelin i posjednik dobra H. s jedne, a njegov kmet Petar K.
B druge strane tako, da vlastelin kmetu dade za njegovo urbarako selište, obaižuće
l*/8 selištne kompetencije, ugovorom količinu alođialnoga posjeda.


0 toj posredstvom urbarskog suda županije V. provedenoj mieni izdana bi izprava


,litterae testimoniales" u 6 primjeraka, u kojoj je konstatovano, da je zamjenba svršena^


3